Ponovo ćemo formirati Državni inspektorat – bilo je obećanje HDZ-a uoči parlamentarnih izbora 2016. godine.
Ideja o povratku Državnog inspektorata nije se, dakle, pojavila tek u trenutku kada se počela tražiti nova funkcija za Andriju Mikulića, trenutačnog predsjednika zagrebačke Gradske skupštine, ali i saborskog zastupnika HDZ-a te predsjednika saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, međutim, zbog šuškanja da će upravo on doći na čelo inspektorata, zakon kojim se vraća to tijelo već je poznat kao „Lex Mikulić“.
Jordanić: Mikulić se neće moći nositi s tom funkcijom
U službenom obrazloženju zašto nam je potreban Državni inspektorat, Vlada navodi kako on predstavlja „nužan preduvjet za realizaciju reformske mjere objedinjavanja inspekcijskih službi iz Nacionalnog programa reformi 2018., radi funkcionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova“.
Ovim se zakonom uređuju inspekcijski poslovi koji se preuzimaju iz djelokruga Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva turizma. Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede i dio poslova iz djelokruga Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenje i Ministarstva financija.
„Ocjenjuje se da će objedinjavanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata pridonijeti učinkovitijem obavljanju inspekcijskih poslova i koherentnijem djelovanju u nadzoru primjene propisa te racionalnijem korištenju financijskih i drugih sredstava rada“, obrazložila je Vlada.
Bivši glavni državni inspektor Branko Jordanić nije impresioniran ni Zakonom koji je prošlog petka izglasan u Saboru, kao niti osobom za koju se nagađa da će biti na čelu ponovno uspostavljenog Državnog inspektorata. Tekst Zakona ocijenio je površnim: „To je nešto što je rađeno na prečac, ispod svih kriterija struke i znanja. To je manjkav materijal, materijal koji je dobar uradak, recimo, maturanta.”, kazao je Jordanić u intervjuu za N1. A za Mikulića je izrazio nadu da će odustati od te funkcije za koju, smatra, nije dovoljno sposoban.
“Bio je kod mene pripravnik, radio je kod mene jedno vrijeme. Ja ne volim o nikome govoriti ružno, pa tako ni o njemu. Ali on, ako ima imalo morala i poštenja, onda će to odbiti. To je funkcija s kojom se neće moći nositi.”, kazao je.
Andrija Mikulić bio je njegov pomoćnik od 2004. do 2012. godine i to u Službi nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom i u službi nadzora u području prometa robe i usluga. Nakon što je za vrijeme vlade Zorana Milanovića Državni inspektorat rasformiran, Mikulić je od 2014. do 2015. bio načelnik sektora u Upravi za inspekcijske poslove u gospodarstvu koja djeluje pri Ministarstvu gospodarstva.
„Učmalo tijelo državne uprave“
Mirando Mrsić, bivši ministar rada tvrdi kako je Vlada Zorana Milanovića Državni inspektorat raspustila jer je bio neučinkovit i korumpiran. “Jednom su inspektori rada nakon povratka s terena otkrili ispreturane ladice – netko je od kolega pokušavao saznati kamo su krenuli u kontrolu“, ilustrirao je svoje riječi Mrsić. On smatra da će se ovako formirani inspektorat koristiti kao stranačko oruđe protiv “nepodobnih”.
Državni inspektorat je „učmalo tijelo državne uprave u kojem smo našli više od 40.000 predmeta na kojima se nije radilo“, objašnjavala je Milanka Opačić zašto se išlo na ukidanje inspektorata. Bilo je to vrijeme kada je bila SDP-ova ministrica i potpredsjednica vlade Zorana Milanovića. Najavljivala je tada kako će ukidanjem inspektorata „inspekcije postati efikasnije, posebno radna inspekcija.”
Nju spominjemo jer je u petak glasala za povratak tog učmalog tijela.
Državni inspektorat ustrojen je s 1. travnjem, a kao što se i najavljivalo Andrija Mikulić postao je glavni državni inspektor. Inspekcije, međutim, još uvijek nisu iz resornih ministarstava preseljene u Ininu zgradu u Šubićevoj ulici za koju će Vlada plaćati 150 tisuća kuna mjesečnog najma. Prostori napuštene poslovne zgrade još se pripremaju za 1460 službenika koje Državni inspektorat preuzima iz osam ministarstava. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata predviđeno je da će u njemu raditi 1995 državnih službenika i namještenika, što je kako se objašnjava, 168 izvršitelja manje no što je bilo predviđeno uredbama tijela državne uprave iz kojih su preuzeti državni službenici. Naime, u inspekcijama koje su djelovale unutar ministarstava trebalo je raditi 2163 službenika, ali država već godinama ima problema sa zapošljavanjem, a natječaji za otvorena radna mjesta propadaju.
