Faktograf.hr

Samo činjenice

Australija gori zbog klimatske krize, a ne zbog chemtrailsa

Izvor: ilustracija, pxhere.com

Katastrofalni požari u Australiji pokrenuli su i niz teorija zavjere [1, 2, 3]. U Hrvatskoj je jedna od njih zadobila najviše publike, i to ista kao i u vrijeme  razornih požara u Amazoniji ili na Sibiru. Radi se o chemtrailsima. Portal Transformacija svijesti objavio je članak pod naslovom “Prema autoru Denisu Millsu, prašina aluminijevih i barijevih nano čestica svakodnevno ispuštanih iz zrakoplova u tonama, glavni je uzročnik katastrofalnih super brzih požara” uz fotografiju požara snimljenu u Australiji.

Preveli su članak kalifornijskog autora romana s motivima paranormalnih pojava, koji za sebe kaže da su ga fikciji s elementima fantastike motivirale knjige o neidentificiranim letećim objektima i otmicama Zemljana od strane vanzemaljaca. Članak je nastao prije dvije godine i nema veze s Australijom, već s požarima u Kaliforniji. Objavljen je na PR Newswireu, koji zapravo nije medij već distributer promotivnih članaka i priopćenja. Na dnu ove konkretne objave, Mills reklamira svoj roman “Matt Legend: Veil of Lies” s poveznicom na Amazon.

Međutim, kondenzacijski tragovi aviona imaju veze s požarima u Australiji tek toliko koliko je zračni promet najprljaviji oblik transporta putnika, u smislu emisija CO2 [3].

Garnautov pregled o klimatskim promjenama

Naime, utjecaj povećanja globalne temperature u odnosu na predindustrijsko doba na Australiju detaljno je opisao Ross Garnaut, profesor Nacionalnog sveučilišta Australije u Canberri, još 2007. godine. Njegov izvještaj naručile su upravo australske vlasti, koje su, kako je poznato, zakazale po ovome pitanju do te mjere da se ovih dana govori o klimatskom suicidu Australije. Rad je nastao nakon sličnih tragičnih požara u divljini 2006. i 2007. godine, koji su odnijeli znatno manje života nego recentna vatrena stihija koja je poharala tu zemlju. Govorimo, dakle, o radu nastalom prije trinaest godina u kojemu glavni znanstvenik kritizira vrijeme koje je svijet “profućkao” od 1990. godine do tada.

U dijelu o požarima na 118. stranici, Garnautov pregled o klimatskim promjenama spominje upravo 2020. godinu – onu točno na pola puta između 1990. i 1950. – kao svojevrsnu prekretnicu.

“Nedavne projekcije požarnih prognoza (Lucas i ostali 2007.) sugeriraju da će požarne sezone počimati ranije, završavati nešto kasnije i generalno biti intenzivnije. Efekti se pojačavaju vremenom, ali trebali bi se moći direktno opaziti do 2020. godine.”

Uz ovu tvrdnju priložena je i tabela produljenja požarne sezone, odnosno povećanja broja dana u kojima će ekstremne vremenske prilike pogodovati nastajanju i širenju požara, koji su od sredine 19. stoljeća odnijeli više od 800 života.

Na koji način klimatske promjene utječu na požare u Australiji

Da bi požarna sezona mogla biti razorna, u Australiji se znalo još u rujnu, kada je Kooperativni istražni centar za požare i prirodne opasnosti klimatske promjene okrivio za stvaranje preduvjeta pošasti koja je uzela živote dvadeset ljudi i pola milijarde životinja. U studenom je utjecaju klimatskih promjena na požare pisao Greg Mullins, bivši povjerenik za vatrogastvo i spašavanje u saveznoj državi New South Wales, za Sydney Morning Herald.

U članku “Ovo nije normalno: što je drugačije u megapožarima u NSW-u” navodi kako je već uspostavljen dugoročni trend pogonjen sve toplijom i sušom klimom te nabraja: “neviđena suhoća; dugoročno smanjenje oborina; niska vlaga; visoke temperature; brzina vjetra; indeksi požarne opasnosti; širenje vatre i njeno divljaštvo; slučajevi pirokonvektivnih požara (vatrene oluje koje stvaraju vlastite vremenske prilike); rani startovi i kasni završeci sezona požara raslinja”. .

“Brojevi ne lažu, a znanost je jasna. Ako vam netko kaže: ‘Ovo je dio normalnog ciklusa’ ili ‘Već smo imali takvih požara’, pristojno se nasmiješite i odšetajte, jer ta osoba ne zna o čemu govori”, navodi on.

Guardian navodi i kako se sve toplijoj klimi može zahvaliti i na slabijem zadržavanju vode u tlu. Toplija klima ne znači automatski manje padalina, međutim, povećanje temperature vodi bržem isparavanju ne samo sušenjem tla, već i putem listova i cvjetova biljaka. Produljivanjem sezone rasta biljaka, odnosno skraćivanjem faze mirovanja, biljke povlače više vode iz zemlje i gube je disanjem. CO2 također djeluje kao “gnojivo” za biljni svijet, povećavajući tako i količinu zapaljive mase.

Temperaturni rekordi

Nekoliko je dokaza o povećanju temperature u Australiji i to za 1 Celzijev stupanj od 1910. godine, kao i da će temperature nastaviti rasti. Pozivaju se na državni meteorološki ured Australije.

Međunarodni panel za klimatske promjene navodi da je iznimno vjerojatno da su povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi odgovorne za vrućine.

Ljeto 2019./20. je za velike dijelove Australije bilo iznimno toplo i suho. Natprosječne temperature su sve češe, a 2019. godina je bila peta najsuša godina otkad postoje mjerenja te najsuša od 1970. godine. Australija je imala najvrući mjesec u povijesti mjerenja – siječanj 2019., treći najtopliji srpanj te na nekim lokacijama i najtopliji listopad.

U prosincu je Greg Mullins također pozvao premijera Scotta Morrisona da izađe na frontu s vatrogascima, navodeći da će daljnje odbijanje suočavanja s posljedicama klimatske krize nastaviti ugrožavati australske živote i imovinu. Međutim, to se nije dogodilo. Štoviše, Australija je pri samome vrhu svijeta po emisijama per capita i izvozu najprljavijeg energenta – ugljena, a pritom je i 57. od 57 praćenih država po djelovanju u suzbijanju klimatskih promjena.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.