Samo Andrej Plenković može spasiti HDZ – konstatirali smo prije mjesec dana na ovom mjestu, analizirajući rezultate Cro Demoskopa za srpanj. Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocija plus provedeno početkom kolovoza (HRT) pokazuje da je novi šef HDZ-a na dobrom putu; u mjesec dana rejting stranke koju je Tomislav Karamarko ostavio na uzdrmanim temeljima porastao je za 3,3 posto.
HDZ tako trenutno može računati na podršku 26 posto birača, što znači da je smanjio zaostatak za SDP-om na 3,6 posto. Rejting stranke koju predvodi Zoran Milanović je, naime, u istom razdoblju pao za 2,2 posto pa SDP trenutno podržava 29,6 posto birača. U istraživanju provedenom prije mjesec dana SDP je bio u znatno uvjerljivijoj prednosti od 9,1 posto.
Treća politička opcija u Hrvatskoj, pokazuje anketa provedena na uzorku od 1300 birača, i dalje je MOST nezavisnih lista. Stranku koju predvodi Božo Petrov podržava 10,5 posto birača; u mjesec dana rejting im je porastao za 0,7 posto. Biračima je, dakle, i dalje primamljiva retorika “trećeg puta”, stranke čija je glavna kvalifikacija ta da nisu ni HDZ, ni SDP.
Rezultat izbora i postizborne križaljke
Očigledno apsolvirani od šestomjesečnog kaosa u kojem su sudjelovali s Karamarkovom Domoljubnom koalicijom, MOST-ovci se danas mogu s pravom nadati da će u rujnu ponoviti uspjeh ostvaren na lanjskim izborima. Što je za HDZ, čak i usprkos činjenici da se MOST-u djelomično okreću i njihovi razočarani birači, izvrsna vijest. Iako se družina okupljena oko Bože Petrova predstavlja kao potpuno tehnokratska, konzervativni ih svjetonazor ipak čini prirodnim koalicijskim partnerima Plenkovićeve stranke. Puno lakše će se MOST-ovci dogovoriti s “novim i neokaljanim” šefom HDZ-a, nego s tvrdoglavim Milanovićem čiji nestanak s političke scene i javno zazivaju.
Rasplet kakvog priželjkuju Petrov i Plenković utoliko je vrlo jasan, ali ne i izvjestan. Mjesec dana uoči i dalje je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti da će kombinirani rezultat HDZ-a i MOST-a biti dovoljan za formiranje vlasti. Pokazuje to lista koalicijskih preferencija, prema kojoj SDP-ova Narodna koalicija uživa kombinirani rejting od 34,4 posto – okruglih osam posto više nego HDZ s partnerima. MOST na ovoj listi stoji gotovo identično kao i na listi stranačkih preferencija – podržava ih 10,4 posto birača.
Drugim riječima, nameće se mogućnost ishoda u kojem niti Narodna koalicija, niti HDZ s MOST-om neće imati 76 glasova saborskih zastupnika potrebnih da se formira vlast. A u tom će slučaju ključna biti postizborna križaljka, gdje je SDP opet u nešto povoljnijem položaju. Prirodni partneri su im IDS, koji usprkos niskom rejtingu u Istri ima praktično zagarantirana tri mandata, i koalicija ORaH-a i Hrvatskih laburista, čiji rejting od 1,7 posto sugerira da bi im se neki mandat ipak mogao zalomiti. Negdje između su koalicija Milana Bandića i Radimira Čačića (2,1 posto) i HDSSB (1,4 posto), koji će se okrenuti za najboljom ponudom.
Ključan rezultat Živog zida
No, presudan bi u konačnici mogao biti rezultat Živog zida. Jasno je da anarhistička skupina predvođena Ivanom Viliborom Sinčićem ni sa kim ne može surađivati u vlasti – osim ako iskusni politički trgovci ne uspiju izvući pokojeg prebjega iz njihovih redova – ali dobar rezultat Živog zida lako bi mogao onemogućiti daljnju suradnju HDZ-a i MOST-a. Iz predizbornih se anketa, naime, nameće zaključak da su rejtinzi Živog zida i MOST-a u direktnoj korelaciji, odnosno da pucaju na istu biračku bazu. Svaki mandat kojeg dobije Živi zid tako zapravo direktno slabi poziciju MOST-a, a posredno i HDZ-a.
Trenutno je rejting Živog zida opet u porastu – u mjesec dana su skočili s 5,3 na 5,9 posto. No, još je indikativniji njihov položaj na listi koalicijskih preferencija, gdje su također četvrti s podrškom 6,4 posto birača. Posljedica je to udruživanja s Ivanom Lovrinovićem i Udrugom Franak, što znači da bi im rejting do 11. rujna mogao još rasti. Što više zastupničkih mandata Živi zid osvoji, to će nakon izbora biti teže formirati iole stabilnu Vladu.
