Aktualno

LIVE BLOG: Stanje demokracije i građanskih prava, svibanj 2020.

EPA/MARTIN DIVISEK

Blog u kojem je Faktograf pratio stanje demokracije i građanskih prava tijekom ožujka 2020. godine dostupan je na ovom linku, a tijekom travnja na ovom linku.

Zbog globalne pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, države diljem svijeta ulaze u izvanredno stanje, bilo ono službeno proglašeno ili ne.

Diljem svijeta ukinuta je školska i sveučilišna nastava, zatvorene su granice, uvedene su zabrane kretanja i poslovanja. Politički lideri u jeku pandemije uzimaju si izvanredne ovlasti, kakve bi u mirnodopskim okolnostima bile smatrane neprihvatljivima.

Spašavanje zdravstvenog sustava od kolapsa pred najezdom neizdrživog broja oboljelih od Covida-19, što bi rezultiralo povećanom stopom smrtnosti, zahtijeva izvanredne mjere u suzbijanju pandemije.

Takve mjere mogu biti opravdane kad se koriste u svrhu očuvanja zdravlja građana, ali istovremeno rezultiraju zaobilaženjem demokratskih procedura i normi te ograničavanjem građanskih sloboda.

U javnoj se raspravi već pojavljuju glasovi koji upozoravaju kako nema garancije da će se svi politički lideri i države po završetku pandemijske krize odreći novostečenih izvanrednih ovlasti.

Zadnjih si dana čitav svijet postavlja pitanje kad će početi život nakon korone, kad će se stvari vratiti na “normalno”. Međutim, jednako važno je i pitanje – što će biti normalno nakon korone? Na koji će način globalna pandemija i gospodarska kriza koja će je izgledno slijediti utjecati na društvene odnose i demokratske standarde?

Smatrajući da zbog pandemije koronavirusa ne smijemo izgubiti iz vida ova pitanja, Faktograf će na ovom mjestu voditi live blog čiji je cilj na jednom mjestu evidentirati izvanredne mjere koje potencijalno mogu ugroziti građanska prava i demokraciju. Pratit ćemo primarno situaciju u Hrvatskoj, Europskoj uniji i našoj regiji, ali donosit ćemo i primjere iz ostatka svijeta.

31. svibnja

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tereti premijera Federacije BiH Fadila Novalića te čelnika Civilne zaštite Fahrudina Solaka i poduzetnika Fikreta Hodžića za niz teških kaznenih djela, potvrđeno je na sudskom ročištu okončanom u nedjelju rano ujutro. Više od sedam sati tužitelji i branitelji trojice osumnjičenika argumentirali su noću na nedjelju pred Sudom BiH svoje zahtjeve za određivanje jendomjesečnog pritvora odnosno puštanje na slobodu. Premijer Federacije tereti se za nabavu skupih, a nefunkcionalnih respiratora iz Kine. (N1)

Sukobi između prosvjednika i policajaca potresali su petu noć zaredom američke gradove unatoč policijskom satu koje su vlasti proglasile u nekima od njih kako bi smirile gnjev zapaljen smrću crnca Georgea Floyda. Osim duboke frustracije zbog nesrazmjerne policijske brutalnosti prema afroameričkoj zajednici, nasilje je eksplodiralo i zbog  izolacije nametnute pandemijom koronavirusa koja je milijune ljudi ostavila bez posla pa opet nesrazmjerno pogodila siromašne i manjine (N1).

Nasilje u obitelji za vrijeme pandemije koronavirusa u BiH povećano je za 20 posto, pokazuju podaci nevladinih organizacija za podršku žrtvama nasilja. Porast obiteljskog nasilja zabilježen je i u drugim državama regije poput Kosova i Crne Gore (Radio Slobodna Europa).

30. svibnja

Širom Amerike izbili su prosvjedi zbog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda (CNN).

28. svibnja

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u četvrtak uredbu kojom želi ograničiti zaštitu društvenih mreža i slobodu koju imaju u moderiranju svojih sadržaja, što će vjerojatno označiti početak duge pravosudne bitke.

“Imaju nekontroliranu moć da cenzuriraju, uređuju, skrivaju i mijenjaju sve oblike komunikacije između pojedinaca i široke publike”, ocijenio je, spomenuvši velike tvrtke u Silicijskoj dolini. Po Trumpovim riječima, ova uredba zahtijeva nove propise kako društvene mreže koje provode “cenzuru” ne bi mogle “sačuvati svoju pravnu zaštitu”. Tekst smjera na glasoviti 230. članak Zakona o normama komuniciranja. Potonji osigurava Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Googleu zaštitu od sudskog progona zbog sadržaja koje objavi treća strana i daje im slobodu da po vlastitoj procjeni interveniraju na platformama. Nejasno je ima li Trump zapravo izvršne ovlasti da uvodi regulaciju u tvrtke po postojećim zakonima (Hina, CNN)

27. svibnja

Twitter je u utorak po prvi put kao „obmanjujuće“ označio dvije objave američkog predsjednika Donalda Trumpa na toj društvenoj mreži, a koje su bile vezane za dopisno glasanje. Trump je ustvrdio da bi dopisno glasanje bilo “u značajnoj mjeri nepošteno” te da bi rezultiralo “namještenim izborima”, iako su ranija istraživanja američkih medija pokazala da to ne bi bio slučaj. Twitter je ranije ovog mjeseca uveo politiku označavanja obmanjujućih informacija u sklopu napora protiv dezinformacija o novom korona virusu.

Takvo označavanje na svom omiljenom kanalu za komuniciranje Trump nije baš dobro primio te je u srijedu zaprijetio kako će strogo regulirati ili zatvoriti društvene mreže jer one „stišavaju konzervativne glasove“.

Osim tog twitta, Trump se u nizu objava obrušio redom na brojne medije – od CNN-a, preko Washington Posta do Atlantica.

Zbog povoljne epidemiološke situacije u Hrvatskoj dodatno su ublažene mjere koje se odnose na javna okupljanja, sportske događaje, svadbe i sprovode (Jutarnji list).

Europska komisija (EK) predložila je instrument za oporavak gospodarstva od koronakrize te Višegodišnji financijski okvir (Tportal).

Svaka šesta mlada zaposlena osoba izgubila je posao tijekom pandemije koronavirusa, pokazala je anketa Međunarodne organizacije rada (ILO). Deset posto studenata očekuje da neće moći završiti svoje trenutno školovanje, a polovica je rekla da će im školovanje biti odgođeno (Hina).

U Sjevernoj Makedoniji, nakon dva i pol mjeseca, više nema policijskog sata. Pored ukidanja ograničenog kretanja, makedonska Vlada odlučila je da ugostiteljski objekti mogu početi s djelomičnim radom od četvrtka (N1).

26. svibnja

Zbog povoljne epidemiološke situacije, izmjenom Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 ukida se zabrana rada nedjeljom, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite. U dodatnoj odluci omogućili su da se i na tržnicama prodaju proizvodi koji su se prodavali i prije ograničenja.

25. svibnja

“Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Hrvatska izgleda izvrsno sa svojom epidemiološkom situacijom i zbog toga smo očito poželjni i za dolaske turista, ali još se mogu očekivati određena žarišta i unos virusa, tako da moramo biti vrlo oprezni. Onda kad budemo sasvim sigurni da neće biti većih problema, onda će epidemiološka služba predložiti ministru, a on Vladi, da se završi s epidemijom”, rekla je Alemka Markotić, šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević. (Dnevnik Nove TV).

Italija planira na ulice poslati oko 60.000 volontera kako bi pazili na održavanje pravila fizičke distance i upozoravali ljude na poštivanje te mjere prevencije pandemije koronavirusa u fazi ukidanja karantene i popuštanja restriktivnih mjera. Poziv da djeluju kao volonteri/pazitelji prioritetno će biti upućen nezaposlenima i korisnicima socijalnih primanja, a objavit će ga tijekom tjedna Agencija civilne zaštite (N1).

23. svibnja

Ustavni sud Srbije odbacio je inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju izvanrednog stanja. Odbačeni su i zahtjevi za obustavu izvršenja pojedinačnih akata o izvanrednim mjerama, ali nije precizirano o kojim se odlukama radi. Izvanredno stanje proglašeno je 15. ožujka, a ukinuto 6. svibnja. 

Vlada Srbije usvojila je prijedlog Kriznog štaba kojim je omogućen ulazak u Srbiju bez dosad neophodnog PCR testa na koronavirus (Tportal).

Zbog nedostatka financijskih sredstava, lokalni izbori u BiH, prvotno planirani za 4. listopada, bit će održani 15. studenog, odlučila je Centralna izborna komisija BiH (Radio Slobodna Europa).

21. svibnja

Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa pojasnio je kako će za vrijeme izbora k ljudima koji su u samoizolaciji doći dva člana biračkog odbora, uz mjere zaštite. “Pitanje je koliko će takvih osoba biti za mjesec i pol dana i pitanje je hoće li osoba tražiti da glasa i hoće li birački odbor to moći ostvariti. Takve osobe se moraju najaviti barem tri dana ranije”, objasnio je. Apelirao je na odgovornost građana i držanje epidemioloških preporuka. “To je sve jednostavno napraviti ako se tome zdravorazumski pristupi”, kazao je. 

