Faktograf.hr

Samo činjenice

Vuco se krivo uspoređuje sa Stjepanom Radićem, a s Dore je diskvalificiran zbog obiteljskog nasilja

Siniša Vuco pokušava prikazati da je s Dore 2007. izbačen jer nije došao na generalnu probu, iako je razlog prijava za obiteljsko nasilje.
screenshot N1

„Stjepan Radić, koji je osnovao moju stranku, vidite koincidencije, također se tri puta kandidirao i nije uspio preći izborni prag. Uspio je tek iz četvrtog pokušaja. Znači, tri puta je pokušavao. Četvrti je uspio“, ustvrdio je Siniša Vuco, HSS-ov kandidat za gradonačelnika Splita na predstojećim lokalnim izborima gostujući u emisiji N1 Pressing.

Ta tvrdnja, međutim, nije točna. Hrvatska pučka seljačka stranka, preteča HSS-a, prve mandate u Saboru osvojila je iz trećeg pokušaja, 1908. godine, nakon neuspjeha zabilježenih 1905. i 1906. godine.

Hrvatska seljačka stranka (HSS) je politička stranka utemeljena 22. prosinca 1904. pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS), od 1920. naziva se Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS), a od 1925. godine HSS (Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvoje Matković: Stjepan Radić u izbornoj 1920. godini).

Stranku su osnovala braća Antun i Stjepan Radić, koji je bio na njezinu čelu od osnutka do smrti. Program stranke temeljio se na nauku braće Radić o moralu, vjeri, miru i poštenju, borbi za slobodu, pravicu i napredak, ali se prilagođivao političkim prilikama.

Nakon utemeljenja, stranka je smatrala da je ostvarenje hrvatske državnosti moguće u Austro-Ugarskoj. Zalagala se za zamjenu dualističkoga trijalističkim rješenjem, odnosno federalnim ustrojem u kojem bi pored Austrije i Mađarske, Hrvatska s drugim slavenskim zemljama imala ravnopravan položaj u Monarhiji.

Odnos prema Austriji stranka mijenja uoči i tijekom I. svjetskog rata te se izjašnjavala za hrvatsku državu u južnoslavenskoj zajednici izvan Monarhije. Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca HPSS je tražio da, u zajedničkoj državi, Hrvatska republika bude utemeljena na samoodređenju.

Stranka je izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine dobila više glasova nego sve hrvatske političke stranke zajedno te je osvojila 50 mandata. U to vrijeme promijenila je ime u Hrvatsku republikansku seljačku stranku te „istaknula zahtjev za seljačku mirotvornu republiku i obznanila Ustav nezavisne seljačke republike Hrvatske 1921“.

Saborski status Radićev HPSS dobio je iz trećeg pokušaja

Zbog stalnog opozicijskoga držanja stranka je bila pod udarom režima, posebno nakon što je 1924. godine pristupila Seljačkoj internacionali u Moskvi. Godinu kasnije, kako bi se riješila opozicije, vlada je zatvorila dio njenih čelnih predstavnika, a među njima i Stjepana Radića. Na njih je primijenjen Zakon o zaštiti države, takozvana Obznana. Stranka je bila prisiljena promijeniti političku taktiku, priznala je Vidovdanski ustav i pod novim imenom HSS ušla u koaliciju s radikalima Nikole Pašića.

Suradnja je prekinuta 1927. godine kada je HSS sa Samostalnom demokratskom strankom Svetozara Pribićevića stvorila Seljačko-demokratsku koaliciju. Nakon atentata u Narodnoj skupštini u Beogradu i smrti Stjepana Radića 1928., vodstvo stranke preuzeo je Vladko Maček.

Nakon osnivanja HPSS-a, stranka je u tadašnji Sabor pokušala ući na izborima 1905. i 1906. godine, ali bez uspjeha.

„Nakon neuspjeha 1905. i 1906, u Hrvatski sabor biran je u kotaru Novigrad Podravski (i Ludbreg) 1908. te u kotaru Ludbreg 1910, 1911. i 1913. odnosno 1914, jer su izbori uzastopce ponavljani nakon što mu je mandat dvaput bio poništen zbog neizdržane zatvorske kazne“ (Hrvatski biografski leksikon, LZ Miroslav Krleža, Ljubomir Antić: Prvih sto godina Hrvatske seljačke stranke).

Saborski status Radićev HPSS dobio je iz trećeg pokušaja, na izborima u veljači 1908. godine, kada je osvojio tri mandata. Dvije godine kasnije osvojili su devet mandata.

“Nevidljivo” obiteljsko nasilje

HSS-ov kandidat za gradonačelnika Splita u emisiji je odgovarao i na pitanja o kaznenoj prijavi zbog obiteljskog nasilja, zbog čega je 2007. godine izbačen s Dore, izbora za pjesmu koja Hrvatsku predstavlja na Euroviziji.

„30 godina sam u javnom životu. Svi građani i građanke Splita i Hrvatske o Siniši Vuci znaju sve. Pa čak i ono što nije istina. To je moj odgovor na pitanje“, kazao je Vuco voditelju. Na njegov opetovani upit kako komentira da je zbog toga bio suspendiran s Dore, Vuco je „razjasnio situaciju“.

„Ako ćete iskreno, ja na Doru nisam došao. Nisam bio na jednoj generalnoj probi, glavnoj. Imao sam koncert u Makarskoj i nisam došao na probu, nisam mogao. Stjecajem okolnosti, tad je bio jedan gospodin u Hrvatskoj televiziji koji je bio čudak i on je to rekao. Ja sam rekao, nema problema jer meni karijera nikada nije ovisila i o puno većim natjecanjima, festivalima. I to je to“, ustvrdio je Vuco.

Međutim, policija je medijima potvrdila da je na Valentinovo 2007. godine, negdje iz 20 sati, Jelena Vuco prijavila supruga Sinišu za zlostavljanje u obitelji. Kako je izjavila dežurnom operativcu, sa suprugom se posvađala u njihovu obiteljskom stanu, nakon čega ju je Vuco ošamario dva puta i otišao iz stana (Jutarnji list).

Nakon tjedan dana Vuco je izbačen s Dore.

„Dora je natjecanje s velikim ugledom i gledanošću i na to trebamo paziti, a Vucino neprimjereno ponašanje potvrdila je policija” – objasnio je Aleksandar Kostadinov, tadašnji urednik zabavnog programa HRT-a (Jutarnji list, Index).

Optužbu za obiteljsko nasilje Vucina supruga je povukla, objašnjavajući na zajedničkoj konferenciji za novinare da je suprug nije šamarao. On je, pak, rekao da je udaljen s Dore na osnovi neistinitih napisa da je zlostavljao suprugu i djecu, „a zapravo je to bila bračna svađa, u kojoj je nastradao samo Jelenin mobitel” (Večernji list, Jutarnji list).

U studenom 2007. godine supruga je ponovo prijavila Vucu za obiteljsko nasilje jer ju je nakon što se vratila s proslave svog rođendana, išamarao i izbacio iz obiteljskog doma. Kako nakon suprugine prijave nije bio dostupan, policija je za njim izdala tjeralicu, a nakon što su ga dva dana tražili sam je došao u policijsku postaju. Slučaj je završio na sudu, obitelj Vuco je stavljena pod nadgledanje socijalne službe, a Vucina supruga je medijima otkrila da se želi razvesti, no on joj ne da razvod (24 sata, dnevnik.hr, 100.posto.hr).

Da nema nikakvih kaznenih prijava i da je „čist kao suza“, Vuco je izjavio i prije dva tjedna. Tada je komentirao i optužbe za obiteljsko nasilje navodeći kako je njegova supruga „bila malo ljubomorna“ jer su ga fotografirali „u žiriju s nekom crnom damom“ (RTL).

„Ja sam joj rekao: ‘Ženo, daj brate!’ Neki dan smo baš imali 25 godina braka. Tako da je i ona rekla da je krivo shvatila”, kazao je Vuco, dodavši da nikada nije udario ženu.

“Moja žena je Hercegovka iz Tomislavgrada. Da sam ja nju udario, ona bi mene izbola nožem na spavanju. Ona je opasna”, požalio se Vuco.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.