„Pogledajmo malo tko sjedi na mjestima ravnatelja? Državni inspektorat – 9,5 mjeseci bez glavnog državnog inspektora. Uskok – vršitelj dužnosti ravnatelja od svibnja 2024. godine; glavni ravnatelj tek od siječnja ove godine. Jadrolinija – privremena uprava, najdulje šest mjeseci, pa opet šest mjeseci. I, uvijek se ta tri imena vrte. Hrvatske šume – privremena uprava. (…) I to nije iznimka. To je obrazac. Privremeno, privremeno, privremeno“, ustvrdio je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a tijekom ovotjedne saborske rasprave o Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade.
Ta je rasprava provedena na zahtjev 54 oporbena zastupnika, a zbog afere s ilegalnim odlaganjem opasnog otpada u Gospiću.
Mjeseci bez glavnog državnog inspektora
Kada je u studenom 2025. godine Vlada na zatvorenoj sjednici smijenila tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, smijenjeni su i direktori pet trgovačkih društava, odnosno pravnih osoba u državnom vlasništvu. Tada su smijenjeni direktori Odašiljača i veza (OiV), Hrvatske pošte (HP), ACI-ja, HŽ Infrastrukture i Hrvatske lutrije (HL) te su imenovani vršitelji dužnosti direktora tih kompanija, prema objašnjenju Vlade, „do imenovanja predsjednika Uprave putem javnog natječaja, na razdoblje od najduže šest mjeseci“.
Glavni državni inspektor je nekoliko sati nakon smjene uhićen zbog sumnje na korupciju, a Vlada sve do rujna ove godine nije imenovala novog čelnika inspektora, već je tu dužnost obavljao nekadašnji Mikulićev zamjenik (1, 2). Prije nešto više od mjesec dana na tu je dužnost imenovan Tonći Glavinić, koji je do prelaska u Državni inspektorat bio državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dugo čekanje na ravnatelja Uskoka
Što se, pak, tiče ravnatelja Uskoka, Ivan Turudić, glavni državni odvjetnik je nakon svog imenovanja, koncem svibnja 2024. imenovao Svena Miškovića za v.d. ravnatelja Uskoka. U prosincu prošle godine, Turudić je donio odluku prema kojoj je Mišković prestao biti vršitelj dužnosti već je postao ravnatelj Uskoka imenovan na četiri godine. Odluka je stupila na snagu s prvim danom 2026. godine (1, 2).
Predsjednik SDP-a Hajdaš Dončić u pravu je kada govori o privremenim imenovanjima uprava na rok od šest mjeseci. Ta se praksa ne odnosi samo na Hrvatske šume i Jadroliniju koje je spomenuo, već na sve tvrtke koje se nalaze u većinskom državnom vlasništvu. Osim uprava, privremeno se imenuju i članovi nadzornih ili upravnih odbora.
OECD kao opravdanje
Sječa direktora s kraja 2025. godine iz Vlade je objašnjavana kao dio procesa pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te primjene novog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Taj je zakon donesen u sklopu pristupanja OECD-u s „ciljem profesionalizacije i učinkovitosti rada poduzeća u državnom vlasništvu“. Istodobno se najavljivalo i donošenje Uredbe o izboru i imenovanju članova nadzornih i upravnih organa pravnih osoba u vlasništvu Hrvatske koja „u skladu s tim Zakonom i najboljim praksama i preporukama OECD-a“ regulira to područje i uvodi najviše standarde korporativnog upravljanja (1, 2, 3).
Međutim, OECD je tek opravdanje za praksu koja se provodi već godinama. Šest uprava koje su „pale“ u studenom prošle godine nisu izdvojeni slučajevi. Njihovi privremeni direktori i direktorice privremeni su nastavili biti i nakon isteka od šest mjeseci. Naime, Vlada je koncem svibnja ove godine ponovo imenovala iste vršitelje dužnosti direktora u tvrtkama OiV, HP, ACI, HŽ Infrastruktura i HL na određeni rok od šest mjeseci. Isti obrazac, za te iste privremene direktore, vjerojatno će se ponoviti i koncem listopada kada im ističe aktualni mandat vršitelja dužnosti direktora. Naprosto, u međuvremenu nije objavljeni niti jedan javni natječaj za izbor čelnih osoba u tim tvrtkama.
Ovih pet tvrtki, dakle, nisu izuzetak. Isti se obrazac ponavlja u tvrtkama koje se nalaze u državnom vlasništvu. Međutim, ovih pet ipak su nešto posebnije jer su njihovi vršitelji dužnosti direktora privremenom odlukom Vlade na tim pozicijama nepunih godinu dana, odnosno Vlada im je tek dva puta produljila mandat za šest mjeseci. U većini drugih kompanija tih se šest po šest mjeseci ponavlja već godinama.
Jubilarno deseto produljenje mandata na šest mjeseci
Najdugovječniji direktor na rok od šest mjeseci trenutačno je zasigurno Saša Bilić, direktor APIS-a. On je na tu dužnost u četverogodišnjem mandatu, nakon provedenog javnog natječaja, imenovan u studenom 2017. godine. Od studenog 2021. godine, kada mu je istekao četverogodišnji mandat, Vlada mu svakih šest mjeseci produžuje mandat do imenovanja direktora po provedenom javnom natječaju, a najduže na šest mjeseci. U svibnju ove godine Bilić je dobio jubilarno deseto produljenje mandata, a smiješi mu se i jedanaesto (1, 2, 3, 4).
Ukratko, APIS gotovo pet godina ima „privremenog“ direktora, baš kao što je to bilo i u Croatia Airlinesu u periodu od konca 2017. do pred ljeto 2023. kada je kompaniju šest po šest mjeseci vodio Jasmin Bajić prije no što mu je Vlada potvrdila četverogodišnji mandat. U prvim godinama Plenkovićeve vladavine sve su zračne luke, također, vodili vršitelji dužnosti direktora.
