Škoro kaže da Tuđmana nitko u Bruxellesu nije smio uštipnuti za stražnjicu, a prešućuje da ga u prijestolnicu EU nitko nije ni zvao

S.D.

Prvog hrvatskog predsjednika nitko nije smio uštipnuti za stražnjicu. Moraš držati do sebe i dužnosti koju obnašaš jer predstavljaš državu“, odgovorio je predsjednički kandidat Miroslav Škoro na pitanje novinarke Slobodne Dalmacije po čemu je to Andrej Plenković izdao Tuđmanove ideale.

Škoro je u potpunosti u pravu kad kaže da predsjednik Europske komisije, u spornom slučaju Jean-Claude Juncker, ne bi predsjednika Franju Tuđmana „štipao za stražnjicu“, kao što se nedavno u briselskom hodniku prikrao premijeru Andreju Plenkoviću.

Ne bi to mogao učiniti prvenstveno zato što Franjo Tuđman i nije bio pozivan u Bruxelles na sastanke Europskog vijeća pa predsjednici Europske komisije nisu niti mogli biti u iskušenju da tako nešto probaju. Hrvatska u vrijeme predsjednika Tuđmana ne da nije bila članica Europske unije, već se nalazila praktički u međunarodnoj izolaciji, a jedine institucionalne odnose koje je imala s Europskom unijom povlačila je ekstenzijom Sporazuma o suradnji koje je još bivša Jugoslavija potpisala s tada još Europskom zajednicom.

Tek nakon smrti predsjednika Tuđmana i promjene vlasti na trećesiječanjskim izborima 2000. otpočelo je otvaranje međunarodne zajednice prema RH, što se, uostalom konstatira i na samim službenim stranicama hrvatske Vlade.

U studenom 2000. počeli su pregovori o pridruživanju, a 29. listopada 2001. premijer Ivica Račan potpisao je s tadašnjim povjerenikom za vanjske poslove EU-a Chrisom Pattenom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao prvi ugovor na tom putu. Ugovor je potpisan baš u Luksemburgu, odakle inače dolazi Juncker (Jutarnji list).

U veljači 2003. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, u koju je ušla tek deset godina kasnije – 1. srpnja 2013.

Slično je bilo i u slučaju ulaska Hrvatske u NATO. Kako se to navodi na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, „institucionalizacija odnosa Hrvatske i NATO-a započinje ulaskom Hrvatske u NATO-ov program Partnerstvo za mir 2000. godine“, također nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana i promjene vlasti. Punopravna članica postali smo tek u travnju 2009., gotovo 10 godina nakon smrti Franje Tuđmana.

Sam Tuđman u Bruxellesu je boravio u sklopu neuspjelih mirovnih konferencija početkom devedesetih gdje europski čelnici s njime nisu uspjeli razviti toliku razinu bliskosti kakvu je dosadašnji predsjednik Europske komisije razvio s našim aktualnim predsjednikom Vlade.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"