Pod povećalom

Odbacivanje balasta

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

Od parlamentarnih izbora dijeli nas još dva mjeseca, a HDZ i dalje nije siguran tko će mu biti koalicijski partneri. Andrej Plenković, budući predsjednik HDZ-a, za sada se odbija jasno izjasniti o nastavku suradnje sa strankama koje su činile Domoljubnu koaliciju.

Ponavlja tek da su mu prihvatljive stranke s kojima je HDZ do sada surađivao, ali i druge stranke desno od centra. Konačna odluka će, najavljuje Plenković, u suradnji s predsjedništvom HDZ-a biti donesena nakon 17. srpnja, kada će ga članstvo kao jedinog kandidata potvrditi za nasljednika Tomislava Karamarka (Hina/Jutarnji.hr).

Prema neslužbenim informacijama koje su došle do medija (Jutarnji list, Večernji list), jedini siguran partner su liberali iz HSLS-a. Za njih se na izbornim listama navodno čuvaju tri mjesta. Prema istom izvoru, Plenković više nije zainteresiran za suradnju s Hrastom Ladislava Ilčića, niti s Blokom umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoja Špike.

Kako opravdati koaliciju s HSP-ovcima?

I dalje je navodno moguć nastavak suradnje s pravašima iz HSP-a dr. Ante Starčević, s kojima je HDZ već započeo pregovore o mogućoj novoj koaliciji. HSP AS nakon izbora u studenom 2015. u Sabor je ušao s troje zastupnika, što je uspjeh kakav bi bez HDZ-a teško ostvarili. Nastavak suradnje s HSP-om AS bi HDZ-u vjerojatno dalo dodatni kredibilitet među desnije nastrojenim biračima, ali upitno je bi li Plenković – koji tvrdi da se zalaže za modernu demokršćansku stranku desnog centra – mogao objasniti takvu koaliciju, posebno nakon što su mediji otkrili da glavni tajnik pravaša Pero Ćorić u dnevnoj sobi drži sliku ustaškog poglavnika Ante Pavelića. I to niti ne pokušava demantirati (Televizija N1).

U konačnici će se vjerojatno sve svesti na jednostavnu matematiku: tko su partneri od kojih HDZ na izborima može profitirati? Glavni putokaz vjerojatno će biti istraživanja javnog mnijenja i rezultati glasanja na prošlogodišnjim izborima. U trenutnim se anketama nitko od HDZ-ovih partnera ne može pohvaliti pretjerano impresivnim rejtingom; prema CRO Demoskopu za srpanj (HRT), HSP AS podržava 1,7 posto birača, a HSLS-ov rejting je na 0,9 posto. Preostale stranke Domoljubne koalicije, s izuzetkom HSS-a koji je već odlučio da na izbore ide sa SDP-om, toliko su minorne da upadaju u kategoriju “ostali”, pa im kumulativni rejting iznosi 1,5 posto. Radi se o BUZ-u, Hrastu, Hrvatskoj demokršćanskoj stranci (HDS) i Zagorskoj demokratskoj stranci (ZDS).

Svi manji partneri zajedno imaju jednaku biračku bazu kao odbjegli HSS

Što se tiče lanjskih izbornih rezultata, ni na tom se planu nitko od HDZ-ovih potencijalnih partnera ne može pohvaliti naročitim uspjehom. Najbolje kotira HSP AS, kojeg su na izbornim listama predstavljali Tomislav Vlajnić, Ivan Tepeš, Pero Ćorić, Vlatka Vukelić, Željko Bokulić, Ivan Kirin i Rudolf Dvorski, a koji su svi zajedno uspjeli skupiti 11.171 preferencijalan glas.

Na listama Domoljubne koalicije boje Hrasta branili su Nevenka Lončarić Jelačić, Ladislav Ilčić, Hrvoje Šlezak, Stipo Lemešić, Dario Konta i Hrvoje Zekanović. Za njih je preferencijalno glasalo 8806 birača. Slijedi HSLS čiji su kandidati Darinko Kosor, Dario Hrebak, Dragica Ratković, Josip Budimir i Marija Starčević skupili 7567 preferencijalnih glasova.

Od manjih partnera najbolje je prošao HDS: za Davora Miličevića i Gorana Dodiga glasalo je 5790 birača, a potonji je ušao i u Sabor. Stanko Belina iz ZDS-a skupio je 1873 preferencijalna glasa, a najgori rezultat imali su Dražen Štiglić, Branka Malnar i Milivoj Špika iz BUZ-a, za koje je glasalo 1165 birača. Na listi je bio još i Luka Podrug iz ekstremno desnog HČSP-a (5103 glasa), ali njegovu stranku kao potencijalnog partnera više nitko ni ne spominje.

Ispada tako da su svi potencijalni HDZ-ovi partneri na prošlogodišnjim izborima zajedno skupili 36.372 glasova. Usporedbe radi, sam HSS imao je 36.083 preferencijalnih glasova, a ipak je u Saboru na izborima dobio manje zastupnika nego HSLS i HSP AS, odnosno jednako kao i Hrast, BUZ i HDS.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.