“Naprosto se ta prva sjednica može zaključiti, a onda će predsjednica države sazvati novu sjednicu dok se ne skupi većina potrebna za izbor čelnog čovjeka Sabora”, izjavio je za Jutarnji list SDP-ov Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Na ovaj način Grbin je rastumačio što će se dogoditi ukoliko na prvoj sjednici Sabora, koju je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sazvala za 3. prosinca, ne bude skupljen dovoljan broj ruku za izbor prvog čovjeka parlamenta. Predsjednik Sabora bira se većinom zastupnika prisutnih na sjednici na kojoj je prisutno više od polovice izabranih zastupnika. Što znači da je, teoretski, predsjednika Sabora moguće izabrati sa samo 39 ruku, ukoliko je na sjednici prisutno samo 76 zastupnika.
Ni Ustav, ni Poslovnik ne propisuju što se događa ako nema većine
“Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika”, stoji u članku 74. Ustava RH. Ustav ne propisuje što se događa ukoliko, kada se zastupnici prvi put okupe na Markovom trgu, nije moguće skupiti većinu koja je potrebna za izbor predsjednika Sabora.
U članku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora stoji da “Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednik Republike”. U istom članku piše da “do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni izabrani zastupnik”.
“Privremeni predsjedatelj ima do izbora predsjednika Sabora sva prava i dužnosti predsjednika Sabora u odnosu na predsjedanje sjednicom”, također je propisano 4. člankom saborskog Poslovnika.
Privremeni predsjednik Sabora može “kupiti” još vremena
S obzirom da nigdje nije striktno propisano što se događa ako nema većine potrebne za izbor predsjednika Sabora, radi se o području koje je podložno tumačenju. Grbinova tvrdnja da se sjednica može zaključiti, te da predsjednica Grabar Kitarović može sazvati novu sjednicu kako bi zastupnici dobili više vremena da se između sebe dogovore o prvom čovjeku Sabora, u tom smislu nije pogrešna, ali nije ni najlogičniji mogući izbor.
Naime, privremeni predsjedatelj Sabora, gotovo sigurno Josip Leko (SDP) ili u manje vjerojatnoj alternativnoj varijanti najstarija zastupnica Marija Ilić (HSU), ima opciju da sjednicu po potrebi prekine i odredi njeno nastavljanje nakon npr. tjedan dana. Pritom jedino nije sasvim jasno mora li nastavak sjednice biti održan prije 13. prosinca, što je ustavni rok u kojem se mora održati prvo zasjedanje Sabora.
