Ocjena točnosti

Kolakušić: Naša je brodogradnja pretvorena u Ikeu

Screenshot/N1

„Brodogradnja kod nas može biti strateška pod uvjetom da je barem 70 posto dijelova ugrađenih u te brodove hrvatski proizvod – a to nije. Ako vi imate strane dijelove, iz Kine, Bosne… To je onda strateško poslovanje u tim državama. Ja vidim da je naša brodogradnja pretvorena u Ikeu. Dakle, uzmi skupe tuđe proizvode, uzmi cijenu koja je niža koja će tebe koštati, i to je to”, kazao je za N1 Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda koji ne krije da ima i političkih ambicija.

Kolakušićeva usporedba hrvatske brodogradnje s poznatim švedskim lancem za prodaju namještaja i kućnih pomagala jasna je aluzija da hrvatska brodogradilišta u ogromnoj većini uvoze materijal za proizvodnju brodova te da ugrađuju proizvode koje su proizveli inozemni proizvođači. I dok za Ikeu, koliko je do sada poznato, proizvode samo dvije hrvatske tvrtke, priča s hrvatskim brodogradilištima ipak je, za sada, daleko od Ikeine strategije. Brodovi su se do sada proizvodili u domaćim brodogradilištima, dok je zbog veličine i složenosti gradnje brodova, značajan dio hrvatske industrije, malih i srednjih poduzeća, podugovorima direktno vezano na brodogradnju.

Polovica domaćih komponenti

Prema onome što su nam rekli u tvrtki Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, udjel domaće komponente u ukupnim troškovima gradnje brodova kreće se između 50 i 55 posto. U taj postotak ulazi procjena vrijednosti rada, dio koji se odnosi na domaće proizvođače materijala i opreme, te eventualno manji dio općih troškova.

Na žalost, detaljnije analize o udjelu komponenti u hrvatskim brodogradilištima ova tvrtka prestala je izrađivati 2012. godine, kada su počeli privatizacijski procesi u hrvatskim brodogradilištima pa se danas oslanjaju na opće informacije kojima ipak raspolažu u dovoljnim količinama. Siniša Ostojić, čelni čovjek Jadranbroda, kaže da se domaća komponenta u nekim ranijim vremenima kretala na razini od oko 70 posto koje spominje i Kolakušić. „Ova razlika se pojavila zbog toga što je s tržišta „nestao“ značajan broj domaćih proizvođača materijala i opreme, dok se udio vrijednosti rada, uglavnom kreće na istim razinama“, kaže Ostojić.

Mali udjel u svijetu

Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod svojevremeno je bila zamišljena kao krovna organizacija nikad do kraja realizirane ideje klastera domaćih brodogradilišta Danas djeluje kao nadzorno i izvještajno tijelo prema hrvatskoj vladi i Europskoj komisiji u aktualnom procesu privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta

Prema svjetskoj knjizi narudžbi za svibanj ove godine, Hrvatska drži 10. mjesto u svijetu s 472.184 tona nosivosti, odmah ispred SAD-a te iza Španjolske. Time hrvatska brodogradilišta imaju 0,23 posto udjela u svjetskoj brodogradnji. Daleko iznad svih, prvo mjesto drži Kina s 93,8 milijuna tona, što je 46 posto udjela u ukupnoj nosivosti u svijetu. Prema kompenziranoj bruto tonaži (cGT), što je mjera koja daje nešto točniju makro-ekonomsku procjenu brodogradnje, Hrvatska zauzima 12. mjesto u svijetu, s 460.565 cGT, što je udio od 0,60 posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Hrvatska prema nosivosti u tonama zauzima treće mjesto u Europi, iza Rusije i Španjolske te sedmo mjesto prema kompenziranoj bruto tonaži.

Dakle, Kolakušić nije u pravu kad brodogradilišta uspoređuje s lancem trgovina za prodaju uglavnom u inozemstvu proizvedenog namještaja, ali nije rečeno da se u budućnosti njegove riječi neće obistiniti jer udjel domaće komponente u zadnjih je 20 godina značajno pao.

 

 

 

 

 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.