Državni zavod za statistiku (DZS) po prvi puta je uz prosječnu plaću koja je isplaćena u siječnju objavio i prosječan iznos neoporezivih primitaka (jubilarne nagrade, otpremnine, topli obrok, nagrade, božićnice) koje su radnici primili uz plaću. Tako je u siječnju prosječna neto plaća iznosila 6.796 kuna, a prosječni neoporezivi primitak radnika iznosio je 379 kuna.
Prosječna plaća u siječnju porasla je zbog nove metodologije obračuna, odnosno uključivanja izaslanih radnika, kao i mladih do 30 godina života za koje poslodavac ima petogodišnju poreznu olakšicu, u ukupan broj zaposlenih, ali i praćenja radnika koji rade u nepunom radnom vremenu. Tako je prema staroj metodologija prosječna siječanjska plaća na razini 9.026 kuna bruto, odnosno 6.659 kuna neto. Prema novoj metodologiji bruto prosječna plaća viša je za 235 kuna i iznosi 9.261 kunu, dok je prosječna neto plaća porasla za 138 kuna i iznosi 6.796 kuna (DZS).
„Neoporezivi primici ne ulaze u plaću jer bi se time narušio odnos između neto i bruto plaće. Ipak, neoporezivi primici utječu na raspoloživi dohodak zaposlenih, a time i na životni standard“, navode u DZS-u objašnjavajući kako se stoga pojavila realna potreba za praćenjem tih podataka. Ministarstvo financija je, kako smo pisali, tražilo od DZS-a da u praćenje kretanja prosječne plaće uključi neporezne primitke, ali je to državna statistika odbila najavivši da će neporezne primitke pratiti zasebno, odnosno neće ih uključivati u iznos prosječne plaće.
DZS-u su utvrdili kako, u pravilu, najveći postotni udio za pojedinu šifru neoporezivog primitka otpada na prigodne nagrade (božićnice i regres) – a one su podložne sezonskim oscilacijama – te na otpremnine, koje se isplaćuju u slučaju otkaza ili kod odlaska radnika u mirovinu. Poreznom reformom, koja je krenula 2017. godine, uveden je niz neoporezivih primitaka, poput nagrade za radne rezultate u iznosu do pet tisuća kuna godišnje ili toplog obroka do pet tisuća kuna godišnje.
DZS je utvrdio kako je udio neoporezivih primitaka na kraju 2017. godine u odnosu na kraj 2016. godine porastao za 4,3 posto, dok je u prosincu prošle godine u odnosu na prosinac 2016. godine taj rast 120,7 posto.
Prosječni neoporezivi primitak po broju zaposlenih koji su primili plaću za siječanj je iznosio 379 kuna. No, po djelatnostima taj iznos varira. Tako je najniži neoporezivi primitak po zaposlenom koji je primio plaću iznosio 83 kune, dok je najviši isplaćen u rudarstvu i iznosi 1.846 kuna. U trgovini je po zaposlenom koji je primio plaću u siječnju taj dodatak iznosio 417 kuna, a u prerađivačkoj industriji 458 kuna.
Po broju primatelja, iako se ne navodi njihov broj, iznos prosječnog neoporezivog primitka je nešto veći i iznosi 1.091 kunu. U siječnju je na otpremnine otpalo 37,2 posto svih neoporezivih primitaka, na nagrade radnicima 28 posto, a na topli obrok 23 posto isplaćenih neoporezivih primitaka (statistika u nizu pod Zaposlenost i plaće).