Objašnjeno je kako će se morati držati razmak između glasača, dezinficirat će se olovke i građani će se morati pridržavati svih mjera ranije propisanih zbog koronavirusa (Index). 

20. svibnja

 Izbori za novi saziv Hrvatskoga sabora održat će se u nedjelju 5. srpnja, odlučio je u srijedu predsjednik Republike Zoran Milanović. Parlamentarni izbori za 10. saborski saziv od neovisnosti, u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 5. srpnja, u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja. Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. lipnja, što znači da dan kasnije počinju teći izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojemu političke stranke, neovisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste. (Hina)

18. svibnja

Deveti saziv Hrvatskog sabora je raspušten. Velik dio oporbe pridružio se vladajućoj koaliciji i glasao za raspuštanje Sabora. Protiv raspuštanja prosvjedovale su stranke lijevog bloka u Gradskoj skupštini.

Paralelno, nacionalni Stožer civilne zaštite objavio je kako više neće biti redovitih konferencija za novinare stožera.

Tijekom izvanrednog stanja i zatvorenih granica u Srbiji je boravilo oko 9.100 migranata, ali je više od 1.000 njih otišlo iz zemlje nakon što je izvanredno stanje ukinuto, rekao je komesar za izbjeglice i migrante Vladimir Cucić za RTS. Cucić je izjavio i da to što vojska osigurava migrantske centre kod Šida ne ugrožava ni prava migranata ni prava stanovništva (N1).

16. svibnja

“Upućujem pozdrav biskupu u Klagenfurtu i svim vjernicima njegove biskupije, gdje se nalazi Bleiburško polje. Zbog pandemije koronavirusa koja još uvijek nije potpuno prestala ove se godine nismo mogli skupiti na Bleiburškom polju gdje smo se po tradiciji okupljali i molili za njihove duše”, rastumačio je kardinal Vinko Puljić razloge zbog kojih je ove godine središnja misa za bleiburške žrtve umjesto u Austriji organizirana u sarajevskoj katedrali (Hina).

Zbog održavanja mise u Sarajevu, u organizaciji Saveza antifašističkih boraca prosvjedovalo je više tisuća građana. Okupljeni građani krenuli su u mimohod od Marijin Dvora do Vječne vatre gdje su zapjevali “Vratit će se Valter” i uzvikivali “Mi smo Valter”, “Dole Bleiburg”. Dan ranije su na Marijin Dvoru i iznad Vječne vatre postavljene velike fotografije na kojima se nalaze građani Sarajeva koje je NDH ubila vješanjem (Klix.ba).

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović upozorila je u petak da bi se sarajevska misa mogla pretvoriti u veličanje ustaškog režima odgovornog za smrt stotina tisuća ljudi. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je kako će zbog toga Hrvatska uručiti Dunji MIjatović prosvjednu notu. Kao misu u čast ustaškim vojnicima kojoj se suprotstavio prosvjed protiv fašizma događaj su popratili važniji svjetski mediji (Telegram).

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski produžio je za 14 dana izvanredno stanje u toj zemlji, umjesto 30 dana koliko je tražila Vlada.

Na Kosovu od ponedjeljka, 18. svibnja, počinje druga faza ublažavanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa kojima će se građanima dopustiti izlazak sat vremena dulje nego do sada, a počet će i s radom neke uslužne i zdravstvene djelatnosti.

15. svibnja

Google i Apple, tehnološki divovi koje se godinama s pravom optužuje za kršenje privatnosti, u procesu razvijanja tehnologije za aplikacije za praćenje zaraženih postali su zapravo jamac privatnosti građana koji ih štiti od nacionalnih vlada – a koje su se zalagale ili se još zalažu za centralizirano pohranjivanje podataka. O pozadini i pregovorima između europskih vlada i tehnoloških kompanija više pročitajte u članku na Politicu.eu.

Slovenija je prva europska država koja je proglasila kraj epidemije koronavirusa koja je u toj zemlji bila proglašena 12. ožujka. Slovenski radio navodi da je vlada požurila s proglašenjem kraja epidemije jer bi u suprotnom slučaju krizni interventni zakon o subvencijama privredi i građanima u vrijeme epidemije po automatizmu morao biti produžen do kraja idućeg mjeseca, što bi zahtjevalo još nekoliko milijardi eura dodatnih sredstava pomoći (Hina).

Vlada Republike Srpske uputila je u četvrtak Narodnoj skupštini prijedlog za ukidanje izvanrednog stanja u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Na istoj sjednici donijela je i odluku o ukidanju zabrane kretanja osobama starijim od 65 godina (Oslobođenje).

14. svibnja

Mađarska vlada mogla bi se krajem lipnja odreći posebnih ovlasti koje je dobila u cilju borbe protiv koronavirusa, ovisno o stanju s oboljelima, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana.

Vera Jourova, povjerenica za europske vrijednosti i transparentnost, rekla je ranije da EU ulazi u novu fazu ublažavanja određenih mjera koje su poduzete da bi se zaštitilo javno zdravlje. “Nova faza znači da bi se izvanredne ovlasti koje su imale vlade trebale postupno ukloniti ili zamijeniti bolje usmjerenim ili manje nametljivim mjerama”, rekla je Jourova. “Komisija će budno pratiti kako hitne mjere utječu na vladavinu prava, temeljna prava i demokratske vrijednosti i kako se u fazama provode u državama članicama… Ovo je posebno važno za Mađarsku s obzirom na nedostatak jasnog vremenskog okvira”. Viktor Orban bio je pozvan da na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta sudjeluje u raspravi o stanju u Mađarskoj s obzirom na kritike EU-a, ali je on bio najavio da će u EP poslati ministricu pravosuđa (Hina).

Kriminalci diljem SAD-a počeli su koristiti prijetnju smrtonosnom zarazom koronavirusom kao oružje u napadima na policiju i na prodavaonice prehrambenih namirnica koje žele opljačkati (Hina).

Obavezno nošenje zaštitnih maski eskaliralo je sukobom između dvojice muškarca i policije u trgovini u njemačkom gradu Troisdorfu. Muškarac koji je odbio staviti masku potukao se s dvojicom policajaca koji su pozvani nakon što apeli trgovca nisu urodili plodom. Oba su policajca u tučnjavi teško ozlijeđena i trenutačno nisu u mogućnosti biti na dužnosti, a jednom od njih potrebna je operacija zbog napuklih kostiju lica (Večernji list).

13. svibnja

Europska komisija preporučila je danas postupno i koordinirano ukidanje ograničenja za putovanja između zemalja članica ili regija unutar njih koje imaju sličnu epidemiološku situaciju kako bi se spasilo što se može od ovogodišnje turističke sezone (Hina).

Hrvatska u ovom trenutku radi na razvoju aplikacije za praćenje kontakata, potvrdio je premijer Andrej Plenković u razgovoru s novinarima. Na tome zadnjih nekoliko tjedana rade stručnjaci koje smo angažirali i koji se razumiju u to, primjerice APIS, rekao je Plenković, dodavši kako će ona svakako štititi privatnost građana. O koordiniranom pristupu Europske unije pri izradi aplikacija pisali smo ovdje i ovdje.

Crnogorsko tužiteljstvo odredilo je 72-satni pritvor osmorici svećenika Srpske pravoslavne crkve zbog organiziranja molitvene šetnje na kojoj je sudjelovalo nekoliko tisuća vjernika unatoč zabrani okupljanja zbog epidemije koronavirusa (Dnevnik.hr). Crnogorska policija uz pomoć suzavca razbila je u srijedu navečer prosvjede građana u nekoliko gradova u zemlji nakon što je sud odbio žalbe odvjetnika episkopa SPC Joanikija i drugih svećenika. Građani u Nikšiću gađali su policiju kamenjem i skandirali “ustaše”, a snage reda privele su veći broj građana, javlja portal Vijesti.me.

Pola milijuna građana Srbije prijavilo se u prva tri sata za 100 eura novčane pomoći koju dodjeljuje Vlada Srbije svim punoljetnim državljanima s važećom osobnom iskaznicom i prebivalištem u Srbiji (N1).

12. svibnja

Nakon izjave člana nacionalnog Stožera Krune Capaka da će ljudi u samoizolaciji moći doći na izbore s maskama, uslijedile su burne reakcije u medijima, na društvenim mrežama i u samom Saboru. „Reakcije su burne zato što smo prije mjesec dana slušali dijametralno suprotne stavove, te se ljude proglašavalo bioteroristima (…) Sad odjednom ljudi od struke moraju pokrivati stranačke odluke i dolazi do ovakvih izjava koje vode do podsmijeha i bijesa građana”, komentirao je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u programu N1, dodavši da političke odluke treba donositi i obrazlagati Vlada, a ne Stožer. HDZ koristi Stožer da svoje političke interese pokuša objasniti interesima struke. Tada i stručno utemeljene odluke građani tumače kao političke, smatra.
I MOST-ov Nikola Grmoja je upozorio: „Ako netko u jednom trenutku plaši da su to bioteroristi, a u drugom trenutku mogu doći na izbore s maskom – pokazuje se da ili su mjere bile pretjerane čitavo vrijeme ili se donose odluke na temelju političkih razloga, a ne epidemioloških“.