Samo mjesec dana prije no što je Bilić zaslužio prvi šestomjesečni mandat, Vlada je na četverogodišnji mandat imenovala Stjepana Adanića za predsjednika uprave JANAF-a te Ivana Barbarića za člana uprave, nakon provedenog natječaja. Kako im četverogodišnji mandat ovog listopada ističe, Vlada ih je prošli tjedan imenovala kao vršitelje dužnosti direktora i člana uprave, a najduže na šest mjeseci.
Čelnici Fonda za zaštitu okoliša također su v.d.-i
Ovotjedna saborska rasprava o povjerenju Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade, oporba je inicirala radi afere s odlaganjem opasnog otpada u Gospiću. Značajan posao oko zbrinjavanja tog otpada na leđima je Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Čelnici tog Fonda od rujna su također vršitelji dužnosti do provedbe javnog natječaja, a najduže na šest mjeseci.
Još koncem rujna 2022. godine i nakon provedenog javnog natječaja, Vlada je imenovala Luku Balena direktorom, a Mirka Budišu zamjenikom direktora Fonda na vrijeme od četiri godine. Koncem rujna 2026. godine, Vlada ih je, zbog isteka mandata, smijenila s dužnosti te istovremeno imenovala vršiteljima dužnosti do imenovanja novog direktora i zamjenika na temelju provedenog javnog natječaja.
I to je pravilo koje se primjenjuje na sve tvrtke od državnog značaja, kao i na njihove nadzorne ili upravne odbore.
U zadnjih nekoliko godina javni natječaji za izbor čelnika tvrtki provedeni su tek u Plovputu i HŽ Cargu. Tako je u lipnju 2024. godine Vlada donijela zaključak kojim se predlaže Nadzornom odboru splitskog Plovputa imenovanje Ivana Udovičića za direktora tog društva, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju. U siječnju prošle godine, pak, takvim je zaključkom Vlada dala zeleno svjetlo Draganu Marčinku da vodi HŽ Cargo do 2029. godine.
Vlade Andreja Plenkovića praksu imenovanja vršitelja dužnosti prakticiraju gotovo desetljeće, iako se zadnjih godina to pravda procesom pristupanja OECD-u zbog čega je potrebno donijeti novu zakonsku regulativu. Ona je, međutim, donesena, ali se Vladi ne žuri s primjenom pravila koja bi trebala profesionalizirati rad uprava društava u državnom vlasništvu prema regulama kojih se treba pridržavati želi li se ući u članstvo OECD-a.
Novi zakon i uredba o profesionalizaciji
Novi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, donesen na putu ulaska u OECD, na snazi je od prvog dana 2025. godine. Uredba o izboru i imenovanju članova nadzornih i upravnih organa pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, koja proizlazi iz Zakona i koja regulira profesionalizaciju odabira članova upravnih odbora i upravnih tijela pravnih osoba u državnom vlasništvu donesena je u srpnju 2026. godine. Međutim, Uredba na snagu stupa tek zadnjeg dana tekuće godine što znači da će se tek u 2027. godini početi provoditi izbori za članove nadzornih i upravnih tijela pravnih osoba u državnom vlasništvu. U njihovoj je nadležnosti raspisivanje javnih natječaja za čelnike tijela pa će cijeli postupak trajati još mjesecima, a Vlada će još neko vrijeme imenovati direktore s rokom trajanja od šest mjeseci.
Članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora pravne osobe u vlasništvu države birat će se javnim natječajem kojeg provodi Vlada. Povjerenstvo koje će provjeravati prijave kandidata na natječaj morat će se sastati najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje prijava, a nakon toga slijede razgovori s kandidatima koji su zadovoljili uvjete natječaja. Povjerenstvo, prilikom izrade zaključnog mišljenja s prijedlogom za imenovanje kandidata koji je ostvario najbolji rezultat, „dužno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru, na način da u nadzornom odnosno upravnom odboru bude najmanje 40 posto pripadnika podzastupljenog spola ako nadzorni odnosno upravni odbor ima pet ili više članova, odnosno najmanje 30 posto podzastupljenog spola ako nadzorni odnosno upravni odbor ima tri člana“.
Zaključno mišljenje o odabiru kandidata za nadzorni, odnosno upravni odbor povjerenstva će dostavljati Vladi koja donosi odluku o odabiru članova nadzornog, odnosno upravnog odbora.
Članovi uprave, odnosno izvršni direktor pravne osobe u vlasništvu države, kako propisuje Uredba, birat će se javnim natječajem kojeg provodi nadzorni, odnosno upravni odbor svake pravne osobe. Dakle, dok se ne odaberu nadzorna tijela tvrtki u državnom vlasništvu, Vlada će i dalje nastaviti s praksom imenovanja direktora na određeni rok.
Zaključno, Siniša Hajdaš Dončić iznosi točne podatke kada govori o privremenim upravama. U tvrtkama koje su u državnom vlasništvu Vlada godinama provodi kadrovsku politiku imenovanja direktora na najduže šest mjeseci pa im mandate ponovo produžuje. Ta se praksa pravda pristupanjem u OECD i potrebom donošenja novog zakonodavnog okvira. Novi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu u primjeni je od 2025. godine, a u srpnju je donesena i Uredba kojim se regulira način izbora članova nadzornih i upravnih odbora te uprava državnih tvrtki. Njena primjena odgođena je za kraj godine pa se tek u 2027. mogu očekivati javni natječaji najprije za nadzorne i upravne odbore, a potom i uprave državnih tvrtki.
