Ocjena točnosti

Škoro kaže da Tuđmana nitko u Bruxellesu nije smio uštipnuti za stražnjicu, a prešućuje da ga u prijestolnicu EU nitko nije ni zvao

Youtube

Prvog hrvatskog predsjednika nitko nije smio uštipnuti za stražnjicu. Moraš držati do sebe i dužnosti koju obnašaš jer predstavljaš državu“, odgovorio je predsjednički kandidat Miroslav Škoro na pitanje novinarke Slobodne Dalmacije po čemu je to Andrej Plenković izdao Tuđmanove ideale.

Škoro je u potpunosti u pravu kad kaže da predsjednik Europske komisije, u spornom slučaju Jean-Claude Juncker, ne bi predsjednika Franju Tuđmana „štipao za stražnjicu“, kao što se nedavno u briselskom hodniku prikrao premijeru Andreju Plenkoviću.

Ne bi to mogao učiniti prvenstveno zato što Franjo Tuđman i nije bio pozivan u Bruxelles na sastanke Europskog vijeća pa predsjednici Europske komisije nisu niti mogli biti u iskušenju da tako nešto probaju. Hrvatska u vrijeme predsjednika Tuđmana ne da nije bila članica Europske unije, već se nalazila praktički u međunarodnoj izolaciji, a jedine institucionalne odnose koje je imala s Europskom unijom povlačila je ekstenzijom Sporazuma o suradnji koje je još bivša Jugoslavija potpisala s tada još Europskom zajednicom.

Tek nakon smrti predsjednika Tuđmana i promjene vlasti na trećesiječanjskim izborima 2000. otpočelo je otvaranje međunarodne zajednice prema RH, što se, uostalom konstatira i na samim službenim stranicama hrvatske Vlade.

U studenom 2000. počeli su pregovori o pridruživanju, a 29. listopada 2001. premijer Ivica Račan potpisao je s tadašnjim povjerenikom za vanjske poslove EU-a Chrisom Pattenom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao prvi ugovor na tom putu. Ugovor je potpisan baš u Luksemburgu, odakle inače dolazi Juncker (Jutarnji list).

U veljači 2003. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, u koju je ušla tek deset godina kasnije – 1. srpnja 2013.

Slično je bilo i u slučaju ulaska Hrvatske u NATO. Kako se to navodi na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, „institucionalizacija odnosa Hrvatske i NATO-a započinje ulaskom Hrvatske u NATO-ov program Partnerstvo za mir 2000. godine“, također nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana i promjene vlasti. Punopravna članica postali smo tek u travnju 2009., gotovo 10 godina nakon smrti Franje Tuđmana.

Sam Tuđman u Bruxellesu je boravio u sklopu neuspjelih mirovnih konferencija početkom devedesetih gdje europski čelnici s njime nisu uspjeli razviti toliku razinu bliskosti kakvu je dosadašnji predsjednik Europske komisije razvio s našim aktualnim predsjednikom Vlade.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.