Prošlog vikenda 60 tisuća nacionalista marširalo je ulicama Varšave zazivajući „čistu Poljsku, bijelu Poljsku“ i „bijelu Europu“. Skup kojem je povod proslava Dana nezavisnosti Poljske pretvorio se u godišnje okupljanje desničara iz cijele Europe. Novim poljskim vlastima, međutim, ne smetaju previše poruke koje su se mogle čuti. Poljska javna televizija skup je okarakterizirala kao „veliki marš patriota“, a ministar unutarnjih poslova Mariusz Blaszczak ustvrdio je ponos „što je toliko Poljaka odlučilo sudjelovati u proslavi Dana nezavisnosti“.
Četiri dana kasnije zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su rezoluciju kojom su se založili da Europski parlament pripremi službeni zahtjev prema Vijeću za aktivaciju preventivnog mehanizma iz članka 7.1 zbog ozbiljne prijetnje za vladavinu prava u Poljskoj. Naglasak se stavlja na ugroženu nezavisnost sudstva u Poljskoj, ali i na ljudska prava, prava na okupljanje, odnosno prava žena, uključujući reproduktivna prava kao i nedopustivost uskraćivanja financiranja civilnog društva. Europarlamentarci su u raspravi od poljske vlade zatražili i da osudi ksenofobni i fašistički marš u Varšavi. Osudama se pridružio i potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, podvlačeći kako postoji granica između domoljublja i nacionalizma koja se ne bi smjela priječi i otići u najgori nacionalizam, „a upravo smo to vidjeli” na ulicama Varšave. Liberal Guy Verhofstadt u oštrom je nastupu ocijenio da je poljska vlada “izgubila glavu i pamet” te osudio “okupljanje 60.000 fašista na manje od 300 kilometara od Auschwitza i Birkenaua”.
Nakon oštre rasprave, rezolucija je prošla s 438 glasova „za“, 152 „protiv“ i 71 suzdržan glas. Rezoluciju su podržale vodeće stranačke grupacije u Europskom parlamentu – pučani, socijaldemokrati i liberali, kao i zeleni, a protivile su joj se manje desne grupacije u kojima su i poljski eurozastupnici iz redova vladajuće stranke „Pravo i pravda“.
Hrvati s Mađarima brane Poljsku
Ono što je nama posebno zanimljivo jest da su protiv rezolucije glasali svi hrvatski pučani – Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Željana Zovko, Ivica Tolić, Marijana Petir. Protiv je bila i Ruža Tomašić koja se nalazi u desnoj grupaciji ECR. Ruža Tomašić ostala je vjerna stavu svoje grupacije i jedina se od hrvatskih zastupnika javila i za raspravu u kojoj se usprotivila nametanju europskih pravila Poljskoj
Marijana Petir i zastupnici HDZ-a glasali su suprotno od odluke Europske pučke stranke koja podržava rezoluciju. Spomenuti hrvatski eurozastupnici našli su se tako u biranom društvu. Među 152 glasa protiv rezolucije (23 posto glasova) našli su se glasovi zastupnika koji pripadaju desnim grupacijama (EFDD, ENF i ECR), a među pučanima protiv je bilo manje od šestine – njih 23. Najviše je Mađara (11), a potom slijedi četvero Hrvata, tri Španjolca, po jedan Talijan i Litvanac, Alojz Peterle iz Slovenije te Slovakinja Anna Zaborska, zastupnica koja je najaktivnija u promicanju klerikalne kontrarevolucije u Parlamentu te bliska suradnica Marijane Petir.
Zanimljivo je kako su i poljski pučani (iz poljske Građanske platforme) bili za rezoluciju ili su se suzdržali od glasanja.
Biljana Borzan, Ivan Jakovčić, Tonino Picula, Jozo Radiš i Davor Škrlec ostali su vjerni svojim grupacijama i glasali su za rezoluciju.
Orban će blokirati sankcije
Ako Poljska i ovog puta ne reagira protiv ove poruke o kršenju europskih vrijednosti, u krajnjoj instanci mogla bi ostati bez prava glasa u Europskom vijeću.
Ovo je drugi put, nakon odluke o Mađarskoj, da Europski parlament poduzima formalni korak prema pozivu Vijeću da započne proceduru sukladno članku 7.
Parlament je od početka prošle godine održao pet rasprava i izglasao tri rezolucije o demokraciji i vladavini prava u Poljskoj. Teško je, međutim, očekivati da će proces rezultirati i stvarnim sankcijama protiv Poljske jer je blokiranje takve odluke najavio mađarski premijer Viktor Orban.
