Pod povećalom

Drugi mirovinski stup: Buduća Vlada bi trošila novac koji joj ne pripada

Hina / Damir Senčar, Tomislav Pavlek / ds, tp

“Drugi mirovinski stup treba zamrznuti i smanjit ćemo potrebe zaduživanje države za isplatu mirovina”, izjavio je MOST-ov ekonomski strateg Ivan Lovrinović prošlog tjedna u HRT-ovoj emisiji Otvoreno i time antagonizirao dobar dio javnosti koja mu je poručila – “prste dalje od našeg novca”.

Svoj reformski prijedlog Lovrinović je dodatno pojasnio u intervjuu za Jutarnji list:

“Našoj državi za isplatu državnih mirovina treba godišnje oko 36 milijardi kuna, a pola tog iznosa ona mora svake godine posuditi na financijskom tržištu, ili od banaka ili prodajom svojih obveznica. Oko 18 milijardi kuna svake godine nedostaje za isplatu mirovina. Da je tih pet milijardi kuna uplata u drugi stup išlo državi, ne bi joj trebalo 18, nego 13 milijardi kuna. Za toliko bi se smanjile i potrebe države za zaduživanjem. Ali, taj novac ide u četiri obvezna mirovinska fonda pa država od njih mora posuditi, a oni traže kamatu od 5 do 5,5 posto”.

Lovrinović je također obećao da građanima nitko neće uzeti nikakav novac: “Nitko neće biti oštećen, svi će zadržati svoj novac, država se rješava nepotrebnog troška svake godine, poboljšava se stanje državnog proračuna i javnog duga, i na kraju će to povoljno utjecati na kreditni rejting države”.

Orešković bi investirao novac iz drugog stupa

Novcem iz drugog mirovinskog stupa rado bi se poslužio i mandatar Vlade Tihomir Orešković. On drugi stup, međutim, ne bi zamrznuo, već bi taj novac iskoristio za ulaganje u strateške projekte.

“Građani su investirali u drugi stup. Mislim da bi bilo dobro iskoristiti te fondove za investiranje u strateške programe koji će potaknuti rast BDP-a”, izjavio je Orešković novinarima u Zagrebu nakon što se vratio iz austrijskog Kitzbühela, gdje je razgovarao s međunarodnim financijašima (Vecernji.hr).

Novac u drugom stupu je privatno vlasništvo

Obećanja o uštedama koje se broje u milijardama, ili o investicijama jednake težine, lijepo zvuče, ali nemaju zakonsko uporište. Novac u obveznom drugom stupu mirovinskog osiguranja privatno je vlasništvo građana koji u njega uplaćuju, a država tim novcem ne može upravljati pa tako ni kontrolirati na koji će se način trošiti.

Kako se može doznati na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u obvezni osiguranici drugog stupa su, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, svi građani mlađi od 40 godina. Građani u dobi od 40 do 50 godina sami biraju žele li uplaćivati novac u drugi stup. Za drugi stup mirovinskog osiguranje uplaćuje se 5 posto bruto plaće.

“Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond i preneseni računi knjiže se u korist osobnih računa na ime člana. Sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda su njegova osobna imovina”, stoji u 106. članku Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Pritom treba na umu imati i odredbu Ustava RH koji jamči nepovredivost privatnog vlasništva. “Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava”, stoji u 3. članku Ustava RH.

Banke i osiguravajuće kuće odlučuju kako se investira novac iz drugog stupa

U drugom članku Zakona o obveznim mirovinskim fondovima propisano je da je “mirovinsko društvo dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima”. Isti članak zakona propisuje da obvezni mirovinski fond, na temelju odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, osniva mirovinsko društvo, te njime upravlja u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskog fonda u skladu sa zakonskim odredbama.

U Hrvatskoj trenutno djeluju četiri obvezna mirovinska fonda: Raiffeisen, PBZ Croatia osiguranje, AZ (Allianz i Zagrebačka banka, op.a.), te Erste Plavi. Već iz njihovih naziva vidljivo je da se radi o firmama u vlasništvu privatnih banaka i osiguravajućih kuća, nad čijim poslovanjem država nema ingerencije pa tako ne može ni odlučivati kako će se koristiti novac iz drugog mirovinskog stupa, što priželjkuje mandatar Orešković.

Dok su god mirovinski fondovi u privatnom vlasništvu, banke i osiguravajuće kuće samostalno odlučuju kako će njima upravljati, odnosno u kojem će smjeru ulagati novac kojeg građani uplaćuju u drugi stup. A trenutno se najveći dio tog novca uplaćuje u državne obveznice, odnosno u kreditiranje središnje države (Slobodna Dalmacija).

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.