Na redovitoj konferenciji Stožera koja je uslijedila Alemka Markotić je ponovila svoj raniji stav o opasnosti koju predstavljaju ljudi koji krše samoizolaciju, a Capak nije uzimao riječ, osim što je rekao kako na to „nema što dodati“. Novinar Hrvoje Krešić upitao je ministra Davora Božinovića razmišlja li se o pomicanju izbora na subotu, a s obzirom da je „iz epidemioloških razloga“, odnosno zbog širenja virusa, zabranjen rad trgovina nedjeljom, no odgovor nije dobio. Ovaj put suočen s pravim pitanjima novinara, Božinović je potvrdio kako je do sada za oko 1.920 ljudi policija utvrdila kršenje samoizolacije te je o tome obavijestila Državni inspektorat. 

Državni inspektorat je do 9. svibnja obradio 1.614 prijava o kršenju mjera samoizolacije, od čega su izdana 82 prekršajna naloga temeljem kojih su naplaćene kazne. Do sada je ukupno naplaćeno 245.975 kuna (N1).

Portal European Views proglasio je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU „katastrofalnim“, osvrćući se prije svega na odbijanje reagiranja Hrvatske po pitanju vladavine prava u Mađarskoj i Poljskoj. Podsjeća na izjavu ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „brat uz brata, Mađar uz Hrvata“ i izražava nadu da će sva bitna pitanja biti pokrenuta nakon preuzimanja predsjedanja od strane Njemačke u drugoj polovici godine. O vladanju Viktora Orbana pisali smo ovdje.

Svega nekoliko dana nakon završetka policijskog sata, pred Narodnom skupštinom Srbije održano je okupljanje par tisuća pristalica Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, koji su tamo dovedeni da podrže štrajk glađu dvoje zastupnika SNS-a, Aleksandra Martinovića i Sandre Božić. Istovremeno je pred Skupštinom održan i protest podrške opozicijskom zastupniku Dveri Bošku Obradoviću, koji je također štrajkao glađu (Index)

U Njemačkoj se sve više prosvjeduje protiv mjera za suzbijanje zaraze (N1).

Vlada Federacije BiH suspendirala je direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka zbog afere s nabavom 100 respiratora za koje je iz proračuna plaćeno gotovo 5,5 milijuna eura (Oslobođenje).

Vlada Slovenije donijela je odluku o ponovnom otvaranju međunarodnog zračnog putničkog prometa unutar EU i s trećim zemljama. Promet u slovenskim zračnim lukama krenut će početkom lipnja (Index).

11. svibnja

Na službenoj vladinoj stranici koronavirus.hr pod naslovom „Što znači samoizolacija i kako je provoditi?“ još uvijek se na prvom mjestu navodi: „Nije dozvoljeno izlaziti iz kuće, osim u krajnjoj nuždi“. 

Od kad su pokrenute mjere za suzbijanje zaraze koronavirusom građane se preko medija pozivalo da prijave kršenje samoizolacije telefonskim pozivom na broj 112 ili podnošenjem prijave Državnom inspektoratu. Obrazac za prijavu i dalje postoji. Građani su kršenje mjera policiji prijavljivali i putem obrasca e-opažaj. Večernji list je 19. ožujka, dakle na samom početku epidemije u Hrvatskoj, zabilježio možda najzanimljiviji slučaj kršenja samoizolacije koji je kažnjen s 8.000 kuna kazne, a riječ je bila o poljoprivredniku koji je sam sjeo u svoj traktor kako bi bacio gnoj na njivu.   

Profesori s katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu smatrali su da takva kazna možda i nije dostatna, a s obzirom na to da su krajem ožujka objavili svoju reakciju u kojoj navode da je kršenje samoizolacije u stvari kazneno djelo te bi se trebalo kažnjavati zatvorom. U njihovom priopćenju koje je potpisao predstojnik katedre Davor Derenčinović stoji: “Kršenje mjera samoizolacije koje su odredila nadležna državna tijela nije samo lakše kažnjivo djelo, odnosno prekršaj zbog kojeg se počinitelji mogu novčano kazniti. Pod određenim uvjetima, to je i kazneno djelo širenja i prenošenja zarazne bolesti. Ono je propisano člankom 180. Kaznenog zakona”.

