„Živim na petom katu zgrade na Knežiji, još uvijek se, na sreću, mogu penjati, ali ima ljudi u zgradi koji ne mogu doći do svojih stanova. Načuo sam na televiziji da od projekta ugradnje liftova neće biti ništa i to je šteta. Pitali smo iz zgrade i stručnjake da vidimo kako možemo ugraditi lift s obzirom na to da zgrada nema dovoljno velike otvore i rekli su nam da se može ugraditi lift s vanjske strane, između polukatova, za dvije osobe, objašnjava nam stariji stanar zgrade Slobodan Popović, dodajući: „Zgrada ima pet ulaza i kada su se provodile pretprijave u siječnju, većina stanara iz dva ulaza je bila zainteresirana i solidarna sa stanarima viših katova. U ostala tri ulaza stanari nižih katova nisu zainteresirani, ali su stanari viših rekli da će oni snositi troškove onih koji ne žele sudjelovati. Sada čekamo početak projekta, ako ga uopće bude da se možemo prijaviti. Ja osobno, ali i drugi stanari u zgradi, nadamo se da će se projekt ipak provesti i da će nam se svima olakšati svakodnevica.“
Slično komentira i jedna druga starija gospođa koju smo susreli na stubištu iste zgrade. „Čula sam na televiziji da je to propalo, ali nitko nije ništa konkretno rekao. Nadam se da ipak nije uzalud bilo potpisivanje i da ćemo dobiti taj lift. Možemo samo čekati.“
Kao što je očito iz njihovih riječi, stanarima viših katova zgrada, posebice onim starijima, svakodnevno penjanje stepenicama nimalo nije lako. Polagale su se stoga nade u projekt ugradnje dizala koji bi se sufinancirao iz europskih fondova, ali, kako sada stoje stvari, preko 15 tisuća zgrada u cijeloj državi možda ipak neće dobiti tu mogućnost.
Iako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU tvrdi da ništa još nije propalo i da su u pregovorima s Europskom komisijom, iz Komisije neslužbeno saznajemo kako nikakav prijedlog za ugradnju dizala u privatne zgrade od hrvatskih vlasti nisu dobili.
Europska unija otklonila prepreke
Priča o ovom projektu započela je još krajem 2015. godine, na sjednici Koordinacijskog odbora društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske. Udruga je počela s izradom Elaborata, prikupljajući razloge i podatke kojima se upućuje na potrebu ugradnje dizala u višeetažne stambene objekte. Pokretanju te teme u javnosti pridonijela je i Odluka EU iz prosinca 2012. da više ne sufinancira izgradnju domova za starije osobe.
Prema podacima inicijatora projekta Želimira Manenice, u RH je ukupno 16 804 stambenih zgrada visine P+3 (prizemlje+3 kata) bez dizala, a zainteresiranih za ugradnju dizala bilo je 11 949 predstavnika stanara.
„Ideja za dizala je ‘pala’ na sjednici Koordinacijskog odbora 15. prosinca 2015. godine i odmah smo se primili posla na izradi Elaborata, s razlozima i podacima, kojima dokazujemo potrebu ugradnje dizala u višeetažne stambene građevine, za mobilnost invalida, teže i teško pokretnih starijih i bolesnih osoba i drugih, naročito u svjetlu Odluke EU iz prosinca 2012. da više ne sufinancira izgradnju nikakvih domova, pa ni za starije osobe, nakon što su 1,2 milijuna ljudi ‘getoizirani’ bez ikakvih ljudskih prava u domovima,“ pojasnio nam je Manenica, dodajući kako je elaborat izrađen volonterski te da su jedinu podršku dobili od Hrvatske pošte koja im je dala prostor za rad i snosila troškove papira i poštarine, što i danas čini, jer udruga vlastitih prihoda i sredstava nema.
Povezali su se potom i s europarlamentarkom Biljanom Borzan, računajući da su joj zbog njene liječničke struke, problemi starijih osoba bliski.
„12. prosinca 2016. pismeno smo obaviješteni od Europske komisije da je naš prijedlog za ugradnju dizala u višeetažne stambene građevine prihvaćen i da se fondovi EU mogu koristiti za ugradnju dizala, a u cilju povećanja mobilnosti građana, poboljšanje stambene infrastrukture i olakšanje rada čitavog niza službi, počevši od hitne medicinske do sanitarnog prijevoza. Do tada to nije bilo moguće i nijedna članica EU nije ugradnju dizala predvidjela u svojem Operativnom programu, kao zaseban program. Uz tu obavijest, dobili smo upute da se za daljnja postupanja javimo Vladi RH, koja treba, ako želi ugradnju dizala uvrstiti u već usvojeni OP, zatražiti od Europske komisije formalnu izmjenu – jer je Komisija već to odobrila za cijelu EU. To smo i učinili i obavijestili Vladu RH u siječnju 2017,“ navodi Manenica.
