Ocjena točnosti

Petrov: I HDZ i SDP su već mijenjali zakone prije formiranja Vlade

Hina / Denis Cerić / dc

“Naravno da s tim ne mogu izaći, pokušavaju progurati tezu da to ipak nije moguće u prvih mjesec dana. Itekako je moguće. Upravo su oni, i SDP i HDZ u šestom i sedmom sazivu Saziva mijenjali zakone prije formiranja Vlade”, izjavio je predsjednik MOST-a Božo Petrov u intervjuu za televiziju N1.

Odgovor je to Petrova dvjema najvećim hrvatskim strankama, koje se odbijaju uoči izbora očitovati o zahtjevima MOST-a. A MOST, između ostalog, od budućeg partnera traži spremnost da u Saboru nakon konstituiranja mijenjaju zakone prije dogovora o formiranju nove Vlade RH.

Zakoni se mijenjaju kad postoji jasna većina

Strogo formalno gledajući, Petrov je u pravu kad kaže da su bivše Vlade HDZ-a i SDP-a u Saboru donosile zakone prije formiranja Vlade. U šestom sazivu Sabora, kada je premijer nakon izbora postao Ivo Sanader, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave promijenjen je 11. siječnja 2008. godine, a Vlada je u parlamentu potvrđena dan kasnije.

U sedmom sazivu Sabora, kada je premijer postao Zoran Milanović, dan prije nego je parlament potvrdio Vladu doneseno je i izmijenjeno čak devet zakona: Zakon o Vladi RH, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Zakon o državnim službenicima, Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, Zakon o lokalnoj i područnoj/regionalnoj samoupravi, Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima. Svi ovi zakoni su u Saboru izglasani 22. prosinca 2011. godine, a Vladi je povjerenje izglasano 23. prosinca.

Predsjednik Sabora ne može se izabrati bez većine glasova

No, u oba navedena slučaja to je bilo moguće zbog postojanja jasne vladajuće većine. Sanader je od tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića mandat za sastavljanje Vlade dobio 15. prosinca 2007. godine (Jutarnji.hr), dok je Ivo Josipović mandat Milanoviću dao 14. studenog 2011. godine (Jutarnji.hr). Upravo je zbog postojanja stabilne većine u oba slučaja i bilo moguće konstituirati Sabor i pokrenuti zakonodavni proces.

Ustav RH je, naime, eksplicitan kad opisuje postupak konstituiranja sabora. Prva sjednica mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, a Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Da bi predsjednik Sabora bio izabran potrebno je najmanje 76 ruku – natpolovična većina zastupnika.

Drugim riječima, Sabor ne može započeti s radom dok se ne stvori vladajuća većina koja je postigla dogovor oko određenog kandidata za predsjednika Sabora. No, MOST od SDP-a i HDZ-a sada traži da se u zakonodavni proces krene bez jasne većine, odnosno da se o koalicijskoj vladi krene razgovarati tek nakon što njihovi zastupnici svojim glasovima potvrde spremnost za tražene reforme. Nejasno ostaje tko bi u tom slučaju uopće mogao biti izabran za predsjednika Sabora, s obzirom da se na toj funkciji nalazi osoba koju podržava vladajuća stranka ili koalicija.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.