Faktograf.hr

Samo činjenice

Uzrok požara u Australiji je klimatska kriza, a ne curenje plina iz tla

EPA/HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

“Ono što se ne smije znati je veza ‘frackinkga’ s požarima u Australiji”, tvrdi portal Logicno.com u tekstu arhiviranom ovdje, a u kojem tumače da je pravi uzrok australskih požara ekstrakcija plina metodom “frackinga”. Kao izvor za ovu tvrdnju portal Logicno.com navodi skoro četiri godine star prilog ruskog državnog televizijskog kanala RT, poznate propagandne ispostave Kremlja.

Teza glasi da je hidrauličko frakturiranje (“fracking”, frakturiranje stijene tekućinom pod tlakom radi ekstrakcije fosilnih goriva) zagadilo australsku rijeku Condamine zapaljivim plinom metanom, što je onda uzrokovalo velike požare diljem Australije. U pitanju je netočna tvrdnja koja ignorira dostupne dokaze i znanstvena istraživanja.

Dezinformaciju da je rijeka Condamine zbog “frackinga” zagađena metanom je 2016. godine proširio Jeremy Buckingham, bivši zastupnik Zelenih u skupštini australske pokrajine Novog Južnog Walesa. Tada su nastale snimke zapaljenja površine rijeke, s obzirom da je Buckingham pozvao novinare da im demonstrira paljenje površine rijeke. Tvrdio je da se radi o ekološkoj devastaciji koju je izazvala kompanija Origin Energy, jedna od energetskih firmi koja crpi prirodni plin iz tla u Novom Južnom Walesu.

Plin je curio i prije “frackinga”

Buckinghama je već tada demantirala nezavisna australska agencija CSIRO (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation, Znanstvena i industrijska istraživačka organizacija Commonwealtha). Profesor Damian Barrett, istraživački direktor CSIRO-ovog programa za praćenje ekstrakcije plina na kopnu, 2016. je za The Guardian kazao kako je malo vjerojatno da je curenje metana u rijeku povezano s frackingom. Barrett je ustvrdio da pukotine kroz koje plin ulaze u rijeku “postoje već eonima” i da je “plin vjerojatno izlazio na površinu otkad u tom području ima ljudi”.

Kako je Buckingham tvrdio da CSIRO samo traži izlike da se ne bi morao obračunavati s industrijom fosilnih goriva, agencija je angažirala stručnjake za hidrogeologiju, geologiju, ekologiju i biogeokemiju da provedu dodatna istraživanja. Njihovi nalazi objavljeni su 2017. godine, uz zaključak kako je vrlo mala vjerojatnost da je istjecanje metana u rijeku rezultat “frackinga”.

Vlasti u australskoj pokrajini Queensland su, pak, još 2012. istraživali istjecanje metana u rijeku Condamine. Njihovi nalazi, objavljeni u prosincu 2012. godine, rezultirali su s dva zaključka: da curenje metana ne predstavlja sigurnosni rizik i da nema dokaza štetnog utjecaja na okoliš.

“Fracking” nije siguran, ali nije ni uzrok požara

To naravno ne znači da je “fracking” siguran i poželjan za ljude i okolinu. Energetski institut Sveučilišta u Melbourneu je 2017. objavio istraživanje koje je pokazalo da bi crpljenje plina iz australskog tla dugoročno moglo povećati količinu metana koji curi u atmosferu, na taj način dodatno pogoršavajući ugrozu koju predstavlja klimatska kriza. Metan je, naime, staklenički plin koji globalnom zagrijavanju doprinosi čak i snažnije nego ugljični dioksid. Međutim, nema znanstvenih nalaza koji bi sugerirali da je curenje metana iz australskog tla znatnije doprinijelo intenzitetu australske požarne sezone.

Kao što je Faktograf već pisao, australska i globalna znanstvena zajednica složne su da su katastrofalni požari s kojima se Australija zadnjih mjeseci suočavala posljedica klimatske krize. Više o tome možete doznati na sljedećim poveznicama:

>Požari u Australiji nemaju nikakve veze sa zakonom o pobačaju

>Australija gori zbog klimatske krize, a ne zbog chemtrailsa

>Teoretičari zavjere podmeću lažnu tvrdnju da su piromani krivi za velike požare u Australiji

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.