Pandemija novog koronavirusa u zadnjim je mjesecima na razne načine promijenila svijet.
Autoritarni vođe potrudili su se uzeti još više ovlasti, prostor demokratske participacije u donošenju važnih odluka je smanjen, normalizirana je ideja nadzora nad građanima u svrhu suzbijanja virusa… Ispunila su se predviđanja epidemiologa da su karantenske mjere najefikasnije sredstvo sprečavanja širenja bolesti, ali cijena lockdowna bit će globalna recesija.
Gospodarska kriza koja slijedi kao posljedica pandemije usmjerit će svijet u narednim desetljećima.
Kad smo započinjali ovaj live blog u ožujku zapitali smo se kako će izgledati svijet nakon koronavirusa, što će biti „novo normalno“?
Odgovor na to pitanje još nije jasan. Faktograf će stoga i u mjesecima koji su pred nama pratiti politička zbivanja koja će utjecati na demokratske procese i ljudska prava, kao i relevantna mišljenja promatrača tih zbivanja. Kao i dosad (ožujak, travanj, svibanj), koncentrirat ćemo se na područje Hrvatske, naše regije i Europske unije, ali donosit ćemo i relevantne informacije iz svijeta.
30. lipnja
S današnjim danom završava predsjedanje Hrvatske Vijećem EU tijekom kojeg se dogodila kriza s koronavirusom kakva još nije zabilježena. U Hrvatskoj je bio planiran ukupno ukupno 161 događaj, ali je do 13. ožujka, održano 7 događanja na visokoj razini, 2 događanja u sklopu parlamentarne dimenzije predsjedanja te 21 događanje na radnoj i stručnoj razini. Zadnji fizički ministarski sastanak održan je 13. ožujka u Bruxellesu, a zadnji fizički sastanak na vrhu čelnika zemalja članica održan je 20. i 21. veljače. Nakon uspostave mjera zatvaranja diljem Europe, održano je više od 60 video-konferencija, među njima i šest virtualnih sastanaka na razini čelnika država i vlada.
Hrvatsko predsjedanje je po izbijanju pandemije počelo raditi na kooordinaciji zajedničkog odgovora na koronakrizu. Vrlo brzo uspostavljlen je Mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR). Vijeće je pod hrvatskim predsjedanjem postiglo suglasnost o prijedlozima Komisije za ublažavanje posljedica krize poput programa potpore za skraćeno radno vrijeme, kako bi se sačuvala radna mjesta (SURE), veće fleksibilnosti u korištenju strukturnih fondova, što zemljama članicama omogućava da lakše preusmjere sredstva, koja su im već alocirana, tamo gdje su trenutačno najpotrebnija. Dogovoren je i Instrument za hitnu potporu, izravnu pomoć zdravstvenim sustavima država članica EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa. Vrlo brzo usuglašeno je i aktiviranje odredbe o odstupanju od fiskalnog okvira, što je zemljama članicama omogućilo veću fleksibilnost u korištenju proračunskih deficita za pomoć zdravstvu i gospodarstvu. Postingnut je dogovor o reviziji ovogodišnjeg proračuna kako bi se sva preostala sredstva učinila dostupnim za borbu protiv pandemije.
Jedno od najvećih postignuća hrvatskog predsjedanje je deblokiranje pristupnog procesa Sjeverne Makedonije i Albanije (Hina).
Državno izborno povjerenstvo (DIP) zabranilo je mogućnost glasanja od kuće zaraženima od koronavirusa. Osobama koje su u samoizolaciji članovi biračkih odbora doći će na kućnu adresu.
28. lipnja
Dvostruki kriteriji oko toga što je bliski kontakt, kao i treba li maska biti obvezna ili ne, pa i pravila o socijalnoj distanci unose pomutnju među građane. “Ovo je javnozdravstveni problem i jako je problematično da nemamo povjerenje u stručnjake i institucije”, kazao je komentator 24sata Tomislav Klauški u programu N1.
U Poljskoj se održavaju predsjednički izbori (Hina), a u Francuskoj drugi krug lokalnih izbora, odgođenih više od tri mjeseca zbog epidemije koronavirusa u zemlji.
Iranski predsjednik Hasan Rohani u nedjelju je rekao kako njegova država prolazi kroz svoju najtežu godinu zbog američkih sankcija i pandemije koronavirusa. Koronavirus je pojačao ekonomske probleme koji su stigli nakon što je američki predsjednik Donald Trump 2018. povukao SAD iz nuklearnog sporazuma između Teherana i svjetskih sila, vrativši sankcije nad iranskim gospodarstvom. Iranska valuta rial u ponedjeljak je pala na najnižu razinu u povijesti u odnosu na američki dolar (Index).
