“Mi smo za 16 godina realizirali europski Zagreb. Imamo 6 posto nezaposlenost, dva i pol puta manje nego u Hrvatskoj”, izjavio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić u emisiji Novi dan televizije N1.
Na službenoj internetskoj stranici Grada Zagreba dostupna su godišnja priopćenja naslovljena “Zaposleni i nezaposleni na području Grada Zagreba”. Za potrebe ovog teksta koristili smo podatke iz najnovijeg priopćenja, onog za 2015. godinu. U njemu stoji da je u Zagrebu 31. ožujka 2015. godine bilo 41.484 nezaposlenih osoba, odnosno da je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 9,6 posto.
Istovremeno je, prema podacima iz Statističkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 19,7 posto. Iz toga proizlazi da je stopa nezaposlenosti u Zagrebu bila dvostruko manja nego na razini Hrvatske. Ili – da budemo sasvim precizni – 2,052 puta manja. Činjenica je, dakle, da Grad Zagreb kad je u pitanju stopa registrirane nezaposlenosti stoji drastično bolje nego Hrvatska u cjelini, ali iz ovih podataka ispada da gradonačelnik Bandić ipak malo uljepšava statistiku.
Nema podataka koji potvrđuju Bandićeve brojke
Ako promotrimo podatke iz najrecentnijeg Biltena HZZ-a, možemo doznati da je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u travnju ove godine iznosila 15,9 posto. Grad Zagreb tada je s 32.153 nezaposlene osobe imao drugi najveći apsolutni broj nezaposlenih u Hrvatskoj, iza Splitsko-dalmatinske županije (33.410 nezaposlenih). No, HZZ istovremeno ne nudi i podatak o stopi nezaposlenosti po županijama, kao ni o broju radno aktivnih stanovnika u Zagrebu, uz pomoć kojeg bi sami mogli doći do podatka o registriranoj nezaposlenosti u travnju 2016.
Ako pretpostavimo da je broj radno aktivnih stanovnika u Zagrebu u travnju 2014. približno isti kao što je bio i godinu dana ranije, računica otkriva da stopa registrirane nezaposlenosti iznosi oko 7,44 posto – što se i dalje ne poklapa s Bandićevim tvrdnjama. No, s obzirom da ovu brojku nije moguće verificirati službenim izvorima informacija, relevantnima ćemo smatrati usporedive podatke iz ožujka prošle godine, posebno u svjetlu činjenice da statistički podaci o nezaposlenosti u toplijem dijelu godine – zbog sezonskih poslova ograničenog roka trajanja – ne odražavaju realnu sliku hrvatskog tržišta rada.
Bitno je pritom napomenuti da stopu registrirane nezaposlenosti treba razlikovati od stope anketne nezaposlenosti, koja se izračunava u skladu s Metodologijom međunarodne organizacije rada (ILO), koju koristi i Eurostat. Anketna nezaposlenost u Hrvatskoj 2015. godine je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 16,3 posto. Nažalost, DZS ne objavljuje podatke o anketnoj nezaposlenosti prema području stanovanja.
