Pod povećalom

Bernardić i Ostojić: pronađi razlike

HINA/ Tomislav PAVLEK/ ua

Članstvo SDP-a krajem tjedna izabrat će svog novog predsjednika između Davora Bernardića i Ranka Ostojića. Daleko najveći broj glasova (46%) onih koji su se odlučili izaći na izbore osvojio je Davor Bernardić, a od vremena izbora do danas počeli su mu se priklanjati članovi koji mu do sada nisu pružali javnu podršku. Analitičari navode kako će Ostojić, koji je ostao na 23 % u prvom krugu, teško sustići tu razliku.

Članovi će o budućem predsjedniku odlučivati na osnovi unutarnjih odnosa snaga u samoj stranci, dok prema van između Bernardića i Ostojića  po pitanju proklamiranih politika, nema baš nikakve razlike. Da o predsjedniku odlučuju i birači SDP-a, a ne samo članovi, pobjedu bi, po anketi Nove TV odnio Ostojić, dok bi Bernardić ostao trećeplasirani, iza Tonina Picule. Ali i ta odluka bazirana je na dojmu kojeg ostavljaju Ostojić ili Bernardić, odnosno na njihovoj prepoznatljivosti, a ne na različitim politikama.

Koliko su kandidati za predsjednika u svojim razmišljanjima o budućnosti jednaki i predvidljivi najbolje je ilustrirala velika predizborna anketa koju je u subotu objavio Večernji list. koji je ista pitanja postavio četvorici favorita – Bernardiću, Ostojiću, Piculi i Miljeniću. Jedino se Tonino Picula od drugih razlikovao po pitanju glasanja dijaspore – realistično procjenjuje da se ono ne može onemogućiti i smatra da SDP treba istaknuti i svoje kandidate u dijaspori, a ujedno je bio i jedini koji je u anketi kritizirao Zorana Milanovića. Trojica preostalih kandidata o svemu razmišljaju istovjetno. Ne čudi stoga da na birališta nisu uspjeli  izvući  50%. članova.

Willy Brandt i radništvo

Uoči drugog kruga izbora citirat ćemo odgovore Bernardića i Ostojića. Oni  čak dijele i omiljenog političara – nekadašnjeg njemačkog kancelara Willyja Brandta, kojem Bernardić kao domaći uzor pridodaje i Ivicu Račana, a Ostojić Josipa Broza Tita. Razlikuju se donekle i u načinu provođenja slobodnog vremena. Sve drugo potpuno je isto.

Na pitanje što je danas najpotrebnije SDP-u:

Bernardić: Međusobno povjerenje, zajedništvo, više rada i šansi ljudima da pokažu što znaju, okupljanje lijevih progresivnih snaga, povratak radništvu i solidarnosti.

Ostojić: Vraćanje povjerenja u SDP, i članova i birača. Potrebni su nam jasno definirani stavovi, demokratizacija izbornog procesa, organizacijske promjene. (Ostojić ovdje izrijekom ne spominje radništvo, ali je povratak radništvu višekratno isticao prilikom prijašnjih nastupa).

Blaga kritika Milanovića

Stav o vladavini Zorana Milanovića:

Bernardić: Ostavlja puno više dobrog nego lošega. Da su njegovi ministri kao i ja govorili ono što je bilo krivo, SDP bi još imao odgovornost za Hrvatsku.

Ostojić: Zamjeram mu zapostavljanje stranačkog rada, ali je također upravo on bio inicijator demokratizacije SDP-a i za njegova mandata SDP nije pao ispod 30%.

Treba li SDP izlaziti na izbore u dijaspori:

Bernardić: O Saboru, koji donosi zakone, trebaju odlučivati oni na koje se ti zakoni odnose. Ljudi koji žive u Hrvatskoj.

Ostojić: O budućnosti Hrvatske trebaju odlučivati oni koji u Hrvatskoj imaju prebivalište i tu plaćaju porez.

O vjeronauku u školama:

Bernardić: Žao mi je što na vlasti nismo otvorili temu revizije vatikanskih ugovora. Djeca se ne smiju osjećati isključena ako ne idu na vjeronauk.

Ostojić: Zalažem se za reviziju vatikanskih ugovora, a do te revizije treba učiniti sve da djeca koja ne idu na vjeronauk ne budu diskriminirana.

NATO je dobar okvir

EU Angele Merkel ili Mattea Renzija, odnosno je li nam potreban diktat štednje ili poticanje rasta:

Bernardić: EU je pred izazovom kako  uvesti ista pravila za sve članice. Rast treba osigurati kombinacijom državnih i privatnih investicija.

Ostojić: Matteo Renzi. Štednja na kojoj inzistira Merkel, pogledajte samo Grčku, nije dovela do rasta gospodarstva, već do urušavanja društva i porasta nejednakosti.

Što nakon Trumpa – slabljenje NATO-a, okretanje zajedničkoj vojsci EU, sankcije Rusiji:

Bernardić: NATO treba i ostat će jak kao jamac stabilnosti. Zajednička vojska u EU moguća je samo ako Komisiju i predsjednika biramo na izborima.

Ostojić: EU nisu samo Njemačka i Francuska, tu su i neutralne Irska, Austrija, Malta pa je zajedničku vojsku EU teško zamisliti. Mi moramo raditi u okviru NATO-a.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.