Božo Petrov: “Naš je stav baš kao i stav svih medicinskih fakulteta u RH da ljudski život počinje od začeća. I stoga ćemo se zalagati da se poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu života“, objavljeno je prije nekoliko dana na twitteru MOST-a, a jedna čitateljica Faktografa zamolila nas je da provjerimo točnost tvrdnje da je to stav svih medicinskih fakulteta u RH.
Ustavni sud je prije donošenja odluke o ustavnosti Zakona o pobačaju (odnosno Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece) zatražio mišljenje medicinske struke. Kako se navodi u tekstu odluke iz 2017. o neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, prof. dr. sc. Niko Zurak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao koordinator Povjerenstva za izradu mišljenja stručnjaka s područja medicinske etike, još je 25. kolovoza 2009. Ustavnom sudu dostavio zajedničko stručno mišljenje. Uz to, pojedinačna stručna mišljenja dostavili su i prof. dr. sc. Zvonko Rumboldt i prof. dr. sc. Mirna Saraga-Babić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te prof. dr. sc. Miljenko Kapović i prof. dr. sc. Anđelka Radojčić Badovinac s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Također, Željko Reiner je dostavio stručno mišljenje užeg vodstva Klinike za ženske bolesti i porode.
Stav pojašnjen u prilogu odluke Ustavnog suda
Njihova se mišljenja u odluci sumiraju pod naslovom „Stručnjaci s područja medicinske etike“, gdje stoji:
„U odnosu na prekid trudnoće medicinska struka odnosno ginekolozi dovršavaju spontano započete prekide trudnoće, te prema zakonodavstvu pojedine države izvode prekide trudnoće prema odredbama zakona koji su na snazi.
Prema embriološkoj znanosti već se 21. dan nakon začeća javljaju prvi otkucaji srca, a nakon četiri tjedna je uspostavljen cijeli embrionalni optok krvi. U petom tjednu trudnoće mozak počinje ubrzano rasti, a u sedmom tjednu započinju prvi spontani pokreti. S navršenih osam tjedana od začeća embrij ima sljedeće značajke: 1. prepoznatljivo ljudsko vanjsko obličje, 2. razvijene udove i osnove unutarnjih organa, 3. izražena unutarnja i vanjska spolna obilježja, 4. započeto okoštavanje i 5. početak višeg stupnja ustroja i funkcije središnjeg živčanog sustava (prvi refleksi i spontana motorika, prve sinapse).
Sa stajališta medicinske etike o početku ljudskog života govori se izravno ili neizravno u Ženevskoj liječničkoj prisezi iz 1948., dopunjenoj 1968. i 1983. godine, koja određuje: ‘Ljudski ću život poštovati od samog začetka’, te u Deklaraciji svjetskog liječničkog udruženja iz Osla – Rezolucija o terapijskom pobačaju. U njima se navodi da okolnosti koje suprotstavljaju vitalne interese majke vitalnim interesima njezina nerođenog djeteta, dovode do dvojbe te se postavlja pitanje smije li se trudnoća namjerno prekinuti, međutim, raznolikost odgovora na to proizlazi iz raznolikosti stava prema životu nerođenog djeteta. Nije uloga medicinske struke da određuje stavove i propise o tom pitanju u pojedinim državama i zajednicama, već je dužnost medicinara da pokušaju zaštititi svoje pacijente i prava liječnika u društvu.
Status predembrija u prvih 14 dana trudnoće može se verificirati samo u postupku fertilizacije in vitro te se naziv embrija ne odnosi na to razdoblje. Liječničko povjerenstvo smatra da je neosporiva znanstvena činjenica da je tijekom trudnoće riječ o ljudskom životu u fazama zametka (embrija) i ploda (fetusa)”.
U nastavku teksta se navodi: “Etički je opravdano pribjeći prekidu trudnoće u striktnoj medicinskoj indikaciji, kada trudnoća ugrožava život trudnice (npr. vanmaterična trudnoća) ili kada život trudnice ovisi o nužnim terapijskim zahvatima koji teško oštećuju plod u malformiranom smislu (npr. liječenje raka zračenjem i kemoterapijom). U takvim se slučajevima etičko opravdanje može naći u primjeni doktrine čina s dvostrukim učinkom (actus cum dupliciti effectu). S medicinskog stajališta, u etičkom i stručnom aspektu, nema nikakvog opravdanja za prekid trudnoće zdravog ploda na zahtjev zdrave trudnice kako to regulira članak 15. osporenog Zakona“.
Zaključno naglašavaju: “Medicinska se struka definira svojim profesijskim zadaćama, a to su prevencija, dijagnostika i liječenje. U pobačaju zdravog ploda zdrave trudnice na njezin zahtjev nema ovih kvalifikativa, te je problem u potpunosti u prostoru zakonodavstva.”
Uže vodstvo Klinike za ženske bolesti i porode dostavilo je zaključak da život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice.
Drukčiji stav prof. dr. sc. Anđelke Radojčić Badovinac s Medicinskog fakulteta u Rijeci
Takav stav ipak nije bio sasvim unison. U istoj se odluci iznosi i izdvojeno mišljenje prof. dr. sc. Anđelke Radojčić Badovinac s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U tom izdvojenom mišljenju ona navodi da je „oplodnja preduvjet, ali zigota (oplođena jajna stanica) svakako ne predstavlja jedinstveno ljudsko biće jer još uvijek funkcionira na majčinom genomu. Početak života čovjeka se ne može odrediti niti porodom niti začećem. .. Prema osobnom mišljenju, svaki plod koji ima šansu za preživljavanje izvan maternice, pa makar i uz medicinsku pomoć, predstavlja ljudski život i posljedično tome i ‘ubojstvo’ djeteta nakon određene razvojne dobi“.
Ona je preporučila da pobačaj kao vlastiti izbor trudnice treba dopustiti između 10 i 12 tjedana, a medicinski indiciran pobačaj i kasnije (do 18.- 20. tjedana).
Prevladavajuće mišljenje među medicinskim stručnjacima koje je konzultirao Ustavni sud moglo bi se, dakle, prevesti kao shvaćanje da život počinje začećem, ali to mišljenje nije bilo unisono.
Među znanstvenicima nema konsenzusa o tome kad počinje život
Važno je međutim istaknuti i da, kao što je Faktograf već pisao, u široj međunarodnoj znanstvenoj javnosti ne postoji konsenzus oko točnog trenutka u kojem započinje život.
Američka genetičarka Ricki Lewis u tekstu objavljenom na DNA Science blogu pobrojala je čak 17 različitih teorija o točnom trenutku nastanka života: od samog začeća, preko ključnih trenutka razvoja ploda, do rođenja. Uz napomenu da ona osobno vjeruje kako život započinje u 22. tjednu trudnoće, što je trenutak nakon kojeg fetus može preživjeti prijevremeni porod.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija