Premijer Tihomir Orešković čestitao je građankama RH Međunarodni dan žena, poručivši:
„Svjesni smo da još i danas traje borba za jednakopravni položaj žena, osobito u radnoj okolini. Ne smijemo zaboraviti da pola čovječanstva čine žene koje daju ogroman doprinos društvu i zbog toga im je potrebno omogućiti da ostvare sve svoje potencijale, u društvenim, političkim, ekonomskim, znanstvenim i kulturnim sferama društva. U demokratskom i modernom društvu u kakvom živimo, bilo kakva vrsta diskriminacije je neprihvatljiva. Na nama je da osiguramo uvjete da žene budu jednako poštovane, cijenjene po sposobnostima i postignućima te pošteno nagrađene za rad. U tome ćemo biti ustrajni, jer dok rodna ravnopravnost u potpunosti ne zaživi u svim aspektima poslovnog i privatnog života, nećemo se moći nazivati pravednim društvom“.
Usprkos dobrim Oreškovićevim željama, činjenica je da u njegovoj vladi djeluju samo tri ministrice – Bernardica Juretić, Dubravka Jurlina Alibegović i Nada Šikić, što je najmanji postotak žena u zadnjih 16 godina. Od 2000. godine do danas u svaku vladu bile su uključene po četiri žene. S obzirom da se broj resora mijenjao, žene su bile zastupljene u udjelu od 16 do 24 posto. Postojeća vlada ima tek 13 posto žena, a uz malu zastupljenost žena u izvršnoj vlasti primjetan je i njihov nedostatan broj u parlamentu, gdje zauzimaju tek 15 posto klupa.
Ignoriraju kvote na izbornim listama
Hrvatske vodeće stranke nisu ispoštovale Zakon o ravnopravnosti spolova koji propisuje uravnoteženu zastupljenost žena na izbornim listama od najmanje 40 posto, a DORH je, podsjetimo, protumačio da, usprkos članku 35. koji navodi kazne, nikakvih sankcija ne bi trebalo biti jer se kažnjavanje nije trebalo odnositi već na ove parlamentarne izbore. Članak 35. nalaže kako će se „političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji koji prilikom predlaganja lista kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za članove u Europski parlament koji ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno člankom 15. ovoga Zakona te ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 50.000,00 kuna za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor i članova u Europski parlament, novčanom kaznom od 40.000,00 kuna za izbore za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno novčanom kaznom od 20.000,00 kuna za izbore za članove općinskih vijeća.uravnoteženu zastupljenost žena na izbornim listama od najmanje 40 posto“.
Sa stavom DORH-a nije se složio Ustavni sud, kao ni pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Iz Ureda pravobraniteljice upozoravaju kako je prosječna zastupljenost žena u vladama EU 28 posto, a jednako tolika je i u parlamentima.
U prve dvije vlade RH nije bilo žena
Nekog napretka ipak ima. Hrvatska je prošle godine dobila svoju prvu predsjednicu republike Kolindu Grabar-Kitarović.
Ako situacija danas i nije sjajna, valja podsjetiti i kako je na samom početku samostalne Hrvatske situacija bila još bitno gora. U prve dvije vlade RH nije bilo nijedne žene. Led je probila Vesna Girardi Jurkić koja je 1991. preuzela resor prosvjete, kulture i sporta u mandatu Franje Gregurića i ostala jedina ministrica u mandatu Hrvoja Šarinića. U vladi Nikice Valentića, uz Vesnu Girardi-Jurkić, bile su i Ljilja Vokić i Marina Matulović-Dropulić. Od 2000. nadalje sve su vlade imale po četiri ministrice. Računajući s novim ženskim predstavnicama, kroz hrvatske vlade ukupno su prošle tek 22 ministrice.
Referirajući se na premijerove riječi kako nam je potrebna puna ravnopravnost žena u poslovnom životu, treba konstatirati da se loša zastupljenost žena u tijelima političkog odlučivanja podudara s podjednako lošom zastupljenošću žena u najvišim upravljačkim tijelima trgovačkih društava pa su tako u upravama dioničkih društava koja posluju u Hrvatskoj žene zastupljene s manje od 18 posto.
