“Ona je sinonim prehrambene industrije Hrvatske, ali Podravka kakva je danas, a postavljena prema čistoj političkoj osnovi, ne vidim razloga da bude strateška. Ona treba biti strateška, ali tako da organizira proizvodnju sirovine u Hrvatskoj, a ne da se u proizvodima ne nalazi ništa hrvatsko osim ruku radnika koji rade na pakiranju”, izjavio je saborski zastupnik HSS-a Branko Hrg (Televizija N1).
Ovu tvrdnju zastupnika HSS-a najprije smo pokušali provjeriti na službenoj internetskoj stranici Podravke. No, kompletne deklaracije Podravkinih proizvoda na webu ove kompanije nisu dostupne. Deklaracije smo ipak uspjeli pronaći na online trgovini trgovačkog lanca Konzum. Iz ponude smo nasumice odabrali deset Podravkinih proizvoda i proučili informacije sadržane na deklaracijama.
Prema deklaracijama, većina proizvoda hrvatskoj porijekla
Analizirali smo tako deklaracije Podravkinih kiselih krastavaca u tegli, oštrog pšeničnog brašna, cikle u tegli, Vegete, senfa estragon, Eva tune, kukuruza šećerca, Bakine juhe u vrećici, slanutka i Čokolina. Kod većeg dijela Podravkinih proizvoda kao zemlja porijekla deklarirana je Hrvatska. No, kod većine proizvoda nije dostupna informacija odakle potječe sirovina iskorištena u proizvodnji. Iznimka su tek kiseli krastavci u tegli, na kojima se eksplicitno navodi da su rasli na domaćim poljima.
Kao inozemni proizvodi jasno su deklarirani Eva tuna u konzervi, kukuruz šećerac i slanutak. Podravkina tunjevina zapravo se uvozi iz Tajlanda, gdje je za Podravku proizvodi Siam International Food Co. Kukuruz šećerac proizveden je u Mađarskoj, gdje ga proizvodi firma EKO Kft. Vasgyar. Podravkin slanutak u Italiji proizvodi Fiamma Vesuviana S.r.l.
Oštro brašno, cikla, Vegeta, senf estragon, Bakina juha i Čokolino, prema deklaraciji, su proizvodi hrvatskog porijekla, proizvedeni u Podravkinom koprivničkom postrojenju na adresi Ulica Ante Starčevića 32. No, to i dalje nije garancija da za proizvodnju navedenih prehrambenih proizvoda nije korištena sirovina iz uvoza.
Zadnji podaci o uvozu još iz 1999. godine
Konzultirali smo stoga i godišnje izvještaje Podravke, dostupne na službenoj stranici koprivničke firme. Nažalost, zadnje izvješće u kojem su podaci o uvozu jasno naznačeni je ono za 1999. godinu, kada je na uvoz potrošeno 72,9 milijuna dolara, od čega 46,9 milijuna otpada na uvoz sirovina, repromaterijala i ambalaže. Iste godine je materijal korišten za izradu svojih proizvoda Podravka ukupno platila 735,9 milijuna kuna što je prema srednjem tečaju HNB-a na dan 31. prosinca 1999. godine iznosilo 96,2 milijuna dolara. Iz čega proizlazi da je Podravka te 1999. godine gotovo polovicu svojih proizvodnih sirovina uvezla iz inozemstva.
Službene podatke o Podravkinom uvozu novijeg datuma nismo uspjeli locirati. Međutim, prema podacima specijaliziranog poljoprivrednog portala AgroKlub, koji datiraju iz veljače 2015. godine, Podravka čak 85 do 90 posto povrća za preradu nabavlja na domaćem tržištu, a ostatak uvozi.
