Kolakušić: Naša je brodogradnja pretvorena u Ikeu

Ante Pavić

„Brodogradnja kod nas može biti strateška pod uvjetom da je barem 70 posto dijelova ugrađenih u te brodove hrvatski proizvod – a to nije. Ako vi imate strane dijelove, iz Kine, Bosne… To je onda strateško poslovanje u tim državama. Ja vidim da je naša brodogradnja pretvorena u Ikeu. Dakle, uzmi skupe tuđe proizvode, uzmi cijenu koja je niža koja će tebe koštati, i to je to”, kazao je za N1 Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda koji ne krije da ima i političkih ambicija.

Kolakušićeva usporedba hrvatske brodogradnje s poznatim švedskim lancem za prodaju namještaja i kućnih pomagala jasna je aluzija da hrvatska brodogradilišta u ogromnoj većini uvoze materijal za proizvodnju brodova te da ugrađuju proizvode koje su proizveli inozemni proizvođači. I dok za Ikeu, koliko je do sada poznato, proizvode samo dvije hrvatske tvrtke, priča s hrvatskim brodogradilištima ipak je, za sada, daleko od Ikeine strategije. Brodovi su se do sada proizvodili u domaćim brodogradilištima, dok je zbog veličine i složenosti gradnje brodova, značajan dio hrvatske industrije, malih i srednjih poduzeća, podugovorima direktno vezano na brodogradnju.

Polovica domaćih komponenti

Prema onome što su nam rekli u tvrtki Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, udjel domaće komponente u ukupnim troškovima gradnje brodova kreće se između 50 i 55 posto. U taj postotak ulazi procjena vrijednosti rada, dio koji se odnosi na domaće proizvođače materijala i opreme, te eventualno manji dio općih troškova.

Na žalost, detaljnije analize o udjelu komponenti u hrvatskim brodogradilištima ova tvrtka prestala je izrađivati 2012. godine, kada su počeli privatizacijski procesi u hrvatskim brodogradilištima pa se danas oslanjaju na opće informacije kojima ipak raspolažu u dovoljnim količinama. Siniša Ostojić, čelni čovjek Jadranbroda, kaže da se domaća komponenta u nekim ranijim vremenima kretala na razini od oko 70 posto koje spominje i Kolakušić. „Ova razlika se pojavila zbog toga što je s tržišta „nestao“ značajan broj domaćih proizvođača materijala i opreme, dok se udio vrijednosti rada, uglavnom kreće na istim razinama“, kaže Ostojić.

Mali udjel u svijetu

Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod svojevremeno je bila zamišljena kao krovna organizacija nikad do kraja realizirane ideje klastera domaćih brodogradilišta Danas djeluje kao nadzorno i izvještajno tijelo prema hrvatskoj vladi i Europskoj komisiji u aktualnom procesu privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta

Prema svjetskoj knjizi narudžbi za svibanj ove godine, Hrvatska drži 10. mjesto u svijetu s 472.184 tona nosivosti, odmah ispred SAD-a te iza Španjolske. Time hrvatska brodogradilišta imaju 0,23 posto udjela u svjetskoj brodogradnji. Daleko iznad svih, prvo mjesto drži Kina s 93,8 milijuna tona, što je 46 posto udjela u ukupnoj nosivosti u svijetu. Prema kompenziranoj bruto tonaži (cGT), što je mjera koja daje nešto točniju makro-ekonomsku procjenu brodogradnje, Hrvatska zauzima 12. mjesto u svijetu, s 460.565 cGT, što je udio od 0,60 posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Hrvatska prema nosivosti u tonama zauzima treće mjesto u Europi, iza Rusije i Španjolske te sedmo mjesto prema kompenziranoj bruto tonaži.

Dakle, Kolakušić nije u pravu kad brodogradilišta uspoređuje s lancem trgovina za prodaju uglavnom u inozemstvu proizvedenog namještaja, ali nije rečeno da se u budućnosti njegove riječi neće obistiniti jer udjel domaće komponente u zadnjih je 20 godina značajno pao.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

 

 

 

 

 


Iz kategorije "Ocjena točnosti"

Ante Pavić