Prošlog mjeseca Vlada je usvojila Plan konsolidacije rada i poslovanja HRT-a kojim se predlažu promjena funkcionalnog koncepta i transformacija poslovnog i operativnog modela te detaljiziraju organizacijske i kadrovske promjene na tom javnom servisu.
Zbog toga, ali i zato što predviđa znatno smanjenje broja radnika na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), potpredsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Urša Raukar-Gamulin (Možemo!) sazvala je tematsku sjednicu Odbora na kojoj su bili i glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Raukar-Gamulin je na sjednici ocijenila kako je u tijeku “stihijsko smanjivanje broja zaposlenika bez precizne analize potreba HRT-a” te naglasila da je, ako se ne zaustavi provedba “tog lošeg plana”, upitna opstojnost HRT-a kao javnog servisa. Inače, Vlada je za “racionalizaciju troškova poslovanja HRT-a” (čitaj: otpremnine) u državnom proračunu osigurala 28 milijuna eura. Radnicima HRT-a je do kraja ovog mjeseca pak dan rok da se očituju hoće li otići i uzeti otpremnine.
“Umjesto konkretnih reformi koje bi HRT učinile modernim, europskim javnim servisom, dobili smo dokument konsolidacije koji – kako mu i podnaslov kaže – jednako tako može biti i plan rekonstrukcije autocesta”, naglasila je tijekom rasprave predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara HRT-a Maja Sever. Ona se referirala na činjenicu da plan koji je HRT Deloitteu platio nemalih 250 000 eura iz nekog razloga ima podnaslov “Projekt restrukturiranja mreže autocesta”. Dodala je da se “srećom, umjetna inteligencija toliko razvila da će i Deloitte vrlo brzo zamijeniti chatbotom”.
Naime, Deloitte je doista 2018. godine za Vladu i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradio studiju o restrukturiranju autocesta. Očito je da je netko iz te tvrtke kasnije radio plan konsolidacije HRT-a u istom dokumentu. Ono što brine je što očito nitko u toj tvrtki, ali i na HRT-u i u Vladi nije primijetio tu pogrešku. Time se postavlja opravdano pitanje: je li ga netko od spomenutih uopće i detaljno pregledao?
Uz to, plan je trebao biti dostavljen Vladi još na ljeto prošle godine, ali je na kraju predan tek u siječnju ove godine.
U sklopu rasprave na Odboru, glavni ravnatelj HRT-a istaknuo je kako je glavni cilj restrukturiranja “povratak relevantnosti”, uz opasku da HRT “još uvijek spada u skupinu boljih ili najboljih javnih medijskih servisa u Europi”. Ministrica Obuljen Koržinek naglasila je da je nužno redefinirati zakonodavni okvir HRT-a. Oporba je na kraju Odbora zatražila izmjene Zakona o HRT-u i usuglašavanje s Europskim aktom o slobodi medija (EMFA), osiguranje financijske stabilnosti te da se iz planova “izbaci bilo kakvu primisao o ukidanju zbora i orkestara HRT-a”, budući da plan predviđa i tu mogućnost.
U svrhu boljeg razumijevanja rasprave o tome što se trenutačno događa na HRT-u, Faktograf je odlučio detaljno proučiti Deloitteov plan od 78 stranica te predstaviti ono najbitnije što on predviđa za HRT i koliko je u tome realan.
“Neodrživa financijska situacija”
Izrađivači plana na početku se osvrću na činjenicu kako je on nastao na temelju obaveze proizašle iz Aneksa Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2027., a koji je potpisan 7. prosinca 2023. godine. Potom u sažetku ističu da se HRT nalazi pred značajnim izazovima uzrokovanim promjenama u medijskom, gospodarskom i društvenom okruženju uzrokovanom digitalizacijom i razvojem novih tehnoloških platformi koje su “revolucionarizirali način na koji publika konzumira medijski sadržaj”, misleći tu na činjenicu da mladi sve više preferiraju nelinearne formate dostupne na digitalnim platformama. Naglašavaju i da se HRT suočava s financijskom situacijom koja je dugoročno neodrživa, kao i sa strukturnim problemima unutar same organizacije.
“Trenutačni poslovni modeli i procesi, utemeljeni na zastarjelim pristupima, ne uspijevaju odgovoriti na zahtjeve publike u digitalnom dobu. Pritom niska razina integracije među odjelima i velik broj zaposlenika s nedovoljnom produktivnošću dodatno smanjuju učinkovitost operacija HRT-a. Jasno je da je HRT-u potrebna temeljita konsolidacija kako bi se prilagodio zahtjevima modernog medijskog okruženja te osigurao svoju javno-medijsku relevantnost, financijsku održivost i poslovnu učinkovitost u budućnosti.”, ističu konzultanti.
Što se tiče financija, Deloitte daje zanimljiv pregled u kojem pišu kako rast ulaznih i operativnih troškova od 2010. pa do trenutka pisanja plana (primarno zbog inflacije i nepodizanja cijene pretplate) iznosi više od 39 posto. Zbog toga je, tvrde, HRT 2023. podigao dva kredita od 15 milijuna eura te dobio i dotaciju od Vlade u iznosu od 4 milijuna eura. Loše stanje financija nastavilo se i 2024. zbog čega je HRT podigao još jedan kredit u iznosu od 20 milijuna eura te je osigurano dodatno financiranje od Vlade u iznosu od 18 milijuna eura. Dakle, u dvije godine, što od države, a što putem kredita, HRT je morao namaknuti čak 72 milijuna eura kako bi uopće mogao poslovati.
Loša organizacija i upitnost vlastitog orkestra
Deloitte u nastavku daje oštre kritike na trenutačnu organizaciju i funkcioniranje javnog servisa. Ističu da se resursi ne alociraju efikasno, da se loše i neracionalno planira i koordinira na razini cijele organizacije, da se ne uči na pogreškama i da nedostaje analitičkih kapaciteta i sposobnosti za dubinsko razumijevanja potreba, navika i zadovoljstva publike zbog čega je i gube, posebice mlađu. Smeta ih i “hiperprodukcija i rascijepanost sadržaja”.
“Štoviše, unutarnja organizacija HRT-a ne slijedi digitalnu logiku, redakcije su raspršene i nedovoljno komuniciraju međusobno preko zajedničkih servera ili putem redakcijskih sastanaka. Planiranje je razdvojeno za brzovoz (informativni program) i sporovoz (ostali planski program) te dodatno odvojeno posebno za radio i posebno za televiziju. To dovodi do situacija višestrukog pokrivanja istih događanja od različitih HRT-ovih ekipa, s više kamera i mikrofona”, nabrajaju konzultanti i pritom čak prilažu fotografiju na kojoj je ispred predsjednika Zorana Milanovića nekoliko mikrofona HRT-a.
Kritiziraju i nepostojanje dugoročnog plana razvoja tehnologije, neiskorištenost regionalnih centara i arhiva HRT-a, nepostojanje plana upravljanja imovinom HRT-a i manjkavost procedura postupanja. Dodaju i da je COVID pandemija pokazala da je HRT isporučivao “gotovo cjeloviti sadržaj”, iako je na posao fizički dolazio “limitirani broj radnika” (pa predlažu da se radnicima mjeri radni učinak), dok se s druge strane koristi niz vanjskih suradnika za koje je 2023. potrošeno čak 8,7 milijuna eura.
Iz Deloittea su utvrdili i kako odjel weba i multimedije “učestalo djeluje izolirano, odnosno s ograničenom interakcijom s drugim platformama, budući da upravljanje digitalnim platformama i kreiranje sadržaja uglavnom provode sami”.
Konzultanti uočavaju da HRT ima svoj simfonijski i tamburaški orkestar pa predlažu da se dugoročno strateški procijeni daljnji razvoj tih usluga. “Iako postoji duga tradicija europskih javno-medijskih servisa da unutar organizacije imaju vlastite orkestre, u posljednjim desetljećima mnogi od njih napuštaju tu praksu prepuštajući specijaliziranim nacionalnim glazbenim institucijama svoju obavezu usluge javnog izvođenja glazbe, kao i organizacije priredbi i koncerata”, navodi se u planu.
Izmjene zakona i ugovora
Naglašavaju i da je prosječna starost zaposlenika 49,2 godine te da je najzastupljenija srednja stručna sprema. Prema njima, taj spoj predstavlja “ograničenje mogućnosti prilagodbe na nove zadatke, alate i tehnologije u skladu s djelovanjem suvremenih medijskih organizacija”. Dodaju i da je uočen prekobrojan broj izvršitelja, što daje “potencijal za optimizaciju bez ugrožavanja kontinuiteta poslovnih procesa”.
Deloitte tu ne preispituje odgovornost nadležnih, primjerice glavnog ravnatelja HRT-a, za to što je sustav takav kakav je (Šveb je na čelu HRT-a od listopada 2021. godine), iako ističu da potrebe za promjenom poslovanja HRT-a treba adresirati odozgora prema dolje “mijenjajući prvo temeljni koncept funkcioniranja HRT-a, a zatim organizacijsku strukturu, procese i broj zaposlenika”. Izrađivači plana tu napadaju Zakon o HRT-u i ugovor s Vladom jer oni jasno definiraju profilirane sadržaje po kanalima “čime se fokus HRT-a usmjerava isključivo na programske kanale.”
“Stoga bilo kakve promjene u načinu funkcioniranja HRT-a, posebno ako uključuju prelazak na drugačiji model od organizacije bazirane na kanalima, zahtijevaju izmjenu postojećeg Ugovora s Vladom RH u smjeru omogućavanja fleksibilnosti u kreiranju i distribuciji sadržaja”, tvrdi Deloitte. Dodaju i da je za prelazak na novi model potrebna i izmjena Zakona o HRT-u i Statuta HRT-a.
“Stavljanje publike u prvi plan”
Dakle, iako je iz ranije navedenog jasno da na HRT-u postoje problemi koji prije svega izviru iz loše organizacije (za koju su prema svakoj logici odgovorni oni koji HRT-om upravljaju), konzultanti rješenje problema prvenstveno vide u promjeni koncepta koji je baziran na platformama / programskim kanalima, a prema onome baziranom na sadržaju (grupama programskih vrsta), ali “s dugoročnim ciljem da HRT postane organizacija usmjerena na publiku”.
Time se praktički javni servis – čija je funkcija, uz informativnu i zabavnu, i kulturna i obrazovna pretvara u neku vrstu komercijalno-javnog hibrida. Tu navode kako se to funkcioniranje zasnovano na sadržaju, koji se onda prilagođava potrebama pojedinih segmenata publike i pratećim platformama, već provodi na javnomedijskim servisima poput finskog Yle-a, kanadskog CBC-a i njemačkog ZDF-a.
Tvrde da za svaki segment publike HRT treba prepoznati najpogodniji kanal distribucije, odnosno najpogodniju platformu i format medija te shodno tome prilagoditi svoj produkcijski i distribucijski pristup. Kako bi to HRT legitimno ostvario, nužno je mijenjati zakonski okvir na način da se nelinearne platforme i njene prateće usluge po važnosti izjednače s linearnima, čime bi se HRT-u opravdalo izdvajanje financijskih sredstava za razvoj nelinearnih načina distribucije programskog sadržaja.
To bi, prema njima, značilo i odmak od detaljnog propisivanja udjela / minuta programskih vrsta po tradicionalnim programskim kanalima, prema programskim vrstama plasiranim na različitim platformama “temeljem istraživanja navika, potreba i zadovoljstva publike”. Stoga predlažu uvođenje metrike koja će pratiti ukupni doseg HRT-ovih medijskih usluga na svim platformama, a zatim i doseg pojedinih vrsta sadržaja do partikularnih segmenata publike.
