Ocjena točnosti

Petrov: MOST je spriječio rast cijene struje

Hina / Daniel Kasap / dk

“Kada samo pregovarali oko porezne reforme, mogu reći da smo uspjeli u značajnome ono što smo tražili. Cijena električne energije ne raste. A trebala je rasti 20 posto odlukom Milanovićeve vlade s njihove zadnje sjednice. To smo uspjeli spriječiti, ali ne možemo sve spriječiti”, izjavio je predsjednik Sabora Božo Petrov (Televizija N1).

Lider MOST-a nezavisnih lista ovom izjavom sugerira da građani zbog njihovih pregovaračkih sposobnosti nakon Nove godine ipak neće plaćati skuplju struju. Jedan od učinaka porezne reforme će, podsjećamo, biti i niži PDV na isporuku električne energije. Umjesto po dosadašnjoj stopi od 25 posto, porez na isporuku struje od 1. siječnja 2017. plaćat će se po stopi od 12 posto.

Stopa PDV-a na isporuku električne energije nije, međutim, bila predmetom pregovora između HDZ-a i MOST-a. Nižu stopu PDV-a na struju HDZ je obećao i u svom predizbornom programu, a ministar financija Zdravko Marić tu je mjeru uvrstio u izvorni prijedlog tzv. cjelovite porezne reforme. Pregovori između koalicijskih partnera u Vladi RH rezultirali su nekim drugim modifikacijama u izvornoj Marićevoj reformi; odustalo se od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, ali i od ukidanja najniže međustope PDV-a koja iznosi pet posto.

Skuplji računi zbog “zelene” struje?

Ispada stoga da Petrov zapravo, kako se to u narodu popularno kaže, miješa kruške i jabuke. Kretanje cijena električne energije u narednoj će godini prvenstveno ovisiti o iznosu naknade za obnovljive izvore električne energije, što je problem kojeg vlada Andreja Plenkovića još nije sasvim riješila, iako je 2016. godina već na izmaku.

Kada govori o “odluci Milanovićeve vlade s njihove zadnje sjednice”, Petrov se zapravo referira na Prijedlog izmjene Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koji se 17. rujna 2015. našao na dnevnom redu 253. sjednice Milanovićeve vlade. To nije bila njihova zadnja sjednica; zadnju “pravu”, 272. sjednicu, održali su 14. siječnja 2016. godine, nakon čega je 21. siječnja održana još i jedna telefonska sjednica.

Sumnje u pogodovanje

Predmetnim izmjenama tarifnog sustava je Milanovićeva vlada povećala kvote za proizvodnju vjetroenergije s 400 na 744 MW, za razdoblje do 2020. godine. U sustav je uvedeno dodatnih 344 MW energije iz vjetroelektrana, čiju proizvodnju država prema potpisanim ugovorima mora poticati, što u konačnici znači skuplju struju. Tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak (HNS) kasnije se pravdao da se povećanje kvota nije moglo izbjeći jer je država morala investitorima omogućiti realizaciju već ranije započetih projekata, u skladu s parametrima donesenim još 2007. godine (HRT).

Naime, 2007. godine je tarifni sustav definiran na način da je njime bila predviđena proizvodnja čak 1200 MW električne energije iz vjetroelektrana. Tek 2013. godine je novim tarifnim sustavom ta kvota smanjena na 400 MW. No, istovremeno je proizvođačima obnovljive energije omogućeno da do kraja 2013. godine ugovore poticaje po skupljoj, za državu nepovoljnijoj tarifi (24Express). Sumnju u pogodovanje izazvala je činjenica da se među firmama koje su na ovaj način profitirale nalazi C.E.M.P. d.o.o., tvrtka koju se povezuje s Krešom Milanovićem, bratom bivšeg premijera Zorana Milanovića (HRT, Jutarnji list).

Dodatnu sumnju izaziva činjenica da su u Saboru 18. rujna 2015., samo dan nakon što je Milanovićeva vlada u tarifni model uvela dodatne kvote za vjetroelektrane, izglasane izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije. U taj zakon uvedena je obveza da se krajnjim kupcima struje na računu naplati i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, a propisano je i da je Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) odgovoran za sklapanje ugovora o kupoprodaji obveznog udjela električne energije sa svim opskrbljivačima.

Vlada još nema plan

Opisana zavrzlama oko obnovljivih izvora energije zapravo znači da građani od 1. siječnja možda ipak neće plaćati jeftiniju struju, usprkos manjoj stopi PDV-a. “Ja sam odmah rekao da ove izmjene koje smo najavili u sustavu PDV-a neće biti kompenzirajuća stavka za tu naknadu nego ćemo pronaći novi model”, stav je ministra financija Marića (RTL).

No, “novi model” na kojeg se Marić referira na dnevnom se radu Vlade još nije našao. Najfriškije informacije stare su dvadesetak dana i sugeriraju da će ipak morati doći do djelomičnog poskupljenja naknade za obnovljive izvore energije, ali bi ona umjesto na 12 trebala poskupjeti na šest do osam lipa po kilovat satu (Nova TV, RTL, Glas Istre). Takvo poskupljenje ne bi u potpunosti poništilo efekte porezne reforme i nižeg PDV-a pa bi kućanstva u konačnici dogodine ipak mogla plaćati nižu struju. No, upitno je hoće li prostora za uštede na računima za električnu energiju ostati i u gospodarstvu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.