Učitelj je taj koji je svakodnevno s učenicima u razredu i on daje znak za uzbunu službama. Statistike pokazuju da je broj naših stručnih suradnika u školama na usporedivoj razini s prosjekom drugih europskih država. Finska, na primjer, nema pedagoge u svim školama, što ćemo sada? A mi hoćemo u svakoj školi pedagoga, psihologa, socijalnog pedagoga…“, rekla je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja u intervjuu objavljenom u posljednjem broju Globusa.
Navedeni odgovor ministrica Divjak dala je na pitanje novinarke Mirele Lilek povezano s temom nasilja u školama i brojnim kritikama koje su uslijedile na, krajem prošle godine, u javnu raspravu pušteni Pravilnik o suzbijanju nasilja u školama. Dokument je, inače, službeno nazvan „Pravilnik o načinu provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju“.
„MInistrica uspoređuje kruške i jabuke. Točno je da svaka škola u Finskoj nema svog pedagoga, međutim pedagoški su standardi u Finskoj na zavidnoj razini: od pedagoškog obrazovanja nastavnika, njihova kontinuiranog stručnog usavršavanja, broja učenika u razredima i podrške u ostvarivanju individualnih programa učenja, satnice provedene u nastavi i u pripremama za poučavanje te podršku razvoju učenika. U školama koje obrazuju veći broj učenika i učenica iz osjetljivih skupina, poput djece izbjeglica, osiguravaju se dodatni pedagoško-psihološki resursi“, rekla je za Faktograf Emina Bužinkić, aktivistkinja GOOD inicijative.
Objašnjenje finskog Ministarstva obrazovanja i kulture
Faktograf je kontaktirao Ministarstvo obrazovanja i kulture u Finskoj, kako bi provjerio navode ministrice Divjak.
„U Finskoj lokalna samouprava koja pruža uslugu obrazovanja ima autonomiju pri odlučivanju na koji način će ustrojiti svoje službe. Škole mogu imati pedagoga (guidance counsellor) ili psihologa ili mogu surađivati s javno-zdravstvenim ustanovama“, rekao je Vilhelmi Rintanen, službenik za međunarodne odnose finskog ministarstva obrazovanja i kulture.
Napominje da se u finskim školama posvećuje velika pozornost kako bi se podržalo učenje i prosperitet svakog učenika.
Razredima u koje idu učenici s poteškoćama daju se dodatna sredstva
„Rad u školama i rad nastavnika bazira se na konceptu učenja koje naglašava važnost samostalnog rada i interaktivnosti učenika s nastavnicima, drugim učenicima i okolinom u kojoj uči. U Finskoj, svako dijete i mlada osoba ima pravo na primanje visoko kvalitetnog obrazovanja, neovisno o njegovoj ili njezinoj početnoj poziciji. Posebna potpora i vodstvo pružaju se čim se za to pojavi potreba, a najučestalije forme podrške uključuju učenje u malim grupama i individualno vodstvo. U slučaju ekstenzivnih i dugotrajnih poteškoća s učenjem, izrađuju se individualni planovi rada. Učenici s lakšim i srednjim poteškoćama u učenju idu u iste škole i razrede kao i ostali, no školama se alociraju dodatna sredstva za rad“, rekao je Rintanen Faktografu.
U ekstenzivnom odgovoru Faktografu, Rintanen je naveo i da individualna skrb za svakog učenika podrazumijeva i pružanje zdravstvenih usluga u školama, kao i podršku školskih psihologa te školskih socijalnih radnika.
U kontekstu borbe protiv nasilja u školama i vršnjačkog nasilja, Finski školski sustav izrazito često koristi se kao primjer dobre prakse, kao što je to bio slučaj u UNESCO-vom globalnom izvještaju iz 2017. godine.
Posebno se to odnosi na KiVa, nacionalni anti-bullying program koji se implementira u 90 posto finskih škola, ali i na činjenicu da je zaštita učenika od bullyinga i drugog nasilja u školama u Finskoj propisana posebnim člankom zakona o obrazovanju.
KiVa program razvijen je na Sveučilištu u Turku u Finskoj, uz financiranje finskog Ministarstva obrazovanja i kulture. Program su razvijali stručnjaci koji desetljećima proučavaju fenomen vršnjačkog nasilja i njegove mehanizme, navodi se na njihovim službenim stranicama.
Uigrano postupanje kod nasilja nije se vidjelo u novom slučaju u Zadru
Bužinkić naglašava i da su hrvatski i finski obrazovni sustav uspostavljeni na drugačijim temeljima.
„Komparirati stanje u hrvatskom i finskom obrazovno – političkom sustavu oskudna je i neadekvatna metodologija. Radi se o sustavima čiji su temelji odgojnog i obrazovnog procesa drugačije uspostavljeni: dok u jednom ima više slobode i kreativnosti, u drugom prevladava planska struktura i manjak slobode za nastavnika i učenika. I društveno politički realiteti dviju zemalja su različiti; stoga bi trebalo tražiti i upogoniti ona rješenja i prakse koja će biti odgovarajuća i transformativna u hrvatskom kontekstu“, zaključuje Bužinkić.
S predstavnikom finskog Ministarstva obrazovanja i kulture komunicirali smo prije najnovijeg nasilnog incidenta koji se dogodio u Zadru. Podsjetimo, ranije danas Zadarski list izvijestio je o napadu učenika zadarske srednje škole na razrednog kolegu i kolegicu i to žigosanjem. Prema svjedočanstvu učenice nakon što joj je na ruci žigosano slovo “U”, nasilni učenik joj je poručio da “sada ima tetovažu i može se hvaliti da je ustaša”. Ravnatelj škole Jozo Dragić u izjavama medijima nazvao je sve “dječjom igrom”. Priznao je i da učiteljica (suprotno početnoj tvrdnji ministrice koju smo citirali) ni na koji način nije reagirala na događaj koji se zbio pod njenim satom. Nakon reagiranja oca napadnute djevojke i medijskih otkrivanja događaja, u školu je Ministarstvo obrazovanja poslalo inspekciju i zatražilo očitovanje škole, a ozlijeđena učenica dala je iskaz policiji.
“Škola nije prijavila ovaj slučaj, a to je svakako morala prijaviti policiji, roditeljima i Centru za socijalnu skrb”, rekla je ministrica demografije Nada Murganić. Ministrica Blaženka Divjak osudila je izjave Joze Dragića, ravnatelja škole i nazvala ih “potpuno neprimjerenima”.
Finsko Ministarstvo obrazovanja i kulture stoga smo zamolili da nam dodatno odgovore kako bi se u njegovoj zemlji postavili u sličnoj nasilnoj situaciji; prema nastavnici, ravnatelju, no najvažnije, prema napadaču i napadnutim učenicima. Također, zanimalo nas je na koji način bi ovakvu situaciju tretirala i osoba na čelu ministarstva obrazovanja. Odgovor ćemo objaviti kada ga dobijemo.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
