Izborni program: Osvoji li novi mandat, HDZ ide u reformu radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava

Gabrijela Galić

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), osvoji li na predstojećim izborima mandat za sastavljanje Vlade, planira izmijeniti radno zakonodavstvo, ali i ponovo provesti mirovinsku reformu. Navode to u široj verziji svog predizbornog programa naslovljenog „Sigurna Hrvatska“.

Kako navodi HDZ, u dogovoru sa socijalnim partnerima planiraju redefinirati radno zakonodavstvo kako bi „stvorili kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, smanjili administrativno opterećenje rada i osigurali dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu zaštitu poduzetnika i radnika“.

Pritom navode i kako će poticati „inovativne oblike rada“, poput rada od kuće, kako bi „kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potakli demografsku obnovu Hrvatske“.

Rad od kuće

Inovativni oblik rada, kako rad od kuće programom „Sigurna Hrvatska“ HDZ naziva, u domaćem je zakonodavstvu i praksi prisutan još od 2003. godine kada je uveden pojam rada na izdvojenom radnom mjestu, što se odnosi na rad od kuće ili drugi prostor koji nije prostor poslodavca i zadržao se kroz sve izmjene radnog zakonodavstva do danas.

Poslodavci su rad od kuće, u djelatnostima u kojima je to moguće, pojačano koristili tijekom pandemije koronavirusa, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. Prije izbijanja pandemije koronavirusa, svaki deseti radnik radio je od kuće, dok najnoviji podaci Europske zaklade za unapređenje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da je gotovo 40 posto radnika u EU tijekom pandemije počelo raditi od kuće.

Europska konfederacija sindikata (ETUC), iako podržava rad od kuće u trenutnim iznimnim okolnostima, upozorava kako on može „zamagliti“ granicu između privatnog i profesionalnog. Stoga su poslodavce pozvali na poštivanje prava radnika da se isključe, odnosno da po isteku radnog vremena ne odgovaraju na službene mailove i telefonske pozive. Naime, kako navodi ETUC, prema zadnjem EU Istraživanju o uvjetima rada, ljudi koji redovito rade od kuće imaju dva puta veću vjerojatnost da će tjedno raditi 48 sati ili više nego radnici koji rade u prostorima poslodavca, šest puta veću vjerojatnost da će raditi i u svoje slobodno vrijeme te imaju probleme sa čestim buđenjem u vrijeme spavanja.

Stoga je za radnike koji rade od kuće potrebno zadržati iste uvjete kao da su u prostoru poslodavca, odnosno zadržati uobičajeno radno vrijeme, osigurati im neophodno osposobljavanje i tehničku podršku, poštivati njihovu privatnosti te „moraju imati pravo na odjavu“.

Zahtjevi HUP-a u programu HDZ-a

Hitne izmjene Zakona o radu koncem travnja zatražila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dramatičnim priopćenjem (Novi list). Naveli su kako radno zakonodavstvo, povrh izvanrednih okolnosti, mora pojednostaviti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija radnog vremena, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka.

Osim toga, potrebno je bolje definirati rad na izdvojenom mjestu rada, mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja, ali i raskida ugovora o radu.

Unatoč dramatičnom pozivu na hitne zakonodavne izmjene, HUP je u razdoblju od pola dana zašutio o svojim zahtjevima. No, oni su pretočeni u program „Sigurna Hrvatska“.

Najavljuju povećanje potpore za samozapošljavanje, a ne isplaćuju postojeću

U području rada, osim izmjena „radničke Biblije“, HDZ navodi kako će potporu za samozapošljavanje u prvih šest mjeseci podići na više od 130 tisuća kuna. Ta je potpora od sredine ožujka suspendirana, kao i potpore za zapošljavanje, kako bi se namakla sredstva za potpore poslodavcima za isplatu plaća u djelatnostima pogođenim koronavirusom. Prije suspenzije, nezaposlena osoba je od države za pokretanje vlastitog posla mogla dobiti do 100 tisuća kuna (HZZ).

HDZ programom najavljuje da će potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje nastaviti „od samog početka novog mandata“.

Osim stvaranja uvjeta za podizanje prosječne neto plaće do kraja mandata na najmanje 7,6 tisuća kuna, te podizanja minimalne plaće na više od 4.250 kuna do kraja mandata i reguliranja rada nedjeljom, najavljuje se i snižavanja stopa oporezivanja dohotka s 24 na 20 posto te, za one s višim prihodima, s 36 na 30 posto. HDZ najavljuje i novi sustav zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj „koji će biti učinkovit i fleksibilan jer će moći primjereno i brzo odgovoriti na potrebe tržišta rada“.

Provedba novog sustava zapošljavanja stranih radnika, odnosno ukidanje kvota za njihovo zapošljavanje i liberalizacija tržišta već se priprema. Iako je namjera bila da se već u dijelu ove godine ukinu kvote to je prolongirano jer je novi Zakon o strancima prije raspuštanja Sabora prošao tek prvo čitanje (Sabor).

Što se tiče nastavka reforme mirovinskog sustava, iz programa se jasno mogu iščitati jedino promjene u načinu izračuna obiteljske mirovine kako bi bio „pravedniji“ te proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. To znači da bi ubuduće do četiri sata dnevno, odnosno 20 sati tjedno mogli raditi i primatelji obiteljske te invalidske mirovine, koji to sada ne mogu.

HDZ nastavlja mirovinsku reformu

Da bi se to reguliralo potrebno je izmijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju, što znači i mogućnost otvaranja razgovora i o drugim elementima zakona. Tim više jer se u programu navodi kako će nastaviti mirovinsku reformu koja osigurava adekvatnost mirovina, uspostavljanje održivog mirovinskog sustava i rješavanja problema međugeneracijske nejednakosti.

Zbog istih razoga je aktualna Vlada provela izmjene mirovinskog zakona, među ostalim povećavajući starosnu dob za umirovljenje, kao i penalizaciju ranijeg umirovljenja. Izmjene su trebale stupiti na snagu od ove godine, ali su ih spriječili sindikati referendumskom inicijativom “67 je previše” tijekom koje su prikupili 708 713 potpisa protiv izmjena u mirovinskom sustavu. U rujnu prošle godine, Vlada je sindikatima priznala pobjedu te je odustala od mirovinske reforme.

U HDZ-u, sudeći prema predizbornom programu, nisu odustali od promjena, ali o njima puno ne otkrivaju.

HDZ umirovljenicima poručuje i da će im u sljedećem mandatu povećati mirovine za 10 posto, odnosno da će nastaviti „podizati mirovine s ciljem da prosječna mirovina dosegne 50 posto od prosječne neto plaće, a da se istodobno umanje razlike među mirovinama“.

Koliko će mirovine rasti, međutim, ovisi o njihovom usklađivanju koje se provodi dva puta godišnje u skladu s kretanjem cijena i plaća. Prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina realizirano s isplatama u travnju bilo je skromno jer je usporio rast plaća, što je dijelom posljedica i neoporezivih naknada kojima su poslodavci podebljali primanja radnika i koje ne ulaze u izračun prosjeka plaće.

Osim ako HDZ neće mijenjati formulu za usklađivanje mirovina u budućnosti, one će kao i proteklih godina rasti na temelju kretanja na tržištu.

Prosječna mirovina, prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznosi 2.829,64 kune što je 42,15 posto prosječne plaće.

Uvođenje “očinskog dopusta”

U programu „Sigurna Hrvatska“ našli su se i neki dijelovi predizbornog programa „Vjerodostojno“ iz 2016. godine. Tako se ponovo najavljuje uvođenje neostvarenog inkluzivnog dodatka za osobe s invaliditetom. Ovog puta to bi se, uz reguliranje statusa osobnog asistenta, trebalo dogoditi do kraja iduće godine.

Dok se prije četiri godine najavljivala informatizacija listi čekanja, danas HDZ govori o istom, samo drugim riječima pa najavljuje digitalizaciju sustava kojom će se unaprijediti zdravstvena skrb te „dodatno skratiti liste čekanja kroz projekte eNaručivanje, eSmjernice i eBolnice“.

Najavljuje se i uspostava hitne helikopterske medicinske službe (HEMPS), projekta koji je započeo još u vrijeme koalicijske Vlade Zorana Milanovića, pa ga je koalicijska Vlada Mosta i HDZ-a Tomislava Karamarka koju je vodio Tihomir Orešković prekinula, a njegova ponovna uspostava najavljivana je i u mandatu aktualne vlade Andreja Plenkovića (Novi list, N1).

Kako bi povećali socijalnu sigurnost osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u HDZ-u najavljuju donošenje nove Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Donošenje nove Strategije nije neočekivano, s obzirom da je aktualna rađena za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Govoreći o demografskoj revitalizaciji, među ostalim, HDZ najavljuje kako će omogućiti „uvođenje očinskog dopusta od 10 dana za rođenje djeteta“ kako bi se očevi uključili u ranu skrb o djeci. Time se i majkama, kako stoji u programu, omogućuje ravnopravnije sudjelovanje na tržištu rada.

Desetodnevni očinski dopust obaveza je koju Hrvatska u nacionalno zakonodavstvo treba unijeti prenošenjem Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i to treba napraviti do kolovoza 2022. godine. Aktualna vlada se u postupku donošenja tog europskog propisa načelno zalagala za petodnevni očinski dopust.

Osvoji li novi mandat, HDZ će do kraja godine uvesti „Dječju karticu“ kojom će „omogućiti brojne popuste i pogodnosti obiteljima s djecom“. Roditeljske naknade u visini do pune plaće, pak, namjeravaju osigurati do kraja mandata. Plan im je i povećati doplatak za djecu za 50 posto. Ovisno o cenzusu, dječji doplatak se trenutno kreće od 199,45 do 831,50 kuna (HZMO).

Promjena poreznih stopa

Osim daljnjeg poreznog rasterećenja dohotka, HDZ planira i daljnje snižavanje opće stope poreza na dobit za dio poduzetnika. Sva poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna plaćala bi ga po stopi od 10 posto, dok bi svega sedam posto poduzeća s višim prihodima i dalje plaćala porez na dobit po stopi od 12 posto.

Namjeravaju proširiti i područje primjene sniženih stopa PDV-a od 13 i pet posto „prije svega vodeći računa o socijalnom kriteriju i o tome da se što više rastereti građane s nižim primanjima, sukladno financijskim mogućnostima“. Nekoliko redaka kasnije navode da će na svu hranu PDV biti 13 posto.

U epidemiji koronavirusa uvedena mogućnost izbora plaćanja PDV-a i po naplaćenim računima za sve obveznike, ostat će trajna mogućnost.

Najavljuje se i ukidanje plaćanja poreza na promet nekretninama koji sada iznosi tri posto, kao i daljnje administrativno rasterećenje gospodarstva.

Gospodarski razvoj, pak, fokusira se na poljoprivrednu proizvodnju pa HDZ najavljuje da će je povećati za 30 posto – na 22 milijarde kuna.

„Izgradnjom 20 regionalnih rashladnih, skladišnih i distribucijskih centara za voće i povrće osigurat ćemo povezivanje poljoprivrednih proizvođača, distributera i tržišta“, navode. Izgradnju tih regionalnih centara, pritom, Vlada je najavila još u ožujku prošle godine.

Uštedu od 300 milijuna kuna u desetogodišnjem razdoblju planiraju ostvariti kupnjom nekretnine u koju će smjestiti sva tijela državne uprave, odnosno sva ministarstva i državne urede.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"