Smanjenje plaće radnicima nakon uzimanja državne potpore za jednog ministra “dobra mjera”, a za drugog “subvencijska prijevara”

Gabrijela Galić

Poslodavci koji su u travnju koristili potporu za očuvanje radnih mjesta kroz subvencioniranje plaće u iznosu od četiri tisuće kuna nisu ništa loše napravili ako radnicima tu potporu nisu isplatili u cijelosti. Odnosno, ako su radnicima isplatiti iznos minimalne plaće od 3.250, a sebi zadržali ostatak od 750 kuna. To je jasno poručio Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike i koordinator izrade HDZ-ova predizbornog programa tijekom sučeljavanja sa SDP-ovim Sašom Đujićem (N1).

Kako je ustvrdio Ćorić, 3.250 kuna koji su pretvoreni u četiri tisuće kuna bili su mjera pomoći gospodarstvu, odnosno poduzetnicima koji su taj novac transferirali svojim radnicima.

„Čak i oni, čak i oni koji četiri tisuće kuna u drugom mjesecu mjera nisu transferirali prema svojim radnicima, nego je ostalo na njihovim računima, na taj način mogli su podmirivati različite obveze u gospodarstvu. I ta mjera povećanja njihove likvidnosti nije ništa loše. Naprotiv, ona je dobra“, ustvrdio je Ćorić.

Da je dobro da su poslodavci namjensku subvenciju za isplatu plaća dijelom zadržali na računu kako bi povećali likvidnost, Ćorić je ustvrdio nakon što je Saša Đurić rekao da su mu se javljali radnici kojima je poslodavac plaću spustio na minimalnu, a od države su uzeli četiri tisuće kuna.

Ministar financija: To je kazneno djelo subvencijske prijevare

Potpora za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom, kao što joj sami naziv kazuje, potpora je namijenjena radnicima, a ne potpora za podizanje likvidnosti. Očuvanje likvidnosti poslodavcima je omogućeno kroz Covid-19 kreditne linije poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR, HUB, Vlada, točka 1.).

Mišljenje koje izražava Ćorić, tvrdeći da je dobro da su poslodavci zadržali dio potpore namijenjene radnicima, u suprotnosti je s onim što je vrlo jasno govorio Zdravko Marić, ministar financija nakon što su sindikati upozorili da će biti „lova u mutnom“.

„No već sada, usporedbom određenih podataka iz evidencija o isplaćenim potporama od strane HZZ-a i podataka kojima raspolaže Porezna uprava uočene su neke nelogičnosti koje ukazuju i na moguće nepravilnosti i zlouporabe. Sve ćemo to temeljito analizirati te poduzeti i odgovarajuće zakonom predviđene mjere sankcioniranja. Zasad ti prvi podaci pokazuju da je oko 25 posto onih koje smo analizirali isplatilo manje plaće i uz državnu potporu. Koliko manju, to ćemo vidjeti do kraja mjeseca“, kazao je Marić koncem travnja.

„Ako je netko s ciljem dobivanja potpore prikazao lažne podatke podsjećam da je to u Kaznenom zakonu okvalificirano kao kazneno djelo subvencijske prijevare“, dodao je tada Marić.

Više od 1,5 milijardi kuna potpora

Ta izjava odnosila se već na prvu isplatu potpora poslodavcima za ožujak. I u tom je mjesecu postojala mogućnost da poslodavac dio državne potpore zadrži. Naime, u nekim djelatnostima, ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, moguće je isplatiti plaću i nižu od minimalne.

Prema ažuriranim podacima potporu za očuvanje radnih mjesta za ožujak koristilo je 83 955 poslodavaca za 484 992 radnika. Država je na račune poslodavaca isplatila nešto više od 1,55 milijardi kuna (HZZ).

Podaci o broju poslodavaca koji su koristili potporu za subvenciju radničkih plaća u travnju, koje su kasnile zbog obrade podataka, još nisu objavljeni. Prema našim informacijama to bi se trebalo dogoditi do kraja tjedna.

Što kaže kazneni zakon?

Subvencijska prijevara, o kojoj je govorio Marić, regulirana je Kaznenim zakonom i predviđa kaznu od šest mjeseci pa do deset godina. Kako zakon navodi, „tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari državnu potporu davatelju državne potpore dade netočne ili nepotpune podatke o činjenicama o kojima ovisi donošenje odluke o državnoj potpori li propusti obavijestiti davatelja državne potpore o promjenama važnim za donošenje odluke o državnoj potpori, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“.

Ta kazna slijedi i onom koji sredstva državne potpore koristi suprotno njihovoj namjeni. U slučaju da je „počinitelj postupao s ciljem da ostvari državnu potporu velikih razmjera“ ili je potporu koristio suprotno njenoj namjeni propisana je zatvorska kazna od jedne do deset godina.

Dakle, za ministra financija „isplata manje plaće i uz potporu države“ predstavlja subvencijsku prijevaru. Za ministra zaštite okoliša i energetike i koordinatora HDZ-ova predizbornog programa ta „mjera povećanja likvidnosti nije ništa loše“.

„Potpora za poduzetnike u djelatnostima pogođenima koronavirusom isplaćuje se na račune poslodavcima u iznosu od 3250 odnosno 4000 kuna po radniku, koji ih nadalje imaju obavezu radnicima isplatiti kao redovnu plaću. Ukoliko je ugovorom o radu ili drugim radno pravnim propisima ugovorena minimalna plaća Zavod preporuča da poslodavac isplati potporu u cijelosti“ , odgovoreno nam je 14. travnja iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava na upit kako će se kontrolirati isplate radnicima koje su niže od državne potpore.

Iz ministarstva rada tada su podsjetili da je poslodavac u radnom odnosu obavezan za obavljeni rad radniku isplatiti plaću. Iznos plaće utvrđen je ugovorom o radu odnosno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu na koje može upućivati ugovor o radu.

„Dakle, korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta ne utječe na obvezu isplate ugovorene plaće niti ova okolnost zahtijeva obveznu izmjenu izvora radnoga prava. Eventualne izmjene visine plaće mogu biti samo rezultat dogovora između sindikata i poslodavca, odnosno poslodavca i radnika“, ustvrdili su u resornom ministarstvu.

Drugim riječima, država je preporučila da se radniku isplati cijela potpora ako i kada je plaća niža od te potpore. No, ako se to ne dogodi, ili ako je iznos plaće aneksom ugovora izmijenjen, sve je čisto. Osim činjenice da je dio namjenske potpore nenamjenski iskorišten.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"