Lovrinović o HNB-u gubitašu i skrivaču podataka – Ni “f” od fakta

“Hrvatska narodna banka je 2017. ostvarila najveći gubitak u povijesti – preko 2.5 milijardi kuna” te da je ovaj podatak 15. ožujka objavila revizorska kuća Deloitte, kazao je danas u saboru zastupnik Ivan Lovrinović, dodajući da je HNB krila ovaj podatak sto dana (N1).

Provjerili smo o čemu se radi i ispostavilo se da se Lovrinović “zaigrao” s oštrim ocjenama. Naime, zanimalo nas je kada je i kako Deloitte objavio ovaj podatak, budući da ga zastupnik Lovrinović, kako navodi, nije osobno vidio te radi li se o podatku koji je HNB “zataškao na 100 dana”.  Nadalje, pojedini mediji su već prepoznali da se radi o podatku iz Godišnjeg izvješća HNB-a za 2017. godinu (str. 50), objavljenom prije dva dana na stranicama HNB-a, iz kojeg su iščitali sljedeće:

“Tamo stoji precizna brojka o zabilježenom negativnim rezultatu o prošloj godini (-2.55 milijardi i 4 milijuna kuna), kao i objašnjenje za ovaj prvi minus od 2003. godine. Radi se o ‘negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama’ u ukupnom iznosu od 2,64 milijarde kuna, a koje su posljedica jačanja eura u odnosu na dolar i kune u odnosu na euro. Tečajni gubitak, vele u izvješću, bio bi ostvaren i da su međunarodne pričuve HNB-a bile uložene i u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu (zbog jačanja kune u odnosu na sve njih).”  (Telegram)

Revizorska kuća nam odgovara kratko, ali iz odgovora se ne dâ iščitati ništa o skrivanju podatka o gubicima.

“Deloitte je obavio reviziju financijskih izvještaja HNB-a na dan 31.12.2017. te je kompletno godišnje izvješće HNB objavio 4. srpnja 2018. na svojim stranicama”, navodi Višnja Matković iz Deloittea.

Dejana Rebernik iz HNB-a, pak, potvrđuje da su u istome izvješću objavili podatak o gubicima, ali redovnim putem – u  sklopu svojih Godišnjih izvješća kojima HNB informira cjelokupnu hrvatsku javnost o financijskim rezultatima HNB-a i aktivnostima u protekloj godinu. Pojašnjava da su u posljednjih šest godina Godišnja izvješća objavljena 5. srpnja 2017. godine za 2016. godinu, 9. rujna 2016. godine za 2015. godinu, 3. lipnja 2015. godine za 2014. godinu, 16. kolovoza 2014. godine za 2013. godinu, te 8. srpnja 2012. godine za 2011. godinu.

Što se tiče samog nastanka gubitka, demantira Lovrinovića – nije riječ o operativnom gubitku nego o negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, kao što je već rastumačeno u medijima. Valutna struktura međunarodnih pričuva u 2017. promijenila se u korist eura, pojašnjama, pa je udio eura krajem 2017. iznosio 83,2%, dok je na kraju 2016. bio 78,0%. U istom razdoblju, nastavlja, udio američkog dolara, koji je na kraju 2016. u međunarodnim pričuvama iznosio 19,1%, smanjio se na 14,5%. Na veći udio eura utjecala je promjena valutne strukture neto pričuva te veći udio eurskih ulaganja u repo poslovima.

“U skladu s opisanom valutnom strukturom i činjenicom da međunarodne pričuve čine gotovo cjelokupnu imovinu HNB-a, dok je najveći dio obveza nominiran u kunama, HNB je, kao i velik broj središnjih banaka drugih zemalja, značajno izložen valutnom riziku, a tečajne razlike izravno utječu na konačni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a. To je posljedica primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) prema kojima se tečajne razlike računovodstveno prvo priznaju u Izvještaju o dobiti ili gubitku, a tek potom se radi raspodjela dobiti ili gubitak tereti opće pričuve HNB-a”, navodi ona.

Kako je u 2017. euro zamjetno ojačao u odnosu na američki dolar, a zabilježeno je i jačanje kune u odnosu na euro, došlo je do umanjenja kunskog iskaza međunarodnih pričuva, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 mil. kuna. To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio –2.554 mil. kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. godine, piše Rebernik.

“Treba naglasiti da nije riječ o operativnom gubitku nego o negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, dok je HNB u 2017. godini ostvario operativnu dobit. U prethodnih petnaest godina od pozitivnih nerealiziranih tečajnih razlika stvorena je većina općih pričuva Hrvatske narodne banke koje su s 31. prosincem 2016. godine iznosile 13,8 mlrd. kuna te služe i kao zaštitni sloj za pokrivanje negativnih nerealiziranih tečajnih razlika. Nerealizirane pozitivne tečajne razlike pokrivaju nerealizirane negativne tečajne razlike, koje će se uvijek pojavljivati u godinama u kojima dolazi do snažnijih promjena tečaja eura i američkog dolara, kao prošle godine kad je tečaj dolara deprecirao za 12,54% u odnosu na kunu. Iz toga se jasno vidi koliko je kriva bila ideja isplate općih pričuva temeljem nerealiziranih tečajnih razlika u državni proračun, što je saborski zastupnik g. Lovrinović predlagao još nedavno”, spočitava pritom zastupniku, naglašavajući zatim da je HNB do sada gotovo svu svoju realiziranu dobit (preko 7 mlrd. kuna) prenio u državni proračun.

“Negativne tečajne razlike HNB-a su -2,3% pričuva, a ESB je imao -10,1%”

“Nerealizirane negativne tečajne razlike u 2017. bile bi ostvarene i da su međunarodne pričuve HNB-a bile uložene u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu jer je u protekloj godini kuna ojačala u odnosu na sve svjetske rezervne valute, što je zapravo bilo posljedica zamjetnog jačanja eura u odnosu na te iste valute”, piše Rebernik.

Odgovor zaključuje usporedbom s drugim zemljama Europske unije. Dostupna godišnja izvješća pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve središnje banke zabilježile negativne tečajne razlike, tvrdi, a pritom su njihove negativne tečajne razlike relativno bile višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB.

“Negativne tečajne razlike HNB-a, izražene u eurima, u 2017. iznosile su –0,4 mlrd. EUR, odnosno –2,3% ukupnih međunarodnih pričuva, dok su primjerice u slučaju Europske središnje banke tečajne razlike bile –6,3 mlrd. EUR (–10,1% pričuva), središnje banke Njemačke –6,5 mlrd. EUR (–3,9% pričuva), Španjolske –5,5 mlrd. EUR (–9,5% pričuva), Austrije –1 mlrd. EUR (–5,6% pričuva), a u slučaju Finske –0,7 mlrd. EUR (–8,1% pričuva).”