Premijer Andrej Plenković, podnoseći Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, najavio je da će Vlada državnim i javnim službama za iduću godinu ponuditi povećanje plaća u tri vala po dva posto, što je kumulativno 6,12 posto. Najava predsjednika Vlade popraćena je mlakim pljeskom dijela zastupnika.
Plenkovićeva najava u funkciji je pokušaja suzbijanja cirkularnog štrajka u osnovnim i srednjim školama koji traje od prošlog četvrtka. No, štrajk s tom najavom neće stati već se i dalje nastavlja, jer horizontalni rast plaća za po dva posto u tri navrata ne rješava problem zbog kojeg su zaposleni u osnovnim i srednjim školama stupili u štrajk.
Najava predsjednika Vlade odnosi se na povećanje osnovice za izračun plaća za zaposlene u državnim i javnim službama. Ta osnovica trenutno iznosi 5.695,87 kuna. O njenoj korekciji obično se pregovara uoči donošenja proračuna za narednu godinu te se ona definira Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe (TKU), odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službe. Javne službe tek su otvorile pregovore s Vladom oko TKU-a, a krajem listopada dvije pregovaračke strane trebale bi iznijeti svoje početne financijske pozicije. Državne službe, kao i javne nisu stigle dalje od usuglašavanja Protokola o pregovorima. No, predsjednik Vlade preduhitrio je svoje kao i sindikalne pregovarače i cijeloj javnosti najavio kakav rast plaća mogu očekivati zaposleni u znanosti, obrazovanju, kulturi, socijalnoj skrbi, zdravstvu, kao i državni službenici, policajci, carinici, poreznici…
Predsjednik Vlade, kao i članovi Vlade, poput ministra rada Josipa Aladrovića, koji je glavni pregovarač sa sindikatima javnih i državnih službi, već duže vrijeme ponavljaju kako vode odgovornu politiku plaća te da Vlada treba imati konzistentnu horizontalnu politiku plaća. To u praksi znači da svi zaposleni čije se plaće financiraju iz proračuna mogu računati isključivo na rast osnovice za izračun plaća, ali ne i na koeficijente složenosti poslova (koji pomnoženi s osnovicom daju iznos plaće za određeno radno mjesto).
Plaće u obrazovanju i dalje će zaostajati, možda i brže nego dosad
Učitelji, nastavnici, profesori u osnovnom i srednjem obrazovanju, upravo traže rast koeficijenata za 6,11 posto kako bi eliminirali zaostajanje za plaćama na sličnim poslovima u državnim i javnim službama. Cijelu povijest njihova kaskanja za plaćama na sličnim radnim mjestima u javnim službama (visoka stručna sprema) detaljno su obrazložili u Analizi koeficijenata složenosti poslova u javnim službama u razdoblju od 2001. do 2019. godine (koja se može vidjeti na ovom linku).
Horizontalnim povećanjem plaća u državnim i javnim službama, dakle, problem obrazovanja neće biti riješen. Štoviše, plaće učitelja, nastavnika i profesora i dalje će zaostajati, a to zaostajanje moguće će se još malo povećati s obzirom na aktualni rast plaća u zdravstvu. Naime, Vlada je prošli mjesec sa zdravstvenim sindikatima dogovorila novi granski Kolektivni ugovor kojim su dodaci na posebne uvjete rada u zdravstvu povećani za sedam posto. Prema izračunima sindikata, ti će dodaci osigurati da liječnik sa 20 godina staža na ruke dobije 600 do 700 kuna više, a medicinska sestra s istim godinama staža povećanje od 250 do 350 kuna neto, ovisno o radnom mjestu. Da je to povećanje ostvareno, jasno je iz plaća koje su zdravstvenim radnicima isplaćene prije nekoliko dana.
Shvaća li HNS u čemu je problem?
No, što je prošlo u zdravstvu, u obrazovanju za sada ne polazi unatoč potpori koju štrajkašima iskazuje Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja koja je u Vladu ušla u kvoti HNS-a. Taj koalicijski partner Plenkovićeva HDZ-a čak je prijetio raskidom koalicije ako se koeficijenti u obrazovanju ne povećaju. Jednotjedna kriza među koalicijskim partnerima danas je okončana, barem sudeći prema izjavi Milorada Batinića, predsjednika kluba HNS-a.
“U ovom trenutku mogu izraziti zadovoljstvo. Zbog povećanja plaća i standarda nastavnicima i učiteljima. Mislim da je ovo što predlaže premijer na tragu toga”, kazao je Batinić nakon Plenkovićeva govora u Saboru. Dodao je i da je šest posto ono što HNS smatra nužnim te će podržati proračun za iduću godinu, ako ta sredstva njime budu osigurana.
Time je HNS pokazao kako ne razumije o čemu obrazovni sindikati govore kada traže veće plaće. Ponovimo, oni traže rast koeficijenata, a Vlada im nudi horizontalni rast osnovice čime će se njihovo zaostajanje plaća samo nastaviti.
Sama ministrica Divjak jučer je iz premijerovih riječi shvatila da su i koeficijenti na stolu te da je moguće razgovarati o njima. Kako je kazala, „prije svega pokazuje se da izgleda da sredstava ima za povećanje plaća“.
„To je dobra vijest, pokazuje se da su prosvjetari odigrali ključnu ulogu u tome da su izborili povećanje za sve, to se vidi po koeficijentima koji su sada na stolu, ali moramo razumjeti da posebni položaj škola i prosvjetnih radnika treba ipak staviti u fokus i jasno poslati poruku“, komentirala je Divjak dodajući kako treba sjesti za stol sa socijalnim partnerima i odraditi „drugi dio razgovora koji se odnosi na ispravljanje nepravde u koeficijentima“.
Štrajk ide dalje
Iz Plenkovićevih se riječi, međutim, ne može zaključiti da je Vlada spremna sa sindikatima obrazovanja razgovarati o koeficijentima tako skoro.
“Svjesni smo da su brojni koeficijenti nepravedni i da su se godinama nekonzistentno mijenjali. Želimo riješiti i to pitanje, i za to ćemo angažirati stručnjake koji će na temelju detaljne analize precizno utvrditi realnu složenost svih poslova”, poručio je Plenković. Dodatno je objasnio i da je povećanje osnovice za izračun plaća to što Vlada može ponuditi te da je zahtjev obrazovanja za rastom koeficijenata povukao slične zahtjeve u znanosti i policiji. Kada bi sve te zahtjeve ispunili, kazao je Plenković obrazovanje bi opet zaostajalo. Stoga je, prema riječima premijera, za državne financije ponuda horizontalnog rasta plaća jedina realna u okviru financijskih mogućnosti proračuna.
Proračunska realnost, međutim, prosvjetare neće zadovoljiti. „Rješenje našeg problema je pitanje rješavanja koeficijenta složenosti posla, kad to riješimo, možemo završiti naše štrajkanje i ići u pregovore”, poručio je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Tako će sutra štrajkati škole u Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji.