“Brojni radovi ukazuju na korelaciju razine povjerenja građana u javno-medijski servis s razinom zadovoljstva funkcioniranja njihove nacionalne demokracije, odnosno razine zabrinutosti od dezinformiranja (uključujući lažne vijesti). Tim je dodatno naglašena potreba da HRT osim kvalitetnim uslugama, prati i unaprjeđuje izvršenje temeljnih javnih vrijednosti, kao i podiže razinu povjerenja javnosti u njegovo djelovanje”, naglašava se u planu.
“Digital first”
Stoga predlažu uspostavu prakse rada u integriranim timovima organiziranih oko sadržaja, odnosno grupa programskih vrsta kao npr. “Vijesti i aktualnosti”, “Sport i događanja uživo”, “Kreativni sadržaj“, umjesto decentraliziranih produkcijskih timova koji su “silosno organizirani” po povijesnim platformama (TV, Radio, Web/multimedija). Naglašavaju i da je potrebno donošenje odluka na temelju podataka o publici, umjesto donošenja odluka “isključivo na temelju programskih obveza, povijesnih praksi, intuicije pojedinaca i/ili parcijalnih podataka o publici,”
Tvrde da je jasno da postojeća struktura “medijskih silosa” u kojoj se odvojeno upravlja radijskom i televizijskom funkcijom “nedovoljno podržava potrebe za produkcijom u novim digitalnim medijima”. Iz tog razloga, prijedlog novog organizacijskog ustroja usmjeren je prema integriranom kreiranju kvalitetnog sadržaja za sve distribucijske platforme (TV, radio, web i multimedija), pa su tako strukturirane nove funkcionalne cjeline prema kategoriji sadržaja: Vijesti i aktualnosti, Sportski, kulturni i ostali događaji (uživo) te Kreativni sadržaji.
Kažu da će se time staviti naglasak na visokokvalitetan i relevantan sadržaj za sve skupine publike s ciljem poticanja konzumacije HRT-ova sadržaja uživo i na zahtjev. Predlažu i kreiranje nove organizacijske cjeline “Strategija i analize publike” čiji će inputi pružiti osnovu za niz temeljnih poslovnih odluka, ali i jedinstveno centralizirano upravljanje informativnim sadržajem.
Sugeriraju i integrirane digitalne kapacitete (s naglaskom na to da je digitalno prvo) umjesto “silosne/izolirane ustrojbene jedinice zadužene za nelinearne medije koja ima ograničenu interakciju s drugim kanalima”. U tu svrhu pojačalo bi se ulaganje u nelinearne platforme te razvoj vještina zaposlenika/novinara da bi mogli razmišljati i raditi više platformski i u više uloga. Trebala bi se uspostaviti i “centralizirana funkcija kontrolinga koja standardizira podatkovne karakteristike, potiče automatizaciju izvještaja, omogućuje vizualizaciju relevantnih informacija, unaprjeđuje učinkovitost kontrole troškova te je partner rukovodstvu HRT-a prevodeći operativne i financijske informacije u poslovne uvide”.
Smanjenje broja zaposlenih
U planu se navodi kako je 30. lipnja 2024. godine utvrđen broj od 2 721 zaposlenika na HRT-u te da bi, uzimajući u obzor ranije navedene analize i promjene u načinu rada, optimalan broj zaposlenika trebao biti između 2 100 i 1 900. Taj cilj bi se postigao “faznim odljevom zaposlenika” u trogodišnjem periodu od početka provedbe Plana konsolidacije. U tu svrhu predlažu model sporazumnih raskida ugovora o radu.
Kako bi se zaposlenike potaknulo na sporazumni raskid ugovora o radu, model uključuje prosjek od 72,7 posto prosječene bruto plaće isplaćene u zadnjih tri mjeseca te umnožak godina staža na HRT-u. Također, definirana je maksimalna razina otpremnine na bruto 2 razini od 70.000 EUR po zaposleniku. Pojedinačni izračuni bi se radili po zaposleniku s kojim se sklapa sporazumni raskid ugovora. “Navedeni model bi vrijedio do ostvarene razine prijavljenog broja zaposlenika ili iskorištenja ukupnog budžeta za otpremnine od 28 mil. EUR koji se predviđa iskoristiti unutar prvog kvartala 2025. godine, a nakon čega bi se daljnja prilagodba broja zaposlenika provodila do kraja 2027. godine na temelju drugih modela raskida ugovora o radu”, predlažu iz Deloittea.