U dogovoru s HP d.d. marketingom, poštari su u siječnju 2017. na području cijele RH popisali sve stambene građevine više od tri kata koje nemaju dizalo. Temeljem tih podataka izradili su program „Dostupnost do stana“ koji obuhvaća ugradnju dizala u 13 500 stambenih objekata.
Program u vrijednosti 536 milijuna eura dostavili su putem HGK-Komore Zagreb Ministarstvu za regionalni razvoj i fondove EU sredinom 2017. i tražili da Vlada RH program razmotri i, ako ga usvoji, pošalje na odobrenje Komisiji. Planirano je da 85 posto financira EU, na što treba dodati i 15 posto sredstava koje bi platili vlasnici stanova.
Kako ističe Manenica, državni proračun za program ne bi trebao izdvojiti ni jedan euro.
Gotovo 12 tisuća suvlasnika javilo se na pretprijave
Tijekom prosinca i siječnja 2019. zaprimane su pretprijave – na koje se odazvalo 11 949 suvlasnika stanova. Ali pravog odgovora od Vlade još uvijek nema.
Manenica navodi kako prijeti opasnost da i ovaj program bude žrtva slabog iskorištavanja EU fondova na svim područjima. Podsjeća kako su predstavnici EK u nekoliko navrata isticali da su zemlje s manje od 60 posto iskorištenih sredstava iz fondova EU bile obavezne do kraja prosinca 2018. zatražiti izmjene operativnih programa. Ako to nisu bile u stanju, o preostalim sredstvima tada odlučuje EK, koja će se ove godine sastati najranije krajem lipnja, na temelju pokazatelja uspješnosti svake zemlje u korištenju sredstava do kraja 2018.
Potvrđuje navodi kako su poslali upit Europskoj komisiji, tražeći informacije o trenutnoj fazi projekta. Iz odgovora koji su primili 3. ožujka 2019. proizlazi da RH, odnosno nadležno ministarstvo, nije do tog datuma dostavila Odboru za praćenje Operativnog programa EU konačan prijedlog izmjene OP u kojem je i projekt ugradnja dizala.
Prema njegovim informacijama, početkom ožujka ove godine u Trakošćanu je održana konferencija o fondovima EU i o stanju fondova u Hrvatskoj, na kojoj program „Dostupnost do stana“ nije ni spomenut.
„Iskreno se nadamo da će svi građani, ne samo osobno zainteresirani (cca 750 000) u predstojećem razdoblju do 2020 znati ‘honorirati’ ovakav stav Vlade RH i koalicijskih partnera,“ ogorčen je Manenica te upozorava: “Po našoj procjeni, Hrvatska će vraćati neutrošena sredstva.“
U Ministarstvu tvrde da se čeka odgovor Europske komisije
Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na naš upit o tom projektu navode: „ Jedina mogućnost ugradnje liftova je bila kroz projekte realizirane u okviru natječaja energetske obnove višestambenih zgrada. Kroz taj je natječaj, uz promjenu stolarije i izradu fasada, bilo omogućeno prijaviti i ugradnju liftova. Taj je natječaj, koji je provodilo nadležno posredničko tijelo prve razine Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, bio otvoren od 17. listopada 2016. i zatvoren je 31. siječnja 2017. Mogućnost ugradnje lifta je imalo više od 500 zgrada koje se obnavljaju iz EU fondova, no samo nekoliko ih je i iskoristilo tu opciju.“
Dodaju međutim: „Tijekom posljednje dvije godine Ministarstvo je zaprimilo brojne upite građana o mogućnosti ugradnje dizala u zgrade. Potaknuti time, održani su sastanci s predstavnicima Komore Zagreb, Hrvatske udruge za dizala te Koordinacijskim odborom društava i udruga HP i HT umirovljenika. Nakon tog sastanka s predstavnicima zainteresiranih javnosti, Ministarstvo je kao upravljačko tijelo pokrenulo izmjene Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020’. kako bi se, između ostalog, omogućilo i EU sufinanciranje ugradnje dizala u višestambene zgrade. Riječ je o dugotrajnom procesu za koji je potrebno osigurati suglasnost Europske komisije.“
Ministarstvo navodi i kako je početkom 2019. održan sastanak na temu EU sufinanciranja ugradnje dizala u zgrade s predstavnicima EK. Na tom su sastanku predstavnici EK od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zatražili određena pojašnjenja i dopune, koja su, navode, u međuvremenu dostavili te se sada čeka odgovor EK.
„Ako EK ne prihvati sufinanciranje, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije će ugradnju sufinancirati vlastitim sredstvima kroz pilot projekt“, tvrde.
Iz Europske komisije se saznaje da od Ministarstva ništa nisu dobili
Prema podacima kojima raspolaže udruga umirovljenika, krajem siječnja 2019. resornom ministarstvu došli su u posjetu predstavnici EK te im je rečeno kako će im ministarstvo u Bruxelles dostaviti dopune u najkraćem roku. Međutim, sudeći po tome što umirovljenicima poručili iz EK, nikakvih dopuna nije bilo.
I do nas su stigle neslužbene informacije EK da nisu primili nikakve prijedloge hrvatskih vlasti koji bi uključivali mogućnost financiranja ugradnje dizala u privatne zgrade, pod postojećim OP „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“.
Investiranje u dizala, prema tim bi informacijama, bilo bi prihvatljivo za potporu Europskog regionalnog fonda, pod uvjetom da je riječ o širem projektu usmjerenom na omogućavanje dostupnosti ljudima s poteškoćama ili ako je riječ o energetskoj učinkovitosti, a u skladu s ciljevima kohezijske politike EU i njenih programa.
Slično potvrđuje i Biljana Borzan, koja je od početka uključena u projekt:
„Ako pitate MRRFEU, oni kažu da s Komisijom pregovaraju o izmjenama i dopunama Operativnog plana ‘Konkurentnost i kohezija 2014-2020’ te novim projektima koji bi ušli u plan. Jedan od projekata o kojima se navodno pregovara je i ‘Dostupnost do stana’ i, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva, Komisija je zabrinuta da bi takav projekt rezultirao dizanjem cijena privatnih nekretnina, što nema smisla budući da se to isto može reći i za projekt energetske obnove zgrada i niz drugih.
Ako pak pitate Komisiju, kao što sam ja napravila u ožujku, oni će vam reći da od Ministarstva nisu zaprimili nikakve prijedloge za izmjene i dopune Operativnog plana.“
Borzan dalje govori kako joj je iz EK naznačeno da će o izmjenama i dopunama Operativnog plana “Konkurentnost i kohezija 2014-2020”, o kojima ovisi provođenje projekta „Dostupnost do stana”, donijeti odluku u lipnju 2019. „No, u ožujku još nisu od ministarstva zaprimili nikakve prijedloge“, tvrdi Borzan.
S obzirom na to da bi za sve preduvjet bilo bolje iskorištavanje EU fondova od strane Republike Hrvatske, upitali smo europarlamentarku smatra li da će do tog natječaja uopće doći.
„To je pitanje na koje svi želimo znati odgovor, kako organizatori projekta, tako i stanari tisuća zgrada kojima nasušno treba dizalo. Hrvatska je predzadnja od zemalja članica po isplatama dostupnih EU sredstava u tekućem proračunskom razdoblju, pa ne mogu reći da sam veliki optimist. Ako rebalans i izmjene i dopune budu odbijene, to je problem za projekt, ali nažalost i za cijelu državu jer će to značiti da nećemo uspjeti iskoristiti milijarde eura iz EU fondova. Ako Komisija ne odobri uvrštavanje programa u tekuće financijsko razdoblje, onda MRRFEU treba pripremiti novi projekt za nadolazeće financijsko razdoblje 2021-2027., posebice kroz novi investicijski cilj “Europa bliža građanima” koji će podržavati urbani razvoj“, odgovara.
Ima li pilota u avionu?
Prije nekoliko tjedana tema je iznenada postala ponovo aktualna u medijima, na što je MRRFEU 17. travnja objavilo priopćenje, u kojem ponovo tvrde kako su u pregovorima s EK te da od njih očekuju skori odgovor.
Na naš ponovljen upit koje su dopune zatražene od strane EK i u kojoj je fazi komunikacija s EK, iz ministarstva su nam poručili: „Izmjene OPKK kojima će se intervenirati u sadržaj i opseg aktivnosti koje je moguće sufinancirati sredstvima navedenog programa planira se službeno provesti sredinom 2019. Po okončanju postupka usuglašavanja izmjena OPKK s Europskom komisijom, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije će upoznati javnost s rezultatima i daljnjim mogućnostima za ugradnju dizala i ostalim važnim detaljima“.
Pitali smo ih i sljedeće: „Spomenuli ste i pilot projekt koji bi se provodio ako EK ne prihvati sufinanciranje. Je li to najava da projekt neće uspjeti? Imate li već pripremljen okvir za takav pilot projekt? I zadnje pitanje na koje trebamo odgovor – ukoliko dođe do pilot projekta, možete li nam dati dodatne informacije o tome, što bi to značilo za stanare zgrada, koliko velik bi projekt bio i što bi sve obuhvatio, tj. koliko bi bio sličan ili različit projektu ‘Dostupnost do stana’?“
Na ta pitanja nismo dobili nikakav odgovor.
