„Kažu da će se ono što će mladi izgubiti zbog poreza na prvu nekretninu nadoknaditi iz povećanja plaća koje će dobiti nakon porezne reforme. Ako uzmemo prosječnu plaću mladog doktora od 8.5 tisuća kuna, nakon reforme ona će porasti za 98 kuna. S tim povećanjem trebat će mu 20 godina da vrati porez koji je dao za prvu nekretninu“, ustvrdio je u Saboru Saša Đujić, zastupnik SDP-a, tvrdeći kako porezna reforma nema socijalni karakter, a neće ni pridonijeti demografskoj obnovi Hrvatske.
Prema podacima Hrvatske udruge bolničkih liječnika, za 40-satni radni tjedan, dakle bez dežurstava i dodataka, mjesečna neto plaća liječnika pripravnika je 4100 kuna, liječnika na specijalizaciji 6800 kuna, a liječnika specijalista oko 8200 kuna. Plaće liječnika variraju, ali s nekoliko dežurstava mladi liječnici bi mogli imati plaću blizu onoj koju je spomenuo zastupnik Đujić.
Nesrazmjer između onog što se dobiva i onog što se gubi
Izračuni su različiti, ovisno o prirezu i broju uzdržavanih članova obitelji, pa bi tako neto plaća od 8200 kuna nakon reforme mogla porasti od 80 do 330 kuna. Đujić nije ulazio u specifičnu situaciju zamišljenog prosječnog mladog liječnika, ali vjerojatnije je da su u potrazi za prvom nekretninom mladi parovi bez djece, nego parovi s dvoje djece.
Ako se uzme u obzir prosječna cijena stana od 60 kvadrata u Zagrebu od oko 90.000 eura, porez na promet od 4 posto iznosio bi 3600 eura, odnosno 27.000 kuna. Ako nema djece i ako se u račun ne uvrsti moguće povećanje plaće drugog člana zajednice, mladi liječnik taj bi porez iz povećanja plaće vraćao 28 godina. To se razdoblje skraćuje ovisno o broju uzdržavanih članova obitelji, pa bi se Đujićev izračun mogao pokazati i posve točnim.
Teško da će ova reforma pomoći ostanku mladih stručnjaka u zemlji, odnosno poboljšanju demografske slike.
Rupa u proračunu
U obrazloženju prijedloga izmjena Poreza na promet nekretnina, Ministarstvo financija tumači kako se ukidanjem te olakšice uspostavlja pravedniji sustav. Uvođenjem poreza na promet i kad je u pitanju prva nekretnina na godišnjoj bi se razini uprihodilo 115 milijuna kuna.
Međutim, paralelnim snižavanjem stope s 5 na 4 posto, stvara se gubitak od 126 milijuna kuna godišnje, priznaje Ministarstvo financija, pa nije jasno što se postiglo.
Ta bi sredstva ubuduće u potpunosti trebala biti prepuštena lokalnoj samoupravi, što znači povećanje od 20 posto u lokalnim proračunima i rupu od 172 milijuna kuna godišnje u državnom proračunu (na osnovi podataka iz 2015).
