“MOST-ov tim spriječio (je) poskupljenje plina”, pohvalio se na Facebooku predsjednik Sabora i lider MOST-a nezavisnih lista Božo Petrov.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, u čijoj je nadležnosti i plinsko poslovanje, doista je pod kontrolom MOST-ovog ministra Slavena Dobrovića. Njegov državni tajnik za energetiku Ante Čikotić, također MOST-ov kadar, javno se pohvalio da su upravo oni na koncu pronašli rješenje zahvaljujući kojem hrvatski građani plin ipak neće plaćati po tržišnim cijenama (RTL).
Ipak poskupljenje plina
Plin dakle neće poskupjeti za 23 posto, na koliko se procjenjivalo poskupljenje u slučaju potpune liberalizacije tržišta. Ali to ne znači da baš nikakvog poskupljenja neće biti, usprkos samohvali koja pristiže iz redova HDZ-ovog koalicijskog partnera. Što je moguće utvrditi jednostavnom usporedbom prošlogodišnje i ovogodišnje odluke Vlade RH o cijeni plina za kućanstva.
Vlada Andreja Plenkovića na telefonskoj sjednici u srijedu donijela je Odluku o cijeni plina po kojoj je opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstvo. Odluka je na snazi od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. godine, a njome se utvrđuje cijena u iznosu 0,1809 kn/kWh.
Ako se vratimo godinu dana unatrag, na internetskoj stranici Vlade RH moguće je pronaći identičnu odluku iz ožujka 2016. godine. Njome je propisana cijena plina za razdoblje od 1. travnja 2016. godine do 31. ožujka 2017. godine, u iznosu od 0,1734 kn/kWh. Jednostavnom matematikom može se utvrditi da je ovogodišnja cijena plina za 0,0075 kn/kWh veća nego lani. Radi se o poskupljenju od 4,32 posto.
Tko će platiti razliku? I je li Vlada odustala od Ine?
Pritom je važno istaknuti da je ovo ipak samo privremeno rješenje. Ako cijene na međunarodnom tržištu plina do proljeća iduće godine ostanu na istim razinama, ili čak porastu, Vlada će se u ožujku 2018. godine suočiti s identičnim problemom.
Ostaje nejasno i tko će zapravo platiti razliku između regulirane i tržišne cijene plina. Jer opskrbljivač na veleprodajnom tržištu u ovom slučaju je Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja plin ne proizvodi već ga mora kupiti ili od proizvođača (Ina) ili od firmi koje uvoze plin iz inozemstva (poput npr. najvećeg uvoznika Prvog plinarskog društva).
U obzir pritom treba uzeti i činjenicu da je izmjenama Zakona o tržištu plina, koje je sabor u hitnom postupku izglasao 17. veljače, domaćem proizvođaču plina (Ina) ukinuta obveza da hrvatski plin prodaje na hrvatskom tržištu. Ina sad ima opciju da hrvatski plin proda najboljem ponuđaču, što znači da bi plin iz hrvatske proizvodnje lako mogao završiti u Italiji ili Mađarskoj. HEP će u tom slučaju postati ovisan o kupovini plina iz uvoza, čija bi tržišna cijena u konačnici mogla biti viša od 0,1809 kn/kWh, po kojoj cijeni je HEP dužan prodavati plin opskrbljivačima za hrvatska kućanstva.
Što bi zapravo značilo da će plinsko poslovanje HEP-u u konačnici stvarati gubitke, što mora utjecati i na vrijednost kompanije. A istu tu kompaniju, odnosno 25 posto njenih dionica, Vlada je naumila privatizirati kako bi stečenim novcem renacionalizirala Inu. Već i ranije su se u stručnim krugovima mogla čuti nagađanja kako četvrtina HEP-a nije dovoljna za otkup nešto manje od polovice dionica Ine. Ako HEP-ovo plinsko poslovanje dodatno smanji vrijednost Hrvatske elektroprivrede, znači li to da je Vlada ovakvom odlukom ujedno i odustala od svog izvornog plana za kupnju Ine?
