Tajna skupina stručnjaka odlučuje kako će ministarstvo Nade Murganić dijeliti novac

Ana Brakus

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od javnosti skriva imena evaluatora koji će u budućnosti dodjeljivati višemilijunska sredstva tog ministarstva.

U lipnju prošle godine, odlukom ministrice Nade Murganić Ministarstvo je raspisalo javni poziv nakon kojega je kreiralo bazu od 68 vanjskih stručnjaka koji će biti zaduženi za dodjeljivanje novca u budućim javnim natječajima i pozivima. Za taj posao vanjskim stručnjacima bit će isplaćivana naknada preko sklopljenih ugovora o djelu.

Faktograf je od Ministarstva zatražio informacije o tome tko su sve osobe  (imenom, prezimenom i funkcijom) u spomenutoj bazi i informaciju o iznosu naknade koja će vanjskim stručnjacima biti isplaćivana, no odbili su ih nam dati.

„Podatke o njihovim imenima nije moguće objaviti s obzirom da su isti klasificirani pod ‘ograničen pristup informacijama’ te GDPR uredbom o zaštiti osobnih podatka. Naime, vanjski stručnjaci za ocjenjivanje projektnih i programskih prijava zaštićeni su od pokušaja utjecaja od strane prijavitelja i njihova imena se ne objavljuju javno“, rečeno je Faktografu iz Ministarstva.

Ministarstvo Faktografu nije željelo otkriti ni kolike će se naknade isplaćivati vanjskim stručnjacima za rad na poslovima ocjenjivanja prijavljenih projektnih i programskih prijava.

„Za rad vanjskih stručnjaka procjenjivača predviđena je naknada koja ovisi o broju projektnih prijedloga koji se procjenjuju, a broj projektnih prijedloga varira od natječaja do natječaja“, poručili su nam.

Pičuljan: Javni interes je vidljiv

Faktograf je zbog odbijanja odgovora na pitanje od javnog interesa, budući da će se vanjskim stručnjacima isplaćivati naknada iz javnih sredstava, kao što će i odlučivati o dodjeli, također, javnih sredstava, zatražio komentar povjerenika za informiranje.

Zoran Pičuljan, povjerenik za informiranje, u odgovoru Faktografu ustvrdio je da je u javnom interesu da proces izbora evaluatora bude maksimalno transparentan.

„Nezavisni vanjski stručnjaci će za svoj rad dobivati naknadu iz proračunskih sredstava, međutim, još je značajnije da će navedeni stručnjaci odlučivati o distribuciji javnih sredstava, iz čega je vidljiv javni interes da se proces izbora tih nezavisnih evaluatora učini maksimalno transparentnim. Osim toga, nezavisni vanjski stručnjaci su već uvrštavanjem u predmetnu bazu došli u potencijalnu situaciju odlučivanja o budućim projektnim/programskim prijavama, a samim time i o distribuciji javnih sredstava, što zahtijeva određen stupanj stručnosti, integriteta i odgovornosti, odnosno razvidna je potreba informiranja javnosti o identitetu i kompetencijama osoba koje ce odlučivati o dodjeli proračunskih sredstava“,  poručio je povjerenik za informiranje.

Povjerenik za informiranje ističe i da je jasan javni interes za objavljivanje podataka koje je Faktograf zatražio.

„Načelno govoreći, u ovom slučaju je uočljiv javni interes za objavljivanjem podataka o imenima, prezimenima i funkcijama osoba koje su javnim pozivom uvrštene u bazu nezavisnih vanjskih stručnjaka, a na tijelu javne vlasti je da kroz zakonito i pravilno proveden postupak dokaže suprotno, ponajprije utvrđivanjem postojećeg ograničenja od pristupa, provedbom testa razmjernosti i javnog interesa te odbijanjem zahtjeva u formi rješenja“, rekao je povjerenik za informiranje.

GDPR kao dežurna izlika za netransparentnost

Iako je bilo dužno donijeti rješenje o odbijanju Faktografovog zahtjeva, Ministarstvo to nije učinilo ni nakon što smo im uputili direktan zahtjev za dostavljanjem rješenja.

Kako se Ministarstvo u odgovoru pozvalo i na Opću uredbu o zaštiti podataka, poznatiju kao GDPR, mišljenje smo o ovom slučaju zatražili i od Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

U odgovoru koji smo dobili, AZOP pojašnjava da Ministarstvo može zatražene podatke ustupiti, ukoliko su traženi podatci predmet javnog interesa.

Napomenimo da je u nedavnoj sličnoj situaciji Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU najprije Faktografu odbilo dati tražene podatke o sastavu radnih skupina za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030., pozivajući se pritom na GDPR da bi ih naknadno, nakon mišljenja AZOP-a, ustupio Faktografu. Mišljenje AZOP-a koje je Faktograf u tom slučaju zaprimio, istovjetno je mišljenju u ovom slučaju.

 

 

 

 

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"