HRT na optužbe odgovara poluistinama i neistinama

A.B, S.D.

Na izvanrednoj  konferenciji za novinare koja je održana na HRT-u povodom bojkota civilnog društva, sindikata i političkih stranaka, odnosno postupka SDP-ovog Gordana Marasa koji nije dozvolio novinarima HRT-a da prisustvuju njegovoj konferenciji za novinare iznesen je i niz netočnih ili polutočnih tvrdnji.

Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a:

HRT je javni servis koji je dostupan svima. Zgroženi smo optužbama o cenzuri, riječ je zlonamjernim manipulacijama. HRT kao javna televizija otvoren je svim društvenim skupinama, civilnim udrugama i političkim strankama“.

O cenzuri na HRT-u otvoreno je progovorio bivši izvršni urednik 4.programa HRT-a i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko te je za to najprije dobio otkaz, a potom i tužbu. O cenzuri je progovorio i novinar Zoran Pehar koji je u međuvremenu otišao s HRT-a. O raznim vidovima cenzure u neformalnim razgovorima pričaju i novinari koji su u međuvremenu s HRT-a prešli na komercijalne televizije ili u druge medije.

Tvrdnja da je HRT otvoren svima također nije u potpunosti točna. Pokazuje to, primjerice, podatak kako Centar za mirovne studije nije pozvan na raspravu o migrantima i izbjeglicama koje se vodila u emisiji Otvoreno 18. prosinca prošle godine, iako su bez sumnje udruga civilnog društva koja se tim problemom najviše bavi. U emisiji ih je analitičar Marinko Ogorec optužio za protupravno djelovanje, a iako se radilo o vrlo teškim optužbama HRT-u je trebalo dva mjeseca da objavi demanti tih navoda.

Damir Novinić, član Ravnateljstva HRT-a

Tužbe koje su se dogodile nisu se dogodile zbog mišljenja, suprotno onome što možemo često čitati, one su se dogodile zbog iznošenja neistina koje su implicirale kriminal koji nije ničime dokazan. Od 109.000 članaka u zadnje dvije godine u kojima se spominje HRT, HRT je tužio 33 puta“, kazao je te dodao kako je i „ravnatelj Radman tužio pet puta, a ravnatelj prije njega šest puta“.

Iako Novinić spominje brojku od 33, na brojaču tužbi Hrvatskog novinarskog društva trenutačno stoji kako je HRT protiv medija, novinara i vodstva HND-a pokrenuo već najmanje 36 tužbi u visini odšteta od 2,2 milijuna kuna. I ne ulazeći u to koji je broj točan, očito je kako je, zbog nesrazmjera u broju tužbi, potpuno krivo pozivanje aktualnog vodstava na prethodnike.

Potpuno je, međutim, netočna tvrdnja da se „tužbe nisu događale zbog mišljenja, već zbog neistina koje su implicirale kriminal“.

„HRT u ovom trenutku vodi ukupno sedam sudskih postupaka protiv nakladnika i glavne urednice portala Index.hr. U većini tih slučajeva predmet tužbi je problematiziranje općeg stanja, slabe gledanosti i programa HRT-a te izvještavanje o izvanrednom otkazu Hrvoju Zovku“, ustvrdila je  odvjetnica Vanja Jurić za Faktograf.

I bez tog njenog objašnjenja, nasumično je vidljivo kako ta tvrdnja ne stoji. Navedimo samo dva primjera. Protiv Glasa Istre podignuta je tužba zbog prenesene kolumne Ladislava Tomičića „Leglo dvoličnosti na Prisavlju“  u kojoj se podsjeća na pravomoćnu presudu zbog zlostavljanja koju je u sporu protiv HRT-a u srpnju prošle godine dobila bivša zaposlenica javnog informativnog servisa Marina Pavičić, a da nitko zbog toga nije kažnjen. Tomičić je to dovodio u kontekst otkaza za Hrvoja Zovka. Niti je pisao neistinu, niti je implicirao neki nedokazani drugi kriminal.

HRT je tužio i prije nego su se u posljednje vrijeme zaoštrila pitanja uređivačke politike HRT-a. Protiv 24 sata, na primjer, pokrenut je postupak zbog teksta o gafu koji se dogodio u kvizu Šifra.

Da kolegama i nakladnicima nisu jasni kriteriji po kojima HRT diže tužbe moglo se čuti tijekom vrlo posjećenog Okruglog stola koji je nedavno održan u HND-u, a na koji HRT nije poslao svog predstavnika.

Toni Caratan, glavni tajnik HRT-a

Protekle dvije godine, prema našim evidencijama su podignute 33 tužbe, od čega je sedam tužbi protiv glavnih urednika zbog neobjave ispravka, a 26 tužbi protiv nakladnika. Sukladno zaključku saborskog odbora kojeg HRT prihvaća započet je postupak mirenja u postupcima koji su pokrenuti prema nakladnicima“.

Faktograf je u razgovoru s odvjetnicima koji zastupaju nekoliko nakladnika te HND pokušao provjeriti istinitost navoda da su započela mirenja.

„U predmetu protiv HND-a i Sanje Mikleušević-Pavić, HRT je sudu predložio da predmet uputi u postupak mirenja pred sudom, sukladno zaključku Odbora za medije. To nije učinjeno u predmetu koji HRT vodi protiv Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a“, rekla nam je njihova odvjetnica Vanja Jurić.

Ista odvjetnica zastupa i Index.hr, o čemu kaže: „Do sada je u jednom od sedam postupaka, na formalan način, zatražen zastoj postupka, radi pokušaja mirnog rješenja spora“.

Odvjetnik Hrvoje Ladan koji zastupa Večernji list i 24 sata u sudskim sporovima koje je protiv tih medijskih kuća pokrenuo HRT za Faktograf je kazao da HRT ni u jednom od četiri slučaja nije predlagao mirenje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"