HDZ-ova predsjednica resornog saborskog odbora Vesna Bedeković, koja bi prema napisima medija uz premijera Andreja Plenkovića i ministricu obrazovanja Blaženku Divjak, trebala voditi Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, dolazi iz obrazovne ustanove koja je čak i ispod hrvatskog prosjeka. S obzirom kako kotiraju hrvatske visokoškolske ustanove u svijetu, ovo je prilično neugledan podatak.
Bedeković, koja nije potvrdila svoje sudjelovanje u PSP-u, od 2009. pa sve do odlaska u Sabor krajem 2016. godine vodila je Visoku školu za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, koja je jedna od samo dvije ustanove – točnije, uz Odjel za kulturologiju u Osijeku – dobila negativnu ocjenu prilikom postupka reakreditacije u akademskoj godini 2013./2014.
Postupak provodi Agencija za visoko obrazovanje (AZVO) i on može imati tri ishoda: izdavanje potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti visokog učilišta, ako je akreditacijska preporuka pozitivna; uskrata dopusnice za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti visokog učilišta ako je akreditacijska preporuka negativna i izdavanje pisma očekivanja s rokom uklanjanja nedostataka do tri godine, koje može obuhvatiti zabranu upisa studenata u razdoblju određenom pismom očekivanja.
“Kec” iz međunarodne suradnje
AZVO je većini ustanova obuhvaćenih postupkom vrednovanja izdala pismo očekivanja s preporukama za popravak segmenata rada uoči izdavanja dopusnice za nastavak rada, no samo su spomenuta dva programa dobila nedovoljnu ocjenu, dok je AZVO tadašnjem ministru Vedranu Mornaru preporučio uskratu dopusnice Odjelu za kulturologiju.
Agencija je za obrazovnu ustanovu kojom u tom trenutku upravlja Bedeković smatrala da treba dobiti dopusnicu, usprkos “kecu” iz mjerila kvalitete zvanog “Mobilnost i međunarodna suradnja”, koje se odnosi na djelovanje u međunarodnom okruženju te razvoj pravila, postupaka i resursa za potporu međunarodnim aktivnostima.
AZVO, među ostalim, prigovara da pravilnikom o studiranju Visoka škola nije omogućila prijelaz i promjenu statusa studenata drugih zemalja EU, već samo onih iz Hrvatske, zatim da se kao mlada institucija škola nije uključivala u međunarodnu suradnju i mobilnost, nisu razmjenjivali nastavnike ili studente s visokim učilištima u inozemstvu niti poduzimaju išta po tom pitanju, nemaju kolegije i programe na stranim jezicima, a portal im također ne nudi nijedan osim hrvatskog.
“Visoko učilište trenutno nije član niti jednog međunarodnog udruženja sličnih institucija, no uključeno je u različite projekte i kao institucija pogodno za međunarodno partnerstvo”, navodi se u vrednovanju.
Visoka škola je u svom očitovanju protestirala protiv ovih ocjena, ističući primjerice da su imali dva gosta predavača iz Novog Mesta u Sloveniji te da su tri njihova gostovala u inozemstvu (Maribor i Sremski Karlovci), te su napomenuli i da su tek krajem 2013. godine dobili povelju Erasmus.
Prolaznost studenata niska i u padu
Međutim, nisu najviše ocijenjeni ni prema kriteriju studentskih programa.
“Prolaznost studenata je niska i u padu. Visok postotak formalno upisanih studenata upisuje se samo radi ostvarivanja studentskih prava. Visokom se učilištu preporučuje razmotriti mogućnost zapošljavanja dodatnih nastavnika, pa i iz vlastitih sredstava, te uvođenje prijemnog ispita kako bi se poboljšala kvaliteta kandidata koji se upisuju na studij. Isto tako, uspostava nekog oblika karijernog savjetovanja pomogla bi po pitanju niske prolaznosti i visoke stope odustajanja od studija”, preporučuje Agencija.
Kao slabost je istaknuta i ograničena mogućnost nastavka studija na diplomskoj razini u istoj instituciji, ograničeno iskustvo u međunarodnoj suradnje, odnosno nedostatak formalnih procedura za priznavanje kvalifikacija stečenih na drugim visokim učilištima, ograničeno iskustvo u aktivnostima, u usporedbi sa srodnim inozemnim institucijama, kao i ograničena mogućnost privlačenja studenata zbog nedostatka studentskog doma.
Neke su se stvari od tada promijenile – nedavno svečano je otvoren novoizgrađeni Studentski dom Virovitica, a web stranica Visoke škole nudi sadržaj i na engleskom jeziku, premda dominiraju obavijesti na hrvatskom. Raspisivani su i natječaji za Erasmus, studenti su pozivani ne Eurodeskove radionice, ali ne puno više od toga. Od obavijesti istaknutih na stranicama možda najviše preporukama AZVO-a korespondira posjet delegacije fakulteta zagrebačkom predstavništvu državne agencije za promicanje izvoza Republike Češke, CzechTrade, “a s ciljem uspostave suradnje i kontakata Visoke škole Virovitica s visokim učilištima i malim i srednjim poduzećima u Republici Češkoj kroz Erasmus+ program”.
Međutim, stvarno vrednovanje napretka Visoke škole mogu napraviti samo stručni evaluatori AZVO-a.
