Australija gori zbog klimatske krize, a ne zbog chemtrailsa

Ana Benačić

Katastrofalni požari u Australiji pokrenuli su i niz teorija zavjere [1, 2, 3]. U Hrvatskoj je jedna od njih zadobila najviše publike, i to ista kao i u vrijeme  razornih požara u Amazoniji ili na Sibiru. Radi se o chemtrailsima. Portal Transformacija svijesti objavio je članak pod naslovom “Prema autoru Denisu Millsu, prašina aluminijevih i barijevih nano čestica svakodnevno ispuštanih iz zrakoplova u tonama, glavni je uzročnik katastrofalnih super brzih požara” uz fotografiju požara snimljenu u Australiji.

Preveli su članak kalifornijskog autora romana s motivima paranormalnih pojava, koji za sebe kaže da su ga fikciji s elementima fantastike motivirale knjige o neidentificiranim letećim objektima i otmicama Zemljana od strane vanzemaljaca. Članak je nastao prije dvije godine i nema veze s Australijom, već s požarima u Kaliforniji. Objavljen je na PR Newswireu, koji zapravo nije medij već distributer promotivnih članaka i priopćenja. Na dnu ove konkretne objave, Mills reklamira svoj roman “Matt Legend: Veil of Lies” s poveznicom na Amazon.

Međutim, kondenzacijski tragovi aviona imaju veze s požarima u Australiji tek toliko koliko je zračni promet najprljaviji oblik transporta putnika, u smislu emisija CO2 [3].

Garnautov pregled o klimatskim promjenama

Naime, utjecaj povećanja globalne temperature u odnosu na predindustrijsko doba na Australiju detaljno je opisao Ross Garnaut, profesor Nacionalnog sveučilišta Australije u Canberri, još 2007. godine. Njegov izvještaj naručile su upravo australske vlasti, koje su, kako je poznato, zakazale po ovome pitanju do te mjere da se ovih dana govori o klimatskom suicidu Australije. Rad je nastao nakon sličnih tragičnih požara u divljini 2006. i 2007. godine, koji su odnijeli znatno manje života nego recentna vatrena stihija koja je poharala tu zemlju. Govorimo, dakle, o radu nastalom prije trinaest godina u kojemu glavni znanstvenik kritizira vrijeme koje je svijet “profućkao” od 1990. godine do tada.

U dijelu o požarima na 118. stranici, Garnautov pregled o klimatskim promjenama spominje upravo 2020. godinu – onu točno na pola puta između 1990. i 1950. – kao svojevrsnu prekretnicu.

“Nedavne projekcije požarnih prognoza (Lucas i ostali 2007.) sugeriraju da će požarne sezone počimati ranije, završavati nešto kasnije i generalno biti intenzivnije. Efekti se pojačavaju vremenom, ali trebali bi se moći direktno opaziti do 2020. godine.”

Uz ovu tvrdnju priložena je i tabela produljenja požarne sezone, odnosno povećanja broja dana u kojima će ekstremne vremenske prilike pogodovati nastajanju i širenju požara, koji su od sredine 19. stoljeća odnijeli više od 800 života.

Na koji način klimatske promjene utječu na požare u Australiji

Da bi požarna sezona mogla biti razorna, u Australiji se znalo još u rujnu, kada je Kooperativni istražni centar za požare i prirodne opasnosti klimatske promjene okrivio za stvaranje preduvjeta pošasti koja je uzela živote dvadeset ljudi i pola milijarde životinja. U studenom je utjecaju klimatskih promjena na požare pisao Greg Mullins, bivši povjerenik za vatrogastvo i spašavanje u saveznoj državi New South Wales, za Sydney Morning Herald.

U članku “Ovo nije normalno: što je drugačije u megapožarima u NSW-u” navodi kako je već uspostavljen dugoročni trend pogonjen sve toplijom i sušom klimom te nabraja: “neviđena suhoća; dugoročno smanjenje oborina; niska vlaga; visoke temperature; brzina vjetra; indeksi požarne opasnosti; širenje vatre i njeno divljaštvo; slučajevi pirokonvektivnih požara (vatrene oluje koje stvaraju vlastite vremenske prilike); rani startovi i kasni završeci sezona požara raslinja”. .

“Brojevi ne lažu, a znanost je jasna. Ako vam netko kaže: ‘Ovo je dio normalnog ciklusa’ ili ‘Već smo imali takvih požara’, pristojno se nasmiješite i odšetajte, jer ta osoba ne zna o čemu govori”, navodi on.

Guardian navodi i kako se sve toplijoj klimi može zahvaliti i na slabijem zadržavanju vode u tlu. Toplija klima ne znači automatski manje padalina, međutim, povećanje temperature vodi bržem isparavanju ne samo sušenjem tla, već i putem listova i cvjetova biljaka. Produljivanjem sezone rasta biljaka, odnosno skraćivanjem faze mirovanja, biljke povlače više vode iz zemlje i gube je disanjem. CO2 također djeluje kao “gnojivo” za biljni svijet, povećavajući tako i količinu zapaljive mase.

Temperaturni rekordi

Nekoliko je dokaza o povećanju temperature u Australiji i to za 1 Celzijev stupanj od 1910. godine, kao i da će temperature nastaviti rasti. Pozivaju se na državni meteorološki ured Australije.

Međunarodni panel za klimatske promjene navodi da je iznimno vjerojatno da su povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi odgovorne za vrućine.

Ljeto 2019./20. je za velike dijelove Australije bilo iznimno toplo i suho. Natprosječne temperature su sve češe, a 2019. godina je bila peta najsuša godina otkad postoje mjerenja te najsuša od 1970. godine. Australija je imala najvrući mjesec u povijesti mjerenja – siječanj 2019., treći najtopliji srpanj te na nekim lokacijama i najtopliji listopad.

U prosincu je Greg Mullins također pozvao premijera Scotta Morrisona da izađe na frontu s vatrogascima, navodeći da će daljnje odbijanje suočavanja s posljedicama klimatske krize nastaviti ugrožavati australske živote i imovinu. Međutim, to se nije dogodilo. Štoviše, Australija je pri samome vrhu svijeta po emisijama per capita i izvozu najprljavijeg energenta – ugljena, a pritom je i 57. od 57 praćenih država po djelovanju u suzbijanju klimatskih promjena.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"