Profesor s FPZG-a objašnjava zašto se u krizi pojačano šire teorije urote

Ana Brakus

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) uz pomoć agencije za istraživanje javnog mijenja IPSOS nedavno je proveo anketu na reprezentativnom uzorku građana (18+) na razini cijele Hrvatske kako bi utvrdili raširenost određenih teorija urote.

S izvanrednim profesorom Nebojšom Blanušom s FPZG-a razgovarali smo o prvim rezultatima ankete, ali i o njegovim predviđanjima kako će aktualna korona kriza te nadolazeća ekonomska kriza utjecati na širenje teorija urote. Jedno od pitanja na koje su ispitanici trebali dati odgovor, odnosno svoje mišljenje o istinitosti tvrdnje bilo je da se “od javnosti krije da su cjepiva štetna za zdravlje”.

Plavi stupci u grafu prikazuju rezultate istraživanja iz 2018. godine, a narančasti stupci se odnose na rezultate iz 2020. godine.

Profesor Blanuša sve veću polarizaciju ispitanika objašnjava i aktualnom krizom.

“Kada usporedite odgovore iz 2018. i 2020. na tvrdnji ‘Od javnosti se krije da su cjepiva štetna po zdravlje’ tada je uočljiv trend radikalizacije. Uočljivo je da, u odnosu na 2018., gdje imate približnu Gaussovu krivulju raspodjele rezultata, u 2020. se povećao broj onih koji ne vjeruju u ovu tvrdnju, ali i onih koji vjeruju u nju, dok se broj neodlučnih i onih koji smatraju da nedovoljno znaju o ovoj temi smanjio. Rezultate treba sagledati, zajedno s drugim sličnim pitanjima, koja su povezana s povjerenjem prema medicinsko-farmaceutskim autoritetima u kontekstu krize. U situaciji doživljaja ugroženosti i poplave raznih informacija, oni koji su i prije gajili povjerenje prema tim autoritetima okreću se njima još i više, dok oni koji su u njih i prije imali određene rezerve i sumnje iskazuju još veće nepovjerenje, koje se, zbog globalnosti krize, najlakše mogu promatrati kroz prizmu ‘Big Pharma’ teorija zavjera”, kaže profesor Blanuša.

Upravo iz tog razloga jedno od pitanja u anketi bilo je i ispitivanje mišljenja o točnosti tvrdnje da “velike farmaceutske tvrtke namjerno šire razne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova”. Plavi stupac opet se odnosi na rezultate istraživanja iz 2018. godine, a narančasti stupac prikazuje ovogodišnje rezultate.

Ako se dobro upravlja krizom, teorije urote se manje šire

Profesora Blanušu upitali smo i očekuje li da će koronakriza rezultirati amplifikacijom postojećih teorija, ali i hoće li se za vrijeme krize stvoriti temelji za širenje novih teorija. U ranijem razgovoru za N1 televiziju, Blanuša je, naime, dao primjer Grčke u kojoj se nakon posljednje velike ekonomske krize značajno povećao postotak osoba koje vjeruju u raskrinkanu teoriju o štetnosti “chemtrailsa”.

“To se u nekim krugovima već dogodilo i dugotrajnost krize će teorije urote dodatno pojačati, no hoće li se one proširiti tj. postati barem plauzibilne za one koji im trenutno ne vjeruju ovisi o tome kako kako će se na nacionalnim i međunarodnoj razini upravljati ovom krizom. Jedan dio ljudi uvijek ostavlja tu mogućnost, tj. tvrde da ne vjeruju, ali ih smatraju mogućim objašnjenjima događaja. Ako se kriza produbi, a krizni stožeri i ostali ‘značajni drugi’ ne budu imali uvjerljiva objašnjenja, možemo očekivati da će im jedan dio ljudi povjerovati. Dakako, to ovisi i o tome kakva će biti kontra-objašnjenja o uzrocima koronakrize. Za sada je to teško točno predvidjeti”, kaže Blanuša.

Podsjetimo, Faktograf je ranije raskrinkao teoriju koja je pokušala u vezu dovesti teoriju o štetnosti chemtrailsa i pojavu novog koronavirusa. Naime, pobornici novog kraka te stare teorije urote tvrdili su da je “koronavirus dimna zavjesa za chemtrails pluća”. Raskrinkavanje te teorije možete pročitati ovdje.

Unutarnji i vanjski neprijatelji

I dok, kako je Blanuša rekao na N1 televiziji, teorija urote o “chemtrailsima” nije pala na pretjerano plodno tlo u Hrvatskoj, neke teorije odavno su ukorijenjene. Profesor Blanuša izdvojio je teoriju urote o “crvenim, crnim, žutim i zelenim vragovima” koja je u našem društvu prisutna već desetljećima. Pitali smo ga kako objašnjava njezinu ukorijenjenost.

“To je paradigmatska teorija zavjere o unutarnjim i vanjskim neprijateljima Hrvatske koja je sastavni dio desničarskog diskursa danas. Sjetite se da je reproducirana na Thompsonovom koncertu u Splitu na dan ulaska Hrvatske u EU. Artikulirao ju je predsjednik Franjo Tuđman u studenom 1996. godine kao sukus mentaliteta opsadnog stanja koji se razvio u kontekstu Domovinskog rata, organskog nacionalizma kojeg je Tuđman zdušno promovirao i konteksta međunarodne izolacije do koje je dovela njegova politika. Ona na jezgrovit, lako pamtljiv, ali i polisemičan način mapira sve tzv. neprijatelje Hrvatske iz desne perspektive. Objašnjava cijeli spektar aktera na bipolarnoj opreci između prijatelja i neprijatelja. Služi se praznim označiteljima u koje svatko zabrinut za sudbinu nacije na takav način može upisati svoje strahove i tjeskobe. No treba je promatrati u širem kontekstu ovog diskursa koji je nastajao kroz cijele devedesete, ali nije nestao u kasnijim razdobljima. Danas je svojevrsna mantra radikalne desnice, ali ima šire poborništvo”, govori Blanuša Faktografu.

Preduvjeti za širenje teorija urote

U hrvatskom jeziku česti su izrazi i teorija urota i teorija zavjera, ima li među njima razlike i što su nužni temelji za njihovo širenje?

“Urota i zavjera su istoznačnice, samo imaju različitu etimologiju. Ostavimo to pitanje jezikoslovcima. Plodno tlo za njihov nastanak i širenje su različiti oblici krize koji pogađaju veći broj ljudi ili cijele kolektivitete, tj. različiti oblici deprivacije, bilo materijalne ili simboličke. Najopćenitije rečeno, potrebno je da neki sustav stvaranja smisla u društvu bude izbačen iz kolosijeka nekakvim nepoznatim i/ili prijetećim događajem ili procesom koji je traumatičan. Ukoliko pri tome postoje uvjeti kao što su visoka razina neizvjesnosti, nepovjerenje prema uobičajenim ‘stvarateljima smisla’ tj. različitim autoritetima, povjerenje prema alternativnim izvorima informacija, ako se za događaj može pretpostaviti da je uzrokovan ljudskim tj. grupnim djelovanjem te ako postoje već uspostavljeni načini demonizacije određenih grupa, prijašnje viktimizacije, zatim prihvatljivost takvog mišljenja u lokalnoj kulturi utemeljen na prethodnim sličnim interpretacijama u relevantnoj prošlosti, postojanje mikro-zajednice podržavatelja i dostupni komunikacijskih tj. medijski kanali za širenje takvih interpretacija, zatim osobna sklonost vjerovanju takvim interpretacijama… Tada je vjerojatnije da će doći do širenja teorija zavjera. Kao što vidite, niz uvjeta može pridonositi nastanku teorija zavjera, no ni ova lista koju sam ovdje naveo nije potpuna”, zaključuje Blanuša.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"