Ministarstvo uprave uputilo je u javno savjetovanje mjesecima najavljivane izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Kontroverzni zakonski predmet u medijima je već odavno prekršten u “lex šerifi”, po lokalnim šerifima kojima se ovakvim zakonskim rješenjem ovlasti dodatno povećavaju.
Kad novi zakon o lokalnoj samoupravi stupi na snagu – a što se može očekivati već u listopadu, s obzirom da će javno savjetovanje trajati samo 15 dana kako bi predložene izmjene što prije prošle kroz Vladu i Sabor – fotelje direktno izabranih načelnika, gradonačelnika i župana postat će još udobnije. Oni, naime, zahvaljujući predloženim zakonskim izmjenama više neće morati izlaziti na prijevremene izbore ako ne uspiju na vrijeme donijeti proračun za narednu godinu.
Šerifima još više moći
Umjesto toga na ponovljenim će se izborima nanovo birati samo gradski i županijski vijećnici i skupštinari, čime se članove predstavničkih tijela u praksi potiče da ispunjavaju želje načelnika, gradonačelnika i župana, čak i ako to znači da moraju podržati nedovoljno kvalitetna budžetska rješenja. Gradonačelnik će, nakon što HDZ-ova saborska većina usvoji odredbe novog zakona, na prijevremene izbore morati tek ako mu donošenje proračuna ne uspije ni iz drugog pokušaja, odnosno ako dogovora oko proračuna u predstavničkom tijelu ne bude ni u godini nakon što su već održani prijevremeni izbori u njihovoj lokalnoj sredini.
Načelnici, gradonačelnici i župani ovim će zakonom dobiti dodatnu zaštitu i u slučaju da ih se pokuša opozvati putem referenduma. Trenutno važeći zakon, naime, propisuje da se referendum za opoziv lokalnih čelnika ne može održati u godini u kojoj se održavaju i lokalni izbori. Prema novom zakonu, opoziv lokalnih čelnika putem referenduma neće biti moguć 12 mjeseci prije održavanja lokalnih izbora.
Ministarstvo uprave ne vidi vezu između lokalnih šerifa i korupcije
S obzirom da se radi o izmjenama zakona podložnima procesu procjene učinaka propisa, u javnom savjetovanju ranije se našao i obrazac prethodne procjene za izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Udruga GONG tada je upozorila zakonodavca da nije poželjno dodatno jačati položaj čelnika izvršne vlasti, već bi, baš suprotno, trebalo omogućiti mehanizme kontrole i jaču ulogu predstavničkog tijela, a s obzirom da prevelika koncentracija moći čelnika izvršne vlasti uz slabe nadzorne mehanizme otvara prostor za korupciju. Pozvali su se pritom na rezultate svog istraživanja o “zarobljavanju države” prigodno nazvanom “Naša zarobljena mista”.
Resorno Ministarstvo uprave taj je prigovor odbacilo, poručivši da “ne podržava tezu o ‘zarobljavanju države’ kao ni ‘političkom i regulatornom zarobljavanju javnih institucija i resursa, u svrhu ostvarivanja partikularnih interesa pojedinaca, grupa ili mreža moći’, ni konotacije koje iz takvih teza proizlaze”. Ministarstvo HDZ-ovog Lovre Kuščevića tome je dodalo i konstataciju da “pitanja vezana uz korupciju, ulaganja i cijene komunalnih usluga nisu predmet ovoga zakona”.
