Aktualno

Hoće li Hrvatska nizinsku prugu graditi kineskim, umjesto europskim novcem?

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Hrvatska odustaje od izgradnje nizinske pruge, odnosno dionica nizinske pruge na riječkom pravcu, sredstvima europskih fondova uz nacionalni doprinos. Takav zaključak nameće se nakon današnjih zbivanja tijekom posjeta kineske delegacije na čijem je čelu Li Keqiang, predsjednik Narodnog vijeća Kine, Hrvatskoj. U Vladi je potpisano šest od deset sporazuma koji obuhvaćaju suradnju u obrazovanju, infrastrukturnim projektima, turizmu, izvozu, digitalizaciji, sport, dok će ostali biti potpisani tijekom sastanka 16+1 koji se naredna dva dana održava u Dubrovniku i na kojem će se okupiti šefovi država istočne i srednje Europe.

Dva sporazuma direktno su vezana uz nizinsku prugu. Tako HŽ Infrastruktura i China Road and Bridge Corporation sklapaju memorandum o suradnji u okviru projekta nizinske pruge u Republici Hrvatskoj, dionica Rijeka- Zagreb. Istodobno HŽ Infrastruktura i China Railway Eryuan Engineering Groupa potpisuju memorandum o zajedničkoj uspostavi intermodalnog prometnog koridora s posebnim naglaskom na Mediteranski koridor.

Horvat: Hrvatska ne želi ulaziti u tako veliki infrastrukturni projekt

„Potpisali smo danas šest različitih memoranduma sa željom i namjerom da otvorimo mogućnost razvoju i participaciji kineskog kapitala i kineskih infrastrukturnih kompanija u segmentu obnove riječke luke, u želji i namjeri da riječku luku povežemo sa Zagrebom i Budimpeštom s kvalitetnom i brzom željezničkom prugom ne samo u segmentu putničkog, već i cargo prometa“, izjavio je Darko Horvat, ministar gospodarstva u razgovoru za N1. Dodao je pritom da je želja da se na terminalu Luke Rijeka „napravi jedan pravi veliki logistički centar i da tako stvorimo ne samo pretpostavke za uvoz robe i proizvoda iz Kine prema Europi, već i jedan dvosmjeran cargo promet gdje bi Rijeka u jednom trenutku postala najveća izvozna luka europskih proizvoda na kinesko tržište“.

Kada je riječ o nizinskoj pruzi, Horvat je nedvosmisleno poručio da Hrvatska u ovom trenutku ne želi ulaziti u taj infrastrukturni projekt. Njegova izjava doslovno glasi: „Ono što u ovom trenutku Hrvatska može, dakle, mi financijski u ovom trenutku ne želimo ulaziti u tako veliki infrastrukturni, ali i zahtjevni infrastrukturni projekt. Dugoročnom koncesijom ponudili smo kineskim investitorima da izgrade tu prugu“.

Ministar Horvat dodaje i kako Kinezi i kineski kapital žele investirati u infrastrukturu u Hrvatskoj, u energetiku pa čak i u brodogradnju. Na upit bi li koncesija nad nizinskom prugom bila 50 godina, Horvat je rekao da neće detaljnije ulaziti u razgovore koje vodi Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, ali vjeruje da će „ozbiljne verifikatore te namjere imati u petak“, odnosno nakon sastanka 16+1 u Dubrovniku.

Koncesijska gradnja i EU fondovi ne mogu ruku pod ruku

Već devet godina kineske kompanije ponavljaju kako su zainteresirane za ulaganja, kako u Luku Rijeka, tako i u nizinsku prugu. O tome se razgovaralo i u siječnju kada je hrvatska delegacija predvođena Butkovićem bila u sedmodnevnom posjetu Kini. Sada se s dijelom kompanija s kojima su tada obavljeni razgovori potpisuju sporazumi o suradnji.

Novim Zakonom o željeznici koji je prije nekoliko dana stupio na snagu, dodatno je olakšan koncesijski model izgradnje pruga. Realizira li se doista namjera kineskih ulagača da grade nizinsku prugu, to znači da se ti projekti neće moći financirati iz zajedničke europske kase jer oni zahtijevaju da se pri natječajima treba proći javna nabava – a pitanje je bi li kineska kompanija na njima prošla. Još veći bi problem bio da netko tko je s HŽ Infrastrukturom potpisao memorandum o suradnji na projektu nizinske pruge, taj projekt u otvorenom natječaju i dobije. To bi, naime, izgledalo kao namješten natječaj.

S druge strane, izgradnja cijele pruge ili neke od njenih dionica na teret izvođača – koji zauzvrat prugom upravlja više desetljeća – Hrvatsku bi mogla dodatno koštati jer bi, moguće, trebala izdati državna jamstva. Na taj moment upozorio je SDP-ov Joško Klisović navodeći: „Da bi kineski novac ušao u Hrvatsku, oni traže da država jamči za to. Mi se u tom slučaju ne možemo uklopiti u Maastrichtske kriterije javnih financija“. Drugim riječima, izdavanje jamstva povećalo bi državni dug.

Izgradnja dionica nizinske pruge kasni, Hrvatska novac vraća u europsku kasu

Hoće li veliki zanos o kineskim ulaganjima u Hrvatsku i prije svega u željezničku infrastrukturu postati konkretniji ili će kao i ranije ostati tek slovo na papiru, prerano je zaključivati. Ono što je trenutno jedino jasno je da Hrvatska sporo realizira željezničke infrastrukturne projekte, dobrano probija rokove na nekim dionicama, ili odustaje od planiranog posla te će zbog toga dio sredstava za izgradnju pruga vratiti u europsku kasu.

Primjerice, projekt Dugo Selo-Križevci kasni. Umjesto iz jednog, financira se iz dva proračunska razdoblja, a takva korekcija povećava troškove nacionalnog proračuna, kao i svako kašnjenje projekta, što znači da se 85 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova u stvarnosti smanjuje. Odnosno, povećava se dio kolača kojeg Hrvatska treba sama platiti. Kao što smo već pisali, zbog kašnjenja projekta Dugo Selo-Križevci kasni i otvaranje novoizgrađene jednokolosiječne pruge Gradec-Sv.Ivan Žabno, dok zbog propalog projekta izgradnje pruge Goljak-Skradnik u europsku kasu treba vratiti 4,61 milijun eura, povučenih iz pretpristupnog fonda IPA. Dodatnih 241 milijun eura Hrvatska bi mogla izgubiti zbog dvogodišnjeg kašnjenja otvaranja radova rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci- Koprivnica. Sve te dionice dijelovi su nizinske pruge od Rijeke do Botova (Mađarska), s tim da je njen najzahtjevniji dio na relaciji Rijeka-Zagreb.

Dionica Goljak-Skradnik trebala je biti jedna od dionica nizinske pruge na pravcu Rijeka-Zagreb, no kako je studija izvodljivosti pokazala da bi bila preskupa za financiranje iz EU fondova, od nje se odustalo i odlučilo graditi 40 kilometara pruge od Karlovca do Oštarija čija je vrijednost procijenjena na 9,4 milijuna eura. Priprema projekta i projektne dokumentacije kako za tu dionicu, kao i ostale tri na riječkom dijelu nizinske pruge (Hrvatski Leskovac – Karlovac, Oštarije – Škrljevo, Škrljevo – Rijeka – Jurdani) tek su u izradi. Tih ukupno preko 220 kilometara pruge treba izgraditi, modernizirati i rekonstruirati, što je teško gotovo 600 milijuna eura.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.