27. lipnja
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković poručio je da je odlazak potpredsjednika SDP-a i nositelja liste Restart koalicije za II. izbornu jedinicu Rajka Ostojića u samoizolaciju jako neodgovorna poruka te kako se time radi neprimjeren teatar (Index). Ostojić se, za razliku od Plenkovića, povukao u samoizolaciju nakon druženja sa zaraženom osobom.
Odluka nacionalnog Stožera o obavezi nošenja maske u javnom prijevozu u nekim slučajevima izaziva incidente. Policija je intervenirala i na silu odvela muškarca koji nije želio staviti masku, zbog čega je vlak iz Dugog Sela kasnio pola sata u polasku. Muškarac će dobiti prekršajne kazne (24sata).
25. lipnja
Premijer Andrej Plenković u Požegi je upitan o odabiru datuma održavanja izbora, a s obzirom da se Hrvatska opasno približila rekordnom broju zaraženih.
“Odabir da izbori budu na početku srpnja, tako je predsjednik odlučio. Mogli smo imati izbore ovaj ili vikend prije. Moglo je to već biti iza nas. Bio je rok od 30 do 60 dana s obzirom na datum raspuštanja Sabora. Odabran je predzadnji mogući trenutak”, rekao je Plenković. No, zaboravio je spomenuti da je vlada na čelu s HDZ-om forsirala izbore u ljeti jer, kako je objasnio Plenković, intenzitet respiratorne zarazne bolesti najniži u ljetnim mjesecima.
“Mi smo željeli doći u poziciju da na jesen, kada brojni strani epidemiolozi smatraju da bi moglo biti drugoga vala i da će u konačnici cijela pandemija trajati dulje, da je onda najbolje da imamo novi legitimitet i stabilnu vlast i institucije za suočavanje s ovim problemom kao i s pitanja gospodarskog oporavka što prije”, rekao je premijer.
Popodne je u Vinkovcima ponovio da su izbori mogli biti ranije, 21. lipnja. Ne misli da treba prekinuti predizbornu kampanju jer je zdravstveni sustav Hrvatske sposoban nositi se s koronavirusom (Index).
24. lipnja
Andrej Plenković postao je svjetska vijest. Iako vjerojatno ne na način na koji bi on to želio, jer svjetski mediji poput Reutersa ili New York Timesa izvještavaju kako je hrvatski premijer odbio otići u samoizolaciju nakon susreta s Novakom Đokovićem. Konzervativni austrijski Die Presse čak ide tako daleko da objavljuje kolumne s naslovom: Adria – fijasko za hrvatskog premijera. Premijer se ne slaže te sve ovo čak i ne vidi kao neku štetu za Hrvatsku (N1).
Restart koalicija u srijedu je oštro kritizirala odbijanje premijera Andreja Plenkovića da se povuče u samoizolaciju nakon kontakata s tenisačem Novakom Đokovićem pozitivnim na Covid-19 te je čelnika HDZ-a i njegovu stranku optužila da su im važnije fotelje nego zdravlje građana (N1).
“Moraš biti discipliniran, rukovanje nije problem. Rukovanje, ako se ruke peru, nije problem. Ovo će biti sjajan naslov, govorimo o pranju ruku, došli smo situacije da o ovakvim banalnim stvarima pričamo. Problem s rukama je što možeš inficirati sam sebe. Brini o sebi, to država ne može napraviti za tebe”, komentirao je predsjednik Zoran Milanović situaciju oko rukovanja u kampanji i kontakt premijera Andreja Plenkovića sa zaraženim tenisačem Novakom Đokovićem (N1).
Izbore u Hrvatskoj moguće je provesti uz pridržavanje mjera, ali da bi najveći problem mogao biti s velikim brojem ljudi u samoizolaciji, smatra epidemiolog Branko Kolarić. „Za deset dana možemo imati 10 do 20 tisuća ljudi u samoizolaciji. Tu su i domovi za starije, tamo su zabranjeni posjeti. Mislim da se ne bi smjelo dogoditi da ljudi ostanu uskraćeni za glasanje”, kazao je, ali je uvjeren da se dobrom organizacijom i to da provesti. Vezano za potrebu da se premijer Andrej Plenković stavi u izolaciju kazao je kako on to ne bi zaključio zbog kontakta s Novakom Đokovićem, ali upozorio i kako je „premijer je bio na događanju na kojem je bilo zaraženih osoba i sigurno je bilo još prilika gdje se mogao zaraziti”. Smatra kako je na njegovoj odgovornosti, ako je bio u bliskom kontaktu, da ode u samoizolaciju (N1).
Nacionalni Stožer je proglasio kako će osobe koje dolaze u Hrvatsku iz BiH, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije morati u 14-dnevnu karantenu. U javnom prijevozu uvedena je obavezna upotreba maski.
Moskva je održala veliku vojnu paradu kojom je obilježila 75. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata u Europi, usprkos pandemiji koronavirusa. Više od 13 tisuća vojnika sudjelovalo je na paradi u središnjoj Moskvi, s nekoliko desetaka inozemnih delegacija poput Kine, Indije, Srbije i Mongolije. Na paradu je namjeravao ići i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali je odustao zbog kvara na državnom zrakoplovu i nepostojanja komercijalnih letova prema Rusiji zbog pandemije (HRT).
23. lipnja
Premijer Andrej Plenković inzistira da će se izbori održati u predviđenom terminu, bez obzira što raste broj zaraženih koronavirusom. U utorak je registrirano 30 novih slučajeva, Premijer navodi kako nema nikakve potrebe da ide u samoizolaciju, nakon što je i Novak Đoković potvrdio da je zaražen, a pozive da primijeni tu mjeru tumači kao namjeru predsjednika SDP-a Davora Bernardića da na taj način izbjegne predizborno sučeljavanje. (HRT)
22. lipnja
Premijer Andrej Plenković testirao se na koronavirus i rezultat je negativan. Plenković se testirao zbog prisustvovanja turniru u Zadru, ali, po svemu sudeći, neće u izolaciju. “Zbog druženja s tenisačima na turniru u Zadru premijer Andrej Plenković, prema epidemiološkoj klasifikaciji, ne spada u osobe pod rizikom od obolijevanja od koronavirusa jer nije bio u bliskom kontaktu s osobom koja oboli ili boluje od koronavirusa”, izvijestio je u ponedjeljak HZJZ (N1).
Dužnosnici HDZ-a tvrde kako nakon povećanog broja oboljelih u Hrvatskoj, a naročito nakon izbijanja novog žarišta u Zadru, neće doći do odgađanja izbora.
“Izbori u Hrvatskoj su 5. srpnja. Ja sam ih raspisao za taj datum i ne znam kako se to mijenja u demokratskoj državi”, ustvrdio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
“Iskreno govoreći, o tome nisam ni razmišljao i neću sada govoriti da sam sugerirao ili ukazivao na to da možda ovo nije bio najbolji termin raspuštanja Sabora, ali sad kada je raspušten moramo ići na izbore”, rekao je Milanović (N1).
Na parlamentarnim izborima u Srbiji premoćnu je pobjedu ostvario Aleksandar Vučić.
21. lipnja
Mi smo zaustavili širenje u Hrvatskoj, ali Hrvatska se otvara i ova faza je faza suživota s virusom, gdje moramo zaštititi nemoćne. Radimo sve kako bi se gospodarska aktivnost nastavila. Važan nam je dolazak turista. Španjolska se danas otvorila za sve turiste iz EU, iako jučer imaju preko 300 novih slučajeva i 7 umrlih. Njemačka je postavila kriterij na 50 zaraženih na 100.000 stanovnika, što je puno više nego što je kod nas”, kazao je ministar Davor Božinović na koneferenciji za novinare te dodao da je 40 posto putnika iz BiH odbijeno s granice te 20 posto putnika u Srbiji.
“Mjere sa susjednim zemljama su na stazi tako da smo samo za desetak država EU otvorili granice. To se ne odnosi na naše susjede koji nisu članice, oni moraju dokazivati osobnu ili poslovnu potrebu”, dodao je Božinović.
U Srbiji se u nedjelju održavaju opći izbori za Skupštinu Srbije, pokrajinski parlament Vojvodine, te vijećnike lokalnih uprava, a predizborne prognoze predviđaju uvjerljivu pobjedu vladajuće Srpske napredne stranke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (Hina).
Arena u Tulsi, gdje je američki predsjednik Donald Trump nastavio svoju predizbornu kampanju prekinutu u ožujku zbog izbijanja epidemije koronavirusa, nije na subotnjem skupu bila ispunjena, niti su tisuće Trumpovih pristaša okružile dvoranu. Trump je u svom predizbornom govoru pohvalio vlastite uspjehe u borbi protiv “kineskog virusa” te se ponovo žestoko obrušio na “fake news medije” i svog demokratskog protukandidata Joea Bidena.
Tisuće zdravstvenih radnika izašle su u subotu na ulice španjolskih gradova protiveći se privatizaciji javnog zdravstva, tražili bolje uvjete rada i izražavajući počast kolegama preminulima od koronavirusa zbog nedostatne zaštitne opreme (N1).
20.lipnja
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a koji je na presicama Stožera objašnjavao javnosti važnost pridržavanja mjera, u samoizolaciji je završio nakon što se tih istih mjera uopće nije pridržavao, a što je vidljivo na fotografijama sa skupa koji ga je poslao u samoizolaciju (24sata)
Američki predsjednik Donald Trump u subotu održava veliki predizborni skup “Make America Great Again” u areni u Tulsi, ne obazirući se na upozorenja zdravstvenih stručnjaka o opasnostima održavanja velikih skupova u zatvorenom prostoru. Dvorana prima 19 tisuća ljudi, a očekuje se da će skupu u dvorani i okolici prisustvovati više od 100 tisuća ljudi. Nije propisano nošenje maski, niti održavanje fizičkog razmaka. U Oklahomi zadnjih dana raste broj zaraženih pa je tako u petak u okrugu Tulsa zabilježeno 125 novih slučajeva zaraze, dok je na razini cijele Oklahome bilo registrirano ukupno 9.706 slučaja zaraze i 367 mrtvih (NBC News, Chichago Tribune).
19. lipnja
Izbori nisu pod upitnikom. To u ovom trenutku uopće nije tema, konstatirao je premijer Andrej Plenković, usprkos podatku da ponovo bilježimo povećan broj zaraženih. U petak je broj dijagnosticiranih novozaraženih 12.
17. lipnja
Kakvu politiku u Brazilu, zemlji koja poslije SAD-a predvodi po broju zaraženih, provodi predsjednik Jair Bolsonaro pročitajte u ovom tekstu.
16. lipnja
Njemačka je u utorak pozvala svoje stanovnike da instaliraju novu aplikaciju za pametne telefone koja bi trebala pomoći u sprječavanju širenja zaraze koronavirusom. Aplikacija Corona-Warn-App je preko noći postala dostupna za Appleove i Android telefone, a koristi Bluetooth kako bi pratila kontakte između ljudi i upozorila ako je netko od njih imao pozitivan test na koronavirus.
„Svatko tko skine aplikaciju i svi koji ohrabruju svoje prijatelje da to naprave čine razliku“, rekao je za televiziju ZDF njemački ministar zdravlja Jens Spahn.
Njemačka time slijedi Italiju, Poljsku i Švicarsku koje su već lansirale aplikacije na temelju Appleove i Googleove tehnologije koja štiti privatnost time što sprema Bluetooth zapise na mobilnim aparatima.
Ideja aplikacije u Njemačkoj skoro je napuštena u travnju jer je Berlin odbacio njezinu prvu verziju koja je podatke čuvala na središnjem serveru, zbog čega su stručnjaci za privatnost upozoravali da bi se time moglo špijunirati ljude. No i s novom tehnologijom entuzijazam javnosti oko aplikacije je umjeren – prošlotjedna anketa Politbarometra za ZDF pokazala je da bi ju skinulo 42 posto ljudi, a 46 ne bi. Preostalih 8 posto nemaju pametne telefone (Hina).
15. lipnja
Europske države uvode liberalnije prelaženje granica (N1).
Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković u sklopu predizborne kampanje posjetio je Kliniku za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, gdje ga je dočekala ravnateljica bolnice i članica Nacionalnog stožera Alemka Markotić. “Htjela bih se zahvaliti cijeloj Vladi, predsjedniku Vlade, potpredsjedniku Božinoviću, ministru Berošu, cijelom Stožeru, svima, pa i vama medijima koji ste popratili sva događanja u Klinci”, rekla je Markotić u emotivnom govoru prilikom donacije robotiziranog aparata Cobas 8600 koji može izolirati i detektirati više od 1500 uzoraka u 24 sata.
10. lipnja
“Pandemija bolesti COVID-19 popraćena je velikom količinom lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući pokušaje stranih aktera da utječu na građane EU-a i rasprave koje se vode unutar EU-a”, navodi se na stranicama Europske komisije. U zajedničkoj komunikaciji analizira se neposredan odgovor i predlažu konkretne mjere koje se mogu brzo primijeniti.
8. lipnja
Upravljanje krizom prouzročenom širenjem koronavirusa, koji je u Sjedinjenim Državama odnio do sada preko 100.000 života, kao i ponašanje vezano uz prosvjede za prava manjina, smanjilo je rejting američkog predsjednika Donalda Trumpa. Četiri aktualne ankete pokazuju značajnu prednost demokratskog kandidata Bidena.
6. lipnja
U brojnim gradovima svijeta održavaju se prosvjedi potpore borbi za prava manjinskih zajednica, inspirirani američkim George Floyd prosvjedima – i tamo gdje je to u suprotnosti s mjerama distanciranja zbog koronavirusa.
4. lipnja
„Donald Trump je prvi predsjednik za moga života koji ne pokušava ujediniti američki narod – čak se ni ne pretvara da to pokušava. Umjesto toga on nas pokušava podijeliti . Svjedočimo posljedicama takvog trogodišnjeg napora. Svjedočimo posljedicama tri godine bez zrelog vodstva“, napisao je bivši američki ministar obrane Jim Mattis u svojoj izjavi kojom je prekinuo šutnju od razdoblja kada je 2018. napustio Trumpovu administraciju.
Trumpovu odluku da se Lafayette Square oslobodi od prosvjednika kako bi se predsjednik otišao slikati ispred crkve Mattis je nazvao „zloupotrebom izvršne vlasti“ te konstatirao kako bi Amerikanci trebali pozvati na odgovornost one koji se rugaju američkom Ustavu.
Afroamerikanci su pogođeniji pandemijom od njihovih bijelih sunarodnjaka – iako predstavljaju samo 13 posto američkog stanovništva, čak petina smrti od Covida-19 bila je među crnim stanovništvom (Politico).
3. lipnja
Prosvjedi i neredi u SAD-u inicirani ubojstvom Afroamerikanca Georgea Floyda, ali i dugim lockdownom koji je zemlju odveo u recesiju u kojoj najviše stradaju oni siromašni, i dalje traju. Što je sve proključalo u predizbornoj Americi pisali smo u ovom tekstu.
Priča o nemirima u Sjedinjenim Državama nije jednostrana i jednostavna, ali mnogi samo teže pronaći opravdanje za ono u što od ranije vjeruju, osnaženje postojećeg identiteta, piše u uvodniku Atlantica komentatorica Anne Applebaum.
„Širenje lažnih priča i narativa ne znači da istina ne postoji ili da Amerikanci nikad neće spoznati što se zapravo događalo. Ali to znači da se puna priča mora ispričati na složeni način, iz različitih uglova od strane brojnih ljudi. To zahtijeva vrijeme i strpljenje, kao i vrstu novinarstva kakvom milijuni Amerikanaca više ne vjeruju. Ako ništa drugo, deseci fizičkih napada od strane policije na novinare u zadnjim danima nude nam konačni dokaz da su predsjednikovi konstantni verbalni napadi na novinare prihvaćeni i da mu u tome brojni vjeruju, uključujući i policajce. Lažne priče lakše se šire kada su oni koji pokušavaju ispričati istinite priče diskreditirani – ili kada ih se gađa gumenim mecima.
U svakom slučaju, puno ljudi ne želi čuti istinu. Puno ljudi će željeti, umjesto toga, da svi zašute. Željet će silu, nasilje, sve što je potrebno kako bi se kakofonija zaustavila. Znanstvenica Karen Stenner elokventno je pisala o ljudima koji imaju autoritarnu predispoziciju, tip osobnosti kojima smeta kompleksnost i koji su posebno ogorčeni zbog neslaganja. Trump se postavio kao glasnogovornik upravo tih Amerikanaca. Oni su bili publika za njegovu odluku da upotrijebi suzavac kako bi rastjerao mirne prosvjednike s Lafayette Squarea. Zbog njih koristi jezik ‘dominacije’, zbog njih poziva vojsku, helikoptere, da se gradovi tretiraju kao ‘bojno polje’ prema riječima američkog ministra obrane. Crkva i Biblija bile su također poruka. Trump se nije ni pravio da ide u St. John na molitvu (…) Umjesto toga, on je Bibliju držao za kamere, ne kao vjersku gestu, nego kao signal. Trump je slao poruku svojim Amerikancima s autoritarnom predispozicijom: Ja dijelim vaš identitet. Ja sam dio vašeg plemena“, piše komentatorica Atlantica, a cijeli tekst možete naći na sljedećoj poveznici.
„Užasnuti smo i zaprepašteni dok pratimo što se događa u SAD-u”, uspio je nakon 21 sekunde šutnje prozboriti kanadski premijer Justin Trudeau upitan za komentar izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa dan ranije u kojoj je zaprijetio da će u pomoć pozvati vojsku kako bi zaustavio nerede te o ispaljivanju suzavca u Washingtonu kako bi Trump mogao doći pred crkvu i fotografirati se.
