Krajem siječnja Hrvatski sabor s velikom većinom glasova u prvom je čitanju prihvatio prijedlog novog Zakona o obrani te je dao i jednoglasnu potporu novom Zakonu o službi u oružanim snagama.
U uvodnom dijelu nacrta izmjena Zakona o službi u oružanim snagama konstatira se kako su mjere koje su tijekom 2017. poduzete radi vraćanja dostojanstva oružanim snagama (nabraja se povećanje određenih naknada i materijalnih prava, poboljšanje smještajnih i radnih kapaciteta, dizanje standarda prehrane, ali i promicanje vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata) rezultirale povećanim interesom za pristup Oružanim snagama. Nakon suspenzije vojnog roka i uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, 2017. je prvi put upućen treći naraštaj dragovoljnih ročnika u istoj kalendarskoj godini, pohvalilo se Ministarstvo obrane. Konstatira se i kako je povećan interes za prijam profesionalnih vojnika, dočasnika i časnika.
No, bez obzira na to što su naglasili dobro punjenje dobrovoljcima, što sugerira da je prevladan problem nedostatka kadra, Ministarstvo obrane ovim izmjenama Zakona o obrani propisuje služenje u pričuvi, neovisno o tome je li na snazi obaveza služenja vojnog roka ili nije. Dakle, osim upisa u vojnu evidenciju, u Zakon je ušla i „obveza služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga“, pri čemu bi prvi „na meti“ trebali biti oni koje se kategorizira kao „razvrstanu pričuvu“, odnosno oni koji imaju nekog vojnog iskustva s prethodnog služenja vojnog roka u Hrvatskoj vojsci ili još u JNA. Razvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom kalendarske godine (ili duže u slučaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti). Zakon otvara i mogućnost služenja nerazvrstanih pričuvnika, nakon prethodno organizirane obuke, ali samo kada je na snazi obavezno služenje vojnog roka.
Ako se obveznici ne odazovu na poziv i ne opravdaju svoj izostanak, nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane može zahtijevati od nadležnih tijela raspisivanje potrage i dovođenje te utvrđivanje prekršajne odgovornosti
Obavezna pričuva nije isto što i vojni rok
Neispravno bi bilo konstatirati kako ovaj zakonski paket vraća obavezni vojni rok jer bi za njegovo vraćanje bilo dovoljno – i bez izmjene zakona – samo ukinuti suspenziju pozivanja novaka, a s obzirom na to da i stari zakon predviđa vojni rok u trajanju od šest mjeseci. Samo što je krajem 2007. godine Sabor odlučio da se vojnici – do daljnjeg – neće pozivati na njegovo služenje. Saborska je većina mogla ukinuti suspenziju i obavezno služenje vojnog roka bi bilo vraćeno. Na to se nije išlo, vjerojatno prije svega zbog proračunskih ograničenja.
U izmjene zakona se krenulo radi propisivanja obveze služenja pričuve. „S obzirom na zahtjeve proizašle iz nove Strategije nacionalne sigurnosti RH, uvodi se mogućnost pokretanja novih programa osposobljavanja za pripadnike pričuvnog sastava mlađih naraštaja putem koji će se razvijati sigurnosna kultura te jačati svijest kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakog državljanina“, navodi se u objašnjenju promjena te dodaje kako je jedan od ciljeva prijedloga proširenje personalne baze za popunu profesionalnog i pričuvnog sastava Oružanih snaga.
U objašnjenju se spominje kako „dosadašnje odredbe Zakona o obrani u odnosu na obveze i prava pričuvnika nisu bile detaljno definirane“. Međutim, iz iščitavanja ovog zakonskog paketa te njegove usporedbe sa zakonima koji se odnose na civilnu službu, došli smo do zaključka da područje ni sada nije jasno definirano, pogotovo ako se i kod pričuve dogodi isto ono što je dovelo do ukidanja obaveznog vojnog roka. Obavezno služenje vojnog roka, podsjetimo, ukinuto je prije desetak godina jer je broj onih koji su se zbog prigovora savjesti odlučivali na služenje civilnog roka znatno premašivao broj onih koji su služili obavezni vojni rok.
Prigovor ide u ministarstvo Nade Murganić
U slučaju da voljni element koji je među mladima vladao 2017. nije zahvatio i nešto starije generacije i da nisu raspoloženi za vojne vježbe, oni se – čak i ako su prethodno služili vojni rok – mogu u bilo kojem trenutku pozvati na prigovor savjesti i odbiti služiti u vojnoj pričuvi, što im omogućavaju i Ustav i postojeći zakoni.
Dovoljno je ispuniti Zahtjev za prigovor savjesti. O zahtjevu potom odlučuje Povjerenstvo koje je smješteno u široki resor ministrice Nade Murganić.
Naime, Zakonom o civilnoj službi iz 2003. godine predviđeno je da o zahtjevima za prigovor savjesti, kao i u raspoređivanju civilnih ročnika, odlučuje Povjerenstvo za civilnu službu koje je smješteno u ministarstvu koje se bavi socijalom.
Da u Vladi nisu razmatrali mogućnost da bi se umjesto vojnih vježbi vojni obveznici mogli odlučiti na civilno služenje pokazuje podatak da uz ovaj zakonski paket nije bilo predviđeno i „peglanje“ Zakona o civilnoj službi u kojem i danas piše kako se povjerenstvo sastoji od „predsjednika i dva člana koje čine predstavnik Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ministarstva rada i socijalne skrbi“, s tim da predsjednik ne može biti iz Ministarstva obrane. Vlada se nije potrudila ići u nužne promjene, iako se u njemu spominju ministarstva koja u tom obliku više ne postoje.
Od kad nije bilo obaveznog vojnog roka, niti su pozivani pričuvnici, nije bilo potrebe ni za takvim povjerenstvom pa ono nije ni funkcioniralo. Uvođenjem obavezne pričuve i sve glasnijim šuškanjem o vraćanju vojnog roka, povjerenstvo je prošle jeseni ipak formirano.
„Odlukom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku o osnivanju Povjerenstva od 23. listopada 2017. godine ustrojeno je Povjerenstvo za civilnu službu. Sastav Povjerenstva čine: predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva obrane“, potvrđeno nam je iz tog ministarstva.
Što rade civilni pričuvnici?
Zakonom o civilnoj službi, oni koji su služili civilni rok postali su civilni pričuvnici – iako ih nitko nikada kasnije nije zvao zbog takvih obaveza. Tako će i oni koji sada zbog prigovora savjesti odbiju sudjelovanje u vojnim vježbama, postati civilni pričuvnici. Civilna pričuva može se protegnuti dva mjeseca u jednoj kalendarskoj godini.
Što je zapravo civilna pričuva, kakve bi poslove trebala obavljati i tko njom zapovijeda pitali smo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Uz to, zanimalo nas je i bi li ona u slučaju neke elementarne nepogode mogla doći pod vojno zapovjedništvo, prilikom, primjerice, uskakanja vojske u slučaju velikih požara ili poplava. Podsjetimo, kao jedan od razloga zašto nam treba jača pričuva u javnosti se često navodila upravo njena funkcija pri obrani od elementarnih nepogoda.
„Civilni pričuvnici su obveznici civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima civilne obveze. Dakle, u praksi, civilni pričuvnici raspoređuju se u jedinice Civilne zaštite.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove Civilne zaštite koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/2015). Navedeni sustav civilne zaštite izvan je ustroja i nadležnosti oružanih snaga. Osobe raspoređene u Civilnu zaštitu nisu pod vojnim zapovijedanjem“, pojasnili su nam iz Ministarstva demografije.
Središnje tijelo je Državna uprava za zaštitu i spašavanje na čelu s Draganom Lozančićem.
Kao što je to postalo evidentno tijekom lanjskih požara i poplava, sustav civilne zaštite, u praksi, gotovo da i ne postoji (N1).