Prema Članku 180. Kaznenog zakona počinitelj kaznenog djela je, između ostalog, i onaj tko “ne postupi prema propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprječavanje suzbijanja zarazne bolesti među ljudima s posljedicom prouzročenja opasnosti od širenja zarazne bolesti među ljudima”. Za to je kazneno djelo propisana kazna zatvora do dvije godine zatvora, ako je počinjeno s namjerom, odnosno do jedne godine zatvora ako je počinjeno iz nehaja, navode profesori u priopćenju. Objašnjavaju, potom, kako se namjernim postupanjem, odnosno namjernim širenjem zaraze smatra i ravnodušnost prema eventualnim posljedicama širenja zaraze. Osim toga, u zakonu stoji kako je kazneno djelo već i samo prouzročenje opasnosti, neovisno je li netko drugi doista i zaražen.

Nehajnim, odnosno nenamjernim širenjem zaraze, prema tumačenju profesora s katedre Kaznenog prava, smatra se ono lakomisleno držanje kad netko misli: “ništa se neće dogoditi”. Kod oba oblika ovog kaznenog djela, napominju profesori, nadležna državna tijela imaju ovlast uhititi osumnjičenika i provesti kazneni postupak.

Sudovi tu osobu moraju osuditi na kaznu zatvora, kažu. U slučaju najtežih posljedica, ako je primjerice takvim ponašanjem prouzročena smrt jedne ili više osoba, ta kazna može biti i do 12 godina. Radi se o teškom kaznenom djelu koje kriminalizira i nepromišljenost, lakomislenost i ravnodušnost kao posljedice odsustva društvene odgovornosti i solidarnosti u uvjetima krize, naveli su. 

Samo do početka travnja je kod više od tisuću osoba evidentirano kršenje mjera samoizolacije, za što su kazne bile od 8.000 kuna naviše. 

Sve to, kako se pokazalo na današnjoj redovitoj konferenciji za novinare nacionalnog Stožera civilne zaštite, bilo je možda izlišno jer je Krunoslav Capak, voditelj HZJZ-a, na pitanje kako će u slučaju izbora na biračka mjesta osobe kojima je naložena samoizolacija konstatirao da ljudi koji su u samoizolaciji „nisu bolesni“ i kako ne bi trebalo biti problema ako stave masku i ne pokazuju simptome.

Dodao je i da djeca koja moraju biti u samoizolaciji mogu ići na maturu s maskama.

Da do sada nije postojao nesporazum između ponašanja policije i savjesnih građana i shvaćanja najodgovornijih koje svaki dan gledamo na redovitim konferencijama nacionalnog stožera, podsjetio je Index koji je nabrojao kojim su se riječima sam Capak i doktorica Alemka Markotić obraćali ranije onima kojima je na pameti kršenje samoizolacije.

Današnji nastup pokazao je da se nacionalni stožer, u perspektivi skorih izbora, ali i problema s maturom, više ne vodi epidemiološkim razlozima.

Stožer je, uz to, donio niz novih mjera kojima se život gotovo u potpunosti vraća u normalu, a koje možete provjeriti ovdje

Republička izborna komisija u Srbiji donijela je rješenje o nastavku provođenja izbornih radnji za parlamentarne izbore koji će biti 21. lipnja. Rok za podnošenje izbornih lista je do 5. lipnja u ponoć.

Granična policija BiH upozorila da se s padom epidemije opet pokreće migrantski val. U noći s nedjelje na ponedjeljak intervenirala je Gorska služba spašavanja u BiH kako bi spasila migrante koji su upali u jamu na Plješevici (Tportal).

Gotovo trećina Amerikanaca vjeruje da već postoji cjepivo protiv Covida-19, ali je uskraćeno širem građanstvu, a gotovo polovica ih je uvjerena da je virus kreiran u laboratoriju, pokazalo je novo istraživanje.

9. svibnja

Načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović objavio je da se hrvatskim državljanima omogućuje odlazak u inozemstvo, a strani državljani moći će ući u Hrvatsku kada postoje gospodarski interesi ili neodgodivi osobni razlozi. Za sve prelaske hrvatske granice bit će potrebno pridržavanje preporuka HZJZ-a, no više neće morati u samoizolaciju nakon ulaska u zemlju.  

Objasnio je i da se ta odluka odnosi samo na države članice EU jer je u skladu s preporukama EU, zabranjen ulazak iz trećih zemalja na teritorij Unije do 15. lipnja. Kazao je i kako su mogući posebni bilateralni razgovori s pojedinim državama. Božinović je istaknuo i da će otvaranje granice i povoljna epidemiološka situacija olakšati turističke dogovore i omogućiti da se krene s tom važnom gospodarskom djelatnošću.

Zabranjuje se napuštanje mjesta prebivališta na Braču u trajanju od 14 dana zbog epidemiološke situacije na tom otoku na kojemu su 22 osobe zaražene.

8. svibnja

Samo 6 posto ispitanih građana želi izbore na ljeto, dok njih 40 posto želi da se parlamentarni izbori održe na jesen, ali uz mogućnost elektroničkog glasanja, pokazuje istraživanje provedeno krajem travnja (N1).

7. svibnja

Hitne službe diljem Europe zabilježile su do 60 posto više poziva žena žrtava bračnog nasilja tijekom mjera ograničenja kretanja u sklopu borbe protiv novog koronavirusa, upozorila je u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (N1). O nasilju u obitelji tijekom izolacije Faktograf je već pisao.

Nakon što je u srijedu navečer Narodna skupština Srbije ukinula izvanredno stanje u državi, u Službenom glasniku je objavljeno da će nadležne izborne komisije 11. svibnja donijeti rješenja o nastavljanju izbornih radnji za parlamentarne, pokrajinske i lokalne izbore (N1).

Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o raspisivanju lokalnih izbora u BiH u nedjelju, 4. listopada ove godine. Izbori za gradsko vijeće Mostara, gdje lokalnih izbora nije bilo 12 godina, trebali bi biti naknadno raspisani „kad se steknu neophodni uvjeti“ (Radio Slobodna Europa).

Dvije mušterije u Oklahomi ranile su dvoje zaposlenika McDonald’sa nakon što im je rečeno da napuste restoran zbog mjera restrikcije uvedenih zbog epidemije koronavirusa. Osumnjičenici su se naljutili i počeli pucati nakon što im je rečeno da odu iz restorana, dvoje je ranjeno, a još jedan zaposlenik lakše je ozlijeđen tijekom incidenta, rekla je načelnica policije Michelle Henderson za CNN. Jedna je osoba ranjena u nogu, a druga u rame te im život nije ugrožen. Osumnjičenici su pobjegli s mjesta zločina, no ubrzo su uhvaćeni. Incident je povezan s brojnim prosvjedima diljem SAD-a koji su usmjereni protiv restrikcija uvedenih zbog obuzdavanja epidemije koronavirusa.

U Michiganu je zaštitar u jednog trgovini upucan nakon što je mušteriji rekao da bi trebala staviti masku na lice, a drugi incident je zabilježen nakon što je jedna osoba obrisala nos u rukav jednog zaposlenika, također iz protesta zbog opomene za nošenje maske. O prosvjedima u Michiganu više možete čitati ovdje.

6. svibnja

Pandemija Covida-19 mogla bi dodatno urušiti demokracije na prostoru bivše Istočne Europe, iznosi u svom novom izvješću Freedom House o čemu smo pisali ovdje.

Neil Ferguson, vodeći britanski ekspert za koronavirus koji je kod britanske vlade inzistirao da se poduzmu karantenske mjere, jer će u protivnom broj žrtava Covida-19 u Velikoj Britaniji dostići 500 tisuća mrtvih, napustio je položaj savjetnika u vladinoj savjetodavnoj skupini za izvanredna stanja (SAGE) – nakon što je sam prekršio mjere karantene. Ferguson je bio prisiljen na taj potez nakon što je The Telegraph otkrio da ga je dva puta u njegovom stanu posjetila ljubavnica koja inače živi sa suprugom i djecom u drugom domaćinstvu. Ministar zdravstva Matt Hancock rekao je kako ga je takav postupak stručnjaka ostavio „bez teksta“ te da bi se trebale razmotriti i druge sankcije zbog njegovih kršenja mjera.

Sam Ferguson se ispričao za svoj potez, ali je za Politico pojasnio da je bio uvjeren da je imun na koronavirus s obzirom da je ranije bio pozitivan na testu i od prvih je simptoma proveo dva tjedna u samoizolaciji.

 

Aktivisti iz Srbije, BiH, Grčke i Slovenije upozoravaju da je tijekom pandemije koronavirusa zamjetan porast policijskog nasilja na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti, te da među lokalnim stanovništvom vlada strah od migranata i izbjeglica jer ih se predstavlja kao „populaciju koja širi zarazu“ (Slobodna Europa)

Izolacija zbog pandemije novog koronavirusa dovela je do jačanja marginalizacije siromašnijih ljudi koji nemaju pristup internetu, upozorili su u utorak znanstvenici i organizacije za ljudska prava, pozivajući vlade i telekom operatere da učine više kako bi se taj problem ublažio. Od obrazovanja do potrage za poslom i apliciranja za državnu pomoć, mjere izolacije prebacile su mnoge ključne aktivnosti na internet, ali i otežale ljudima s niskim primanjima pristup internetu, ističe francuska tehnološka konzultantska tvrtka Capgemini (N1).

Više od dvije trećine ljudi anketiranih u 20 afričkih zemalja ostat će bez hrane i vode ukoliko će morati ostati kod kuće dva tjedna, objavio je u srijedu BBC pozivajući se na istraživanje Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (N1).

Vlada Crne Gore podržala je Zakon o amnestiji kojim je predviđeno smanjenje kazni zatvora za 10 ili 15 posto osobama pravomoćno osuđenima za pojedina kaznena djela kao „nužnu mjeru u aktualnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažiranih službenika”.

5. svibnja

Uoči održavanja Zagrebačkog summita, organizacije civilnog društva sastavile su Deklaraciju kojom od lidera traže proširenje EU na Zapadni Balkan, ali i poštivanje vladavine prava u svim zemljama članicama EU.

U Austriji se vode debate hoće li aplikacije za praćenje mobitela biti obavezne za sve građane, samo za turiste ili će biti isključivo na dobrovoljnoj bazi (Jutarnji list). Paralelno, ministri EU-a zaduženi za telekomunikacije ustvrdili su na videokonferenciji održanoj u utorak da je potrebno koordinirano pristupiti upotrebi mobilnih aplikacija za praćenje širenja koronavirusa, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (Hina).  

4. svibnja

U Hrvatskoj je krenuo drugi krug otvaranja, koji uključuje otvaranje obrta poput frizerskih salona. Na konferenciji nacionalnog stožera najavljeno je i otvaranje igrališta te opuštanje mjera koje se odnose na vjenčanja i sprovode.

Osim Hrvatske, niz je europskih zemalja krenuo u djelomično oslobađanje ekonomije (Tportal) Ublažavanje mjera stupilo je na snagu i u Sloveniji, BiH, Kosovu i Srbiji.

Stomatolozi u Bosni i Hercegovini najavljuju tužbe Ustavnom sudu i  Europskom sudu za ljudska prava, jer je Federalni štab civilne zaštite u sklopu ublažavanja mjera dozvolio rad svim zdravstvenim ustanovama osim zubarima (Oslobođenje).

Saslušanja po američkom zahtjevu za izručenje utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Assangea nastavit će se u rujnu nakon odgode u travnju zbog epidemije koronavirusa, objavio je u ponedjeljak sud u Londonu. Sjedinjene Države traže Assangeovo izručenje tereteći ga po 18 točaka optužnice, uključujući urotu za hakiranje, u vezi objave povjerljivih diplomatskih dokumenata prije deset godina (Tportal).

2. svibnja

Oko 3.500 prosvjednika demonstriralo je sinoć u centru Ljubljane protiv postupaka slovenske vlade tijekom epidemije koronavirusa, zahtijevajući njenu ostavku. Prosvjed “S balkona na bicikle” organizirale su Anarhistička pobuda Ljubljana i još 23 grupe i nevladine organizacije. Slični prosvjedi organizirani su i u Mariboru, Kopru i drugim mjestima.

1. svibnja

Uslijed pandemije koronavirusa Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) održao je u petak prvi internet-prosvjed u Hrvatskoj pod geslom “Radnicima hvala, ali prvo prava”, pri čemu je istaknuto 12 zahtjeva koji su upućeni Vladi, Hrvatskom saboru, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sindikati traže transparentnost i nadzor potpora za očuvanje radnih mjesta, odbijaju prijedloge za smanjenjem plaća i pozivaju na bolju organizaciju rada kroz provedbu ključnih reformi u javnom i privatnom sektoru (Hina). 

Američki predsjednik Donald Trump prosvjednike protiv mjera ograničenja kretanja koji su s oružjem u četvrtak opkolili sjedište države Michigan nazvao je „vrlo dobrim ljudima“ s kojima bi guvernerka Gretchen Whitmer trebala postići dogovor. Nekoliko stotina ljudi prosvjedovalo je u četvrtak protiv produženja mjera do 15. svibnja.

Skupina od 20-ak građana prosvjedovala je u petak u Rijeci protiv mjera nacionalnoga Stožera civilne zaštite i zatražila ukidanje svih mjera, a policija je privela troje prosvjednika jer su odbili pokazati osobne dokumente. Navodili su kako “protestiraju protiv ovoga totalitarističkog režima, žele da se sve vrati sve u normalu, da se umjetno stvoren virus prizna i da se zaustavi uvođenje 5G mreže” (Hina).  Nekoliko prosvjednika sa sličnim parolama i u društvu saborskog zastupnika Ivana Pernara okupilo se i u Zagrebu. 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.