Politički manevar kojeg je premijer Andrej Plenković započeo razrješenjem ministara MOST-a na sjednici Vlade 27. travnja, poslije čega je uslijedila devetodnevna ustavna i parlamentarna kriza, nije dobro primljen kod građana.
Prema podacima najnovijeg CRO Demoskopa, premijer Andrej Plenković po prvi puta je zasjeo na čelo liste najnepopularnijih političara u zemlji. Takvim ga ocjenjuje 18, 5 posto ispitanika, dok je samo prije mjesec dana tako mislilo 7 posto. Iako premijer vodi i na listi najpopularnijih političara, ta mu se podrška smanjila s prošlomjesečnih 21,8 posto na 20, 8 posto.
Dramatično se povećao postotak ispitanika koji misle da zemlja ide u krivom smjeru. Čak 76 posto ispitanika smatra da je smjer pogrešan, što je značajan porast pesimizma među biračima koji je u travnju iznosio 60,8 posto.
Većina ispitanika ne podupire rad Vlade
Razina potpore radu Vlade pala je s 46,2 posto koliko ja bila u travnju na 35,5 posto. Kad je riječ o ne podršci Vladi, ona je s 36,9 posto iz travnja narasla na 51 posto.
Važno je napomenuti kako je istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika provedeno u razdoblju od 2. do 4. svibnja, dakle u jeku krize odnosa između HDZ-a i MOST-a koja je rezultirala smjenom na mjestu predsjednika Sabora. Sabor je otišao na stanku prije lokalnih izbora, bez obzira što su ispražnjena čak četiri ministarska mjesta.
Premijer Plenković najavio je kako će nove ministre Saboru predložiti tek nakon lokalnih izbora, dakle najranije za mjesec dana, iako je riječ o važnim ministarstvima, uključujući i Ministarstvo unutarnjih poslova. Plenković ne uzima u obzir da takvim svojim ponašanjem krši Ustav, Hrvatska nema kancelarski, već parlamentarni politički sustav. Parlament mora potvrditi sve ministre, a nigdje nije predviđeno da njih mogu na tako dugi rok mijenjati državni tajnici, imenovani na telefonskoj sjednici Vlade. Čekanje do razdoblja nakon parlamentarnih izbora ne spada u “razumski rok” do kojeg trebaju biti imenovani novi ministri, slažu se stručnjaci za ustavno pravo, a pojedini pravnici poput profesora Ivana Koprića Plenkovićevo ponašanje okrstili su kao “uzurpaciju vlasti”.
Premijer Plenković se na takvo rješenje odlučio vjerojatno zato što u ovom trenutku ima toliko tanku većinu da se ne usudi (N1) iz stranke izbaciti Zlatka Hasanbegovića, iako je ovaj potpredsjednik HDZ-a svojom kaniddaturom na listi Brune Esih prekršio Statut HDZ-a. Statut izrijekom nalaže izbacivanje iz stranke onih koji se na izborima kandidiraju na nekoj drugoj, a ne na stranačkoj listi HDZ-a. Hasanbegović je osvanuo na drugom mjestu kandidacijske liste Brune Esih za Zagreb.
SDP preokrenuo trend
Iako se premijer u javnim nastupima trudio svu odgovornost za ovu situaciju prebaciti na MOST i oporbu, odnosno nekolegijalnost MOST-ovih ministara prema ministru financija Zdravku Mariću, rezultat ove brakorazvodne parnice je blago smanjenje rejtinga HDZ-a i blagi porast rejtinga MOST-a i SDP-a uoči lokalnih izbora.
Podrška HDZ-u pala je s 31,3 na 30,8 posto, dok je MOST-u narasla s 9,6 na 10,2 posto. S obzirom na značaj kojeg MOST pridaje lokalnim izborima, nije nevažno zabilježiti da su nakon okončanja ovotjedne saborske agonije čelni ljudi MOST-a u Metkoviću dočekani kao narodni heroji, pa bi podrška MOST-u mogla u predstojećoj kampanji za lokalne izbore još narasti.
SDP je zaustavio negativni trend i sada ga podupire 24,1 posto (naspram 22, 8 posto iz travnja). U tri mjeseca razlika između HDZ-a i SDP-a se s 12 smanjila na 6 posto.
Blago je porasla i podrška Živom zidu – sa 7,1 na 7,6 posto, dok se HNS-u – bez obzira na snažno medijski popraćene pozive Ivana Vrdoljaka da ih se percipira kao važan faktor “stabilnosti” – popularnost nije pomakla ni u pozitivnom, niti u negativnom pravcu. I dalje je na stabilnih 3,6 posto. HSS bilježi slabi rast – s 2 na 2,3 posto.
U toj grupi iskače samo Anka Mrak Taritaš koja je po popularnosti (9,8 posto) značajno pretekla predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović (7,6 posto) pa sada oporbena kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba zauzima treće mjesto na listi najpopularnijih političara – iza Andreja Plenkovića i Nikog, a ispred predsjednice države. Na petom je mjestu Božo Petrov koji je s 4,5 posto skočio na 7,3 posto. Istovremeno, Petrov je dramatično skočio i na listi najnepopularnijih političara, pretekavši čak i starog veterana liste Tomislava Karamarka. Petrova kao najnegativnijeg vidi 12,2 posto u odnosu na 3,4 posto u travnju pa je na listi najnepopularnijih odmah iza Andreja Plenkovića.
Građani žele izbore, a ne skrpanu većinu
Da Plenković nije baš najbolje odigrao ovu igru dokazuje i istraživanje koje je agencija Promocija plus provela za RTL a koje je objavljeno na dan kada je okončana saborska trakavica. Čak 30,3 posto kao krivce za ovu krizu vide HDZ, Plenkovića i Marića. Njih 21 posto misli da su podjednako krivi i HDZ i MOST, a 20,8 posto da su krivi MOST i Petrov.
Da je svemu kumovao Agrokor smatra 14, 7 posto, što se poklapa i s istraživanjem CRO Demoskopa u kojem je Agrokor bila glavna tema mjeseca. Da je kriv SDP koji je pokrenuo interpelaciju Mariću misli samo 1,8 posto ispitanika.
Ono što je najznačajnije u tom istraživanju podatak je da, suprotno važećem stavu kako su “građani umorni od izbora”, 36,9 posto ispitanika smatra da bi prijevremeni izbori bili najbolji izlaz iz ove situacije.
Rješenju kojem se trenutačno priklonio HDZ – Vladi HDZ-a s nezavisnima i manjinama sklono je samo 10,2 posto ispitanika. Čak bi ih više bilo i za Vladu nacionalnog jedinstva (11,5 posto).