Ocjena točnosti

ANALIZA PRVE DEBATE: I Bernardić i Plenković pretežito su se držali činjenica – onih koje im idu na ruku

Hina/RTL

Davor Bernardić je došao s previše papira, a Andrej Plenković s previše pokroviteljskim i umišljenim stavom – prevladavajući su dojmovi u javnom i medijskom prostoru nakon jučerašnje prve debate dvojice kandidata za premijera na RTL televiziji. U velikoj analizi mi smo se pozabavili  točnošću većeg dijela tvrdnji izