Ne, Svjetska zdravstvena organizacija nije priznala da smo bez razloga bili u karanteni

Margarita Perić

U tekstu naslovljenom “WHO je priznao da ste bez razloga bili u karanteni!? Tko će odgovarati za korona prevaru?” lažno se tvrdi da je Svjetska zdravstvena organizacija “priznala” da su karantenske mjere suzbijanja širenja Covida-19 bile bezrazložne. Tekst je objavljen 26. svibnja 2020. na stranici Flash.hr, a arhiviran je ovdje.

Prema podacima servisa CrowdTangle, u tri dana od objave podijelilo ga je više od 800 ljudi, a generirao je skoro dvije i pol tisuće interakcija (komentara i lajkova). Članak je dijeljen na stranicama i grupama koje zajedno okupljaju više od 300.000 ljudi.

“Imamo dokaze da ste bez razloga bili zatočeni u karanteni. Sve njihove prognoze su bile pogrešne, a brojke napuhavane da bi se izazvala panika. Ovo nije prva Pandemija u kojoj je WHO fulao smrtnost za 100 puta”, navodi se u tekstu i potom prenosi Facebook status biofizičara dr. sc.  Danijela Grgičina, bivšeg zaposlenika Instituta za fiziku. On smatra da nas je WHO “3 mjeseca, neke i duže, terorizirao” te da nas je “vlada bez znanstvene podloge strašila da čak i ako nemate simptome trebate ostati doma jer kao možete nekoga zaraziti”.

Asimptomatski nije isto što i predsimptomatski

“Dokaz” na koji se tekst poziva je dio priopćenja WHO-a, odnosno dnevnog izvješća br. 73 na dan 2. travnja, gdje se u poglavlju “Tema u fokusu: Smjerovi transmisije od Covid-19 pacijenata” iznose dotad dostupna saznanja o širenju koronavirusa od simptomatičnih, predsimptomatičnih i asimptomatičnih zaraženih ljudi.

“Postoji nekoliko laboratorijski potvrđenih slučajeva koji su stvarno asimptomatski, i do danas, nije dokumentirana asimptomatska transmisija”, navodi WHO u izvješću. Odmah u idućoj rečenici, koju se u tekstu ne prenosi, WHO dodaje: “Ovo ne isključuje mogućnost da se (asimptomatska transmisija op.a.) može dogoditi”.

Temeljem ovog citata Grgičin zaključuje, a Flash.hr prenosi, kako gornji citat dokazuje da su karantenske mjere suzbijanja širenja virusa bile nepotrebne.

Međutim, da bi se izvješće WHO-a moglo ispravno tumačiti, nužno je shvaćati razliku između predsimptomatskih i asimptomatskih prijenosnika. Predsimptomatski prijenosnici su zaražene osobe koje su bolesne, ali nisu još počele osjećati simptome bolesti. Asimptomatski prijenosnici, s druge strane, su osobe koje mogu prenijeti virus drugoj osobi, a da se same nikad zapravo ne razbole.

Postojanje asimptomatskog prijenosa je zbog toga puno teže dokazati. Upravo zbog toga je WHO u svom izvješću i fokusiran na opasnosti predsimptomatskog prijenosa, dakle slučajeva u kojima pacijent prenese virus na drugu osobu prije nego je znao da je bolestan.

Dokumentirani primjeri predsimptomatskog prijenosa

WHO tako navodi da je u manjem broju studija slučajeva kroz praćenje kontakata i istragu klastera zaraženih dokumentirano da je došlo do predsimptomatske transmisije.

“Ovo je podržano podacima da neki ljudi mogu biti pozitivni na Covid-19 jedan do tri dana prije nego razviju simptome. Stoga, moguće je da ljudi zaraženi Covidom-19 mogu prenijeti virus prije pojave značajnih simptoma. Važno je znati da predsimptomatska transmisija zahtijeva širenje virusa kroz zaražene kapljice ili diranjem zaraženih površina”, navodi WHO.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je 4. svibnja članak “Dokazi koji podupiru prijenos teškog akutnog respiratornog sindroma Coronavirus 2 (SARS-CoV-2) u presimptomatskom ili asimptomatskom stanju”, gdje istraživači navode da ovaj oblik transmisije pojačava vrijednost uvedenih mjera suzbijanja zaraze i pojačava potrebu što šireg testiranja, ali i navode pitanja na koje znanstvena zajednica treba što prije naći odgovore.

Business Insider je u informativnom članku objavljenom 14. travnja sistematizirao relevantna saznanja o predsimptomatskom širenju koronavirusa. Upravo saznanje da osoba može proširiti virus prije nego što shvati da je oboljela bilo je važan faktor u odlučivanju o uvođenju strogih epidemioloških mjera suzbijanja zaraze.

Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji se pripisuju podaci koje nije objavila

Dalje se u članku na portalu Flash.hr Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pripisuju nepostojeće brojke. Tvrdi se da je WHO najprije predvidio da će smrtnost od Covida-19 biti na oko 10%, a zatim spustio na samo 0,25%. To nije točno; WHO je najprije predviđao stopu smrtnosti od oko 2%, da bi kasnije podigao predviđanje na 3,4%.

“E, sada s obzirom da sam već davno prije, na početku korone u Hrvatskoj napisao da samo one koji su potvrđeno bolesni smijemo pomisliti staviti u kućni pritvor i da sam predvidio smrtnost od korone od 0.1%, kada je WHO predvidio 10% (trenutno je WHO spustio predviđanje na 0.25% i kroz koji mjesec bi trebao spustiti u range od 0.1%) molim da vlada razmisli da meni za sljedeću godinu da jednu milju eura pa ću ih ja savjetovati i to puno bolje od WHO”, navodi se u članku.

Ne postoji objava ili priopćenje WHO-a koji bi potvrdili ove podatke, a članak na portalu Flash.hr ne navodi link ni na kakav izvor.

Iz WHO-a su 29. siječnja i 10. veljače smrtnost procjenjivali na oko 2%, no tada su pojasnili i da je rano za takve procjene jer je za taj izračun potrebno znati i ukupan broj zaraženih, a WHO raspolaže tek brojem umrlih i brojem dijagnosticiranih (laboratorijski potvrđenih) zaraženih osoba. Dana 3. ožujka naveli su da je smrtnost 3,4%. “Globalno, oko 3.4% prijavljenih slučajeva Covid-19 je preminulo”, rekao je tada direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Napomenimo da postoje različita mjerenja smrtnosti, od kojih se jedno izražava kroz udio smrti u odnosu na potvrđeni broj zaraženih (CFR – case fatality rate, gornji postotci koje je objavio WHO), a drugi je udio umrlih u ukupnom broju zaraženih koji uključuje i asimptomatske zaražene (IFR – infection fatality rate), o čemu je Faktograf već pisao, a o stopi smrtnosti izvještavali su i drugi mediji (Index.hr). Pri uspoređivanju podataka svakako treba voditi računa o tome koja je vrsta izračuna u pitanju.

Zaključno, citirat ćemo izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije još od 6. ožujka.

“Smrtnost od Covida-19 čini se većom nego od gripe, posebno sezonske gripe. I dok će trebati neko vrijeme da se potpuno shvati prava stopa smrtnosti od Covida-19, podaci koje imamo do sada ukazuju da je CFR (broj prijavljenih smrti podijeljen s brojem prijavljenih slučajeva) između 3 i 4%, dok će IFR (broj prijavljenih smrti podijeljen s ukupnim brojem zaraženih) biti niži. Za sezonsku gripu, smrtnost je obično dobrano ispod 0,1%. Međutim, stopa smrtnosti je uvelike uvjetovana pristupom zdravstvu i kvalitetom zdravstvenog sustava“.

Vitamini C i D ne liječe Covid-19 ili gripu

Tekst se završava post scriptumom, kojim se Covid-19 izjednačuje s gripom i predlaže se izlaganje Suncu.

“P.S. I one dvije milje eura što je premijer dao za istraživanje lijeka moga bi isto meni proslijediti pa bi ja puku objasnio da trebaju jačati imuni sustava ako ne žele umrijeti. Recimo od gripe se umire po zimi a ne po ljeti. Zašto? Pa zato što po ljeti zbog više izlaganja Suncu, ljudi imaju više D vitamina. Pa onda treba reći ljudima i da u sezoni gripe(korone) na zimu isto tako trebaju što je više moguće upijati Sunčeve zrake po što većoj površini kože. Osim toga neka povećaju konzumaciju C vitamina. Hvala i molim premijera da mi uplati 2 milje za pronalazak lijeka protiv kovida.”

Faktograf je već demantirao dezinformaciju da se gripa ili koronavirus mogu liječiti vitaminom C (1, 2). Do današnjega dana nema cjepiva ni lijekova za suzbijanje bolesti Covid-19, a u tijeku su istraživanja mogućih lijekova koji će se podvrgnuti kliničkom ispitivanju. Raskrinkavali smo i netočne tvrdnje da prirodni ljudski imunitet slabi zbog ostajanja kod kuće.

Također, Vlada RH je u fond za istraživanje lijekova i cjepiva protiv Covida-19 donirala milijun, a ne dva milijuna eura.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"