Pod povećalom

Timov tim u problemima zbog zakona kojeg su zaboravili donijeti

Hina / Lana Slivar Dominić / ik

Pravno sporno produženje mandata Siniši Kovačiću na funkciji v.d. glavnog ravnatelja HRT-a ne može se, usprkos obrazloženju Vlade, protumačiti nikako drukčije nego kao osiguranje „svog čovjeka“ na čelu HRT-a u predizbornom razdoblju, u vrijeme izbora i neposredno nakon njih, s obzirom da Kovačićevim imenovanjem neće biti riješena kriza upravljanja HRT-om nakon 1. listopada.

Vlada je u obrazloženju odluke navela kako HRT nakon 4. rujna, do kada traje mandat vršitelja dužnosti kojeg je Kovačić dobio od Sabora „neće imati zakonskog zastupnika koji je ovlašten predstavljati i zastupati ovu javnu ustanovu u pravnom prometu u smislu članka 19.a stavka 1. I članka 21. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji te članka 37. Zakona o ustanovama (Narodne novine, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/2008). Ovakvo stanje može prouzročiti značajnu štetu Hrvatskoj radioteleviziji kako u pogledu njezinog redovnog poslovanja tako i u pogledu radno-pravnih odnosa s obzirom da neće biti ovlaštenog potpisnika ni za osnovne potrebe osiguranja izdataka za plaće i druge nužne potrebe“.

Međutim, Vlada je mandat Kovačiću uspjela produžiti za samo par tjedana, a ne mu (retroaktivno) dodijeliti mandat od godine dana, s obzirom da samo do 1.listopada vrijede ovlasti koje je još prošli sastav Sabora dao prošlom sastavu Vlade da uredbama uređuje neka pitanja iz djelokruga Sabora.

Nadzorni odbor HRT-a protiv Uredbe

Vlada u obrazloženju navodi da produljenje mandata traži jer zbog samoraspuštanja Sabora nije uspio natječaj za izbor glavnog ravnatelja, priznajući da će proći izvjesno vrijeme  do konstituiranja novog Sabora i  početka njegova rada te izbora ravnatelja. Nemoguće je, međutim, očekivati da će se izbor glavnog ravnatelja – od rokova za raspisivanje natječaja do procedure potvrđivanja u Saboru – okončati u tako kratkom roku pa time nije riješen nikakav problem u upravljanju ili poslovanju. Na to je, odmah nakon što su HDZ-ovi ministri preglasali MOST-ove ministre i donijeli Uredbu, reagirao i Nadzorni odbor HRT-a. Nadzorni odbor ističe kako se „donošenjem Uredbe ne rješava pitanje krize upravljanja HRT-om, nego se iz nejasnih razloga njegovo zakonito rješavanje odlaže za 1. listopada, nakon što po sili Ustava prestane vrijediti danas donesena uredba”.

“Međutim, postavlja se i pitanje kako tehnička Vlada u ostavci može ponovno riješiti isti problem na legalan i u zakonima utemeljen način, nakon što predmetna uredba prestane vrijediti. Upravo iz tih razloga, a polazeći od zakonske obveze Nadzornog odbora da skrbi o zakonitosti poslovanja i dobrobiti HRT-a, Nadzorni odbor obratio se Trgovačkom sudu u Zagrebu radi rješavanja pitanja privremenog upravitelja HRT-a, o čemu je taj sud dužan skrbiti po službenoj dužnosti”, piše u priopćenju. Za razliku od sadašnje Vlade koja je izgubila legitimitet u Saboru, članovi Nadzornog odbora, kako sami ističu, imaju pravni legitimitet jer su imenovani u Hrvatskom saboru ili birani od strane radnika HRT-a.

Nadzorni odbor je na temelju Zakona o ustanovama – odnosno trgovačkim društvima, zagrebačkom Trgovačkom sudu podnio prijedlog za imenovanjem Marija Raguža za privremenog upravitelja HRT-a što je sud odbio krajem srpnja. Na to sudsko rješenje NO je uložio žalbu, a pravomoćno rješenje Visokog trgovačkog suda, kako se doznaje, očekuje se do 8. rujna.

Mrtva utrka

Slijedi, dakle, nova trka u vremenu jer, kako je to obrazložio predlagač, ministar kulture Zlatko Hasanbegović: „Predviđa se da Uredba stupi na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama iz razloga žurnosti zbog kratkoće vremena, a imajući u vidu da će od dana njezinog usvajanja, objavljivanja i stupanja na snagu proteći izvjesno vrijeme, a stupanje Uredbe na snagu treba se dogoditi prije 4. rujna 2016. godine, kako bi se osiguralo da Hrvatska radiotelevizija ima u kontinuitetu zakonskog zastupnika te javne ustanove“.

Produženje mandata Kovačiću osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo, a Platforma 112 zatražila je od Ustavnog suda da ispita ustavnost takve uredbe.

Pravno sporna Uredba

Vlada je prijedlog ove Uredbe pustila u opticaj polovicom srpnja, na dan kada je stupila na snagu odluka o samoraspuštanju Sabora, dakle čim je mogla aktivirati Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora. Pravnici ističu kako oko pitanja zakonitosti ovakve uredbe postoji čitav niz problema, o čemu je Faktograf već pisao.

  • Vlada nema ovlasti izmjene pravovaljanih odluka Sabora (Sabor je Kovačiću dao mandat od šest mjeseci) jer se takvom odlukom krši članak 4 Ustava koji regulira načelo diobe vlasti.
  • Izglasavanjem nepovjerenja u Hrvatskom saboru, ova je Vlada izgubila demokratski legitimitet za donošenje bilo kakvih političkih odluka, uključujući imenovanja na dužnosti. Uz to, raspuštanjem Hrvatskog sabora i raspisivanjem izbora, Vlada je ušla u tehnički mandat. Tehničke vlade bez demokratskog legitimiteta imaju Ustavom propisanu ovlast donositi isključivo one odluke koje su nužne za svakodnevno funkcioniranje institucija izvršne vlasti. Produljenje mandata vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a nije odluka neophodna za svakodnevno funkcioniranje institucija izvršne vlasti – time se krši članak 5 Ustava, odnosno došlo je do povrede načela ustavnosti i zakonitosti.
  • Zakon o primopredaji vlasti zabranjuje tehničkoj vladi da vrši imenovanja na dužnost, osim u slučaju osiguranja nesmetanog rada tijela državne vlasti.
  • Produljenje mandata u suprotnosti je s odredbama Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora kada se uzme u obzir da Zakon o HRT-u određuje HRT kao jednu od ključnih institucija za promociju Ustavom zajamčenog ljudskog prava na slobodu izražavanja misli. Članak 88 Ustava jasno propisuje kako Vlada ni u kojem slučaju nema ovlast donositi uredbe koje se odnose na razradu temeljnih prava i sloboda zajamčenih Ustavom.
  • Kako bi se osigurala neovisnost HRT-a, Zakon o HRT-u daje isključivo Saboru ovlast imenovanja ravnatelja, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja.

Zbog svega toga, Platforma 112 apelirala je na Ustavni sud da pokrene ocjenu ustavnosti ove Uredbe.

Zaboravili donijeti zakon

Zbrka oko ravnatelja HRT-a dobro je ogledalo svega što nam se događalo od vremena kad je Vlada HDZ-a i MOST-a preuzela vlast, ali na vidjelo je izbacila još jedan, potencijalno opasniji dokaz kako ova Vlada nije znala tko joj glavu nosi. Vlada si, naime, nije osigurala prostor da uredbama sa zakonskom  snagom regulira potencijalna važna pitanja koja mogu iskrsnuti između raspuštanja i novog okupljanja Sabora. Od odluke o samoraspuštanju Sabora ovo je prva i potencijalno jedina uredba sa zakonskom snagom koju je ova Vlada donijela i to zato što si nije uspjela osigurati jedan od najvažnijih alata vladanja u vremenu između dva sastava Sabora: nije, naime, zatražila od Sabora da prihvati novi Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, za što je imala priliku u lipnju. Kako nam je potvrđeno od upućenih, u vrijeme turbulentnog raspada Vlade i Sabora – nisu se na vrijeme snašli. Zato bi svaka Uredba koju bi donijeli imala zakonsku snagu isključivo do 1. listopada, s obzirom da Ustav trajanje takvih uredbi određuje na godinu dana, a prošla je izdana Milanovićevoj Vladi uoči izbora. Zbog toga i ovoj smiješnoj uredbi, iako mijenja Zakon o HRT-u tako da mandat v.d. produljuje na godinu dana, rok trajanja istječe 1. listopada. Zbog istog je propusta i ministrica Bernardica Juretić odustala od uvođenja mjere 1000 eura po bebi u tehničkom mandatu, a tko zna i što smo sve drugo izbjegli. Postavlja se ipak pitanje što ako se do konstituiranja Sabora stvarno pokaže potreba za nekom uredbom sa zakonskom snagom.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.