Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), krovna institucija zadužena za stručno usavršavanje učitelja i nastavnika, na svojim web stranicama promovira autora poznatog po zastupanju fašističkih ideja. Među preporučenim materijalima temeljem kojih bi se učitelji trebali educirati o provođenju programa građanskog odgoja i obrazovanja nalazi se tekst “Što je to identitet” francuskog filozofa Alaina de Benoista, u prijevodu Tomislava Sunića. Tekst je izvorno objavljen u časopisu Vijenac u svibnju 2014. godine, povodom predavanja što ga je De Benoist u Zagrebu održao u prostorijama Matice Hrvatske u travnju iste godine. Matica Hrvatska je izdavač časopisa Vijenac.
Iz AZOO-a su nam pojasnili da nije riječ o materijalima namijenjenima učenicima srednjih i osnovnih škola, već njihovim nastavnicima. Dodaju i da se ne radi o obveznim materijalima, nego o tekstovima ponuđenim “za slobodan izbor odgojno-obrazovnim djelatnicima”. Radi se, kažu, o tekstovima koji bi učiteljima i nastavnicima trebali biti poticaj “za bolje razumijevanje koncepata vezano za ljudsko pravnu, političku, društvenu, gospodarsku, interkulturalnu i ekološku dimenziju” programa građanskog odgoja. Prema tumačenju AZOO-a, građanski odgoj koristi se konceptima i pojmovima koje nastavnici nisu imali priliku upoznati tijekom studiranja. “Stoga su ponuđeni materijali odgovor na potrebe odgojno-obrazovnih djelatnika koji kroz stručno usavršavanje podižu svoju ekspertizu za integriranje Građanskog odgoja i obrazovanja kroz svoje predmete”, tvrde iz AZOO-a.
Međutim, kad smo pokušali doznati po kojim je kriterijima De Benoistov tekst uvršten među materijale za stručno usavršavanje, te na koji bi način razmišljanja ovog kontroverznog Francuza trebala nastavnike kapacitirati za kvalitetnije provođenje programa građanskog odgoja, naišli smo na šutnju. Na naše ponovljene upite AZOO-u nismo dobili odgovor već mjesec i pol dana. Neodgovorena su ostala i pitanja tko je donio odluku da se De Benoistov tekst uvrsti među preporučene materijale, te na čiju je preporuku takva odluka donesena. Bezuspješno smo od AZOO-a tražili da nam dostave pismenu odluku kojom je tekst “Što je to identitet” uvršten među materijale za stručno usavršavanje, s pripadajućim obrazloženjem.
De Benoist: Neeuropske imigracije su prijetnja identitetu
U ne naročito opsežnom, pa onda i prilično neargumentiranom tekstu, De Benoist piše o globalizaciji kao “sustavu koji ubija narode”. Svrha te “globalne homogenizacije”, kako je naziva De Benoist je, prema njegovom sudu, “iskorijeniti ljudske različitosti, različitosti među narodima, razlike među jezicima i kulturama”. De Benoist upućuje i oštru kritiku kapitalizma, ali pritom ne može sakriti svoju glavnu zamjerku naspram trenutno dominantnog globalnog društvenog uređenja: izlaganje Europljana (čitaj: bijelih naroda) kontaktu s pripadnicima drugih rasa.
“Adam Smith, ideolog slobodnoga tržišta, davno je rekao da trgovac nema domovine, osim zemlje u kojoj ostvaruje najveći profit. Upravo je to razlog što je kapitalizam ponajprije odgovoran za neeuropske imigracije”, piše De Benoist. A identitet se, prema De Benoistu, izgrađuje kroz kontakte s drugim ljudima, koje titulira jednostavno “drugima”, dodatno tako naglašavajući kulturne razlike među rasama. Iz iste pozicije De Benoist napada i filozofiju prosvjetiteljstva koja je, tvrdi, “isključivo orijentirana prema budućnosti” pa zbog toga “mora sotonizirati pojmove kao što su tradicija, običaji i korijeni, na koje ona gleda kao na zastarjele predrasude i prepreke na slavnom pohodu prema napretku”.
Prepakirani fašizam
U počecima svoje publicističke karijere, De Benoist je otvoreno zagovarao nacističke ideje: eugeniku i “biološki realizam”, odnosno strogo razdvajanje među različitim rasama. U kasnijoj fazi tih stavova se zvanično odrekao, iako njegove riječi pokazuju da nikad nije drastično promijenio mišljenje. Samo ga je upakirao u manje kontroverzan vokabular, postavivši se na branik tzv. etnopluralizma u čijem središtu se nalazi upravo identitet. De Benoistovu ideju etnopluralizma je, naime, najlakše sažeti kao borbu za očuvanje bjelačkog identiteta u globaliziranom svijetu.
Upravo De Benoista možemo smatrati najzaslužnijim inspiratorom agresivnog bjelačkog nacionalizma koji zadnjih godina cvjeta u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije krunsko postignuće je bio izbor Donalda Trumpa za predsjednika najmoćnije globalne supersile. Richard Spencer, osnivač američkog alt-right pokreta, upravo De Benoista smatra svojim duhovnim ocem. Što De Benoistu očigledno nije mrsko: 2013. je na konferenciji Spencerovog Instituta za nacionalnu politiku držao predavanje na temu identiteta. I tada je koristio izgovor da “ne zna ništa o miljeu” alt-righta, organizacije mahom sačinjene od američkih rasista, šovinista i neonacista.
Veza prema obiteljašima
De Benoistovim razmišljanjima o identitetskim politikama inspiriraju se radikalni desničari diljem Europe, o čemu je Faktograf već pisao. Pobornici identitetarijanstva održavaju veze i s globalnim fundamentalističkim pokretom, u Hrvatskoj zastupljenom prvenstveno kroz udrugu U ime obitelji. Tomislav Sunić, prevoditelj De Benoistovog teksta, utjecajna je figura u američkom alt-rightu. U Hrvatskoj je Sunić povezan s proustaškim HČSP-om, čiju listu je nosio na izborima za Europski parlament 2013. godine, a istaknuo se i kao podržavatelj hrvatskih obiteljaša. Istom krugu pripada i Zlatko Hasanbegović, koji je u vlastitoj naknadi izdavao knjige De Benoistu i Suniću, te je također u više navrata izražavao podršku Željki Markić i djelovanju njezine udruge.
Dodatni je to razlog zbog kojeg bi bilo zanimljivo utvrditi kako se De Benoistov tekst našao među materijalima preporučenima za dodatnu edukaciju nastavnika o provođenju programa građanskog odgoja i obrazovanja. Agencija za odgoj i obrazovanje je, podsjećamo, konferenciju udruge U ime obitelji svojedobno stavila na službeni popis konferencija putem kojih prosvjetni radnici dobivaju certifikate za usavršavanje. Na predmetnoj su se konferenciji, zaključio je tada Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, iznosili stavovi suprotni načelima ravnopravnosti i tolerancije zajamčenima Ustavom RH. Kad je novinar tjednika Novosti Hrvoje Šimičević pokušao doznati tko je u AZOO-u odgovoran za državno pokroviteljstvo nad protuustavnim aktivnostima, ravnateljica Agencije Jadranka Žarković-Pečenković njegove je upite, ničim izazvana, prosljeđivala Željki Markić.