Također, plan HRT-a trebao bi biti da tijekom ove godine provede detaljniju analizu rada na temelju uspostave sustava za mjerenje efikasnosti poslovnih aktivnosti, kao i sustava upravljanja učinkom (i nagrađivanjem) zaposlenika. “Time bi se napravio dublji uvid u mogućnosti povećanja efikasnosti i procjene optimalnog broja zaposlenika, kao i osnove za buduće promjene HRT-a”, navode izrađivači plana.
Predlaže se i definiranje dodatnih objektivnih ograničenja za maksimalni broj zaposlenika po poslovnim odjelima koji bi napustili organizaciju, kao i pravila oko prijave određenog broja izvršitelja po skupinama zaposlenika ili područjima rada. Krajnji je cilj, tvrde konzultanti, da se zaposlenicima koji će ostati i “biti nositelji HRT-ove buduće, moderne javne usluge” omogući da budu učinkovitiji, opremljeniji te bolje plaćeni za ostvarivanje postavljenih ciljeva iznesenih u planu.
Aktiviranje imovine
Konzultanti su pročešljali i imovinu HRT-a koja se nalazi na devet lokacija diljem Hrvatske. Predlažu da se poslovni prostor na zagrebačkom Prisavlju “konsolidira i komercijalizira”. Ukupna površina poslovnih prostora na toj lokaciji iznosi približno 17 500 m², što omogućava, zbrojili su iz Deloitta, oko 7,98 metara kvadratnih po zaposleniku, a što prema njima sugerira neadekvatnu iskorištenost.
“Smanjenjem predviđenog prostora po zaposleniku na 5,2 metara kvadratna, uz konsolidaciju broja zaposlenika na Prisavlju kao što je predviđeno ovim Planom, otvara se mogućnost za komercijalizaciju prostora veličine od približno 8 000 metara kvadratnih. Uz prosječnu cijenu najma i naplate servisno-režijskih troškova od 6,5 do 8 EUR/m2, HRT bi mogao dodatno godišnje uprihoditi između 619 i 762 tisuće eura”, ističe se u planu.
Kažu kako je potrebno i razmotriti ili sveobuhvatnu rekonstrukciju i redizajn dijela objekta na Prisavlju ili preseljenje na novu lokaciju na periferiji grada kako bi se osiguralo prostor koji odgovara poslovnim procesima i “integriranim multidisciplinarnim timovima moderne javno-medijske kuće”. Izračunali su i da bi prodajom nekretnina koje trenutačno nisu u funkciji HRT osigurao potencijalnih 1 750 000 eura.
Optužni prijedlog na čekanju?
Inače, Faktograf i portal Telegram.hr su ranije detaljno pisali o prekršajima i potencijalnom kriminalu koji se za vrijeme mandata prethodnog, ali i aktualnog ravnatelja, događao na javnoj televiziji te kako on pridonosi urušavanju javnog servisa i isisavanju novca, uz dokaze da se tim temama bavi i državno odvjetništvo.
HRT bi zbog izbjegavanja javne nabave mogao platiti 132 tisuće eura kazne
Pritom, Ministarstvo gospodarstva Faktografu još od studenoga prošle godine odbija dati informaciju zašto državnom odvjetništvu u Zagrebu nisu predali optužni prijedlog za ravnatelja i ostale odgovorne na HRT-u zbog višegodišnjeg izbjegavanja javne nabave i izravnog dodjeljivanja višemilijunskih ugovora nizu tvrtki – među kojima je i Švebova bivša tvrtka Ro.Ba.Go. Zašto je tomu tako može se samo nagađati, ali očito je da ne bi bilo poželjno da glavni ravnatelj prekršajno, a možda i kazneno, odgovara za ranije navedeno dok traje proces konsolidacije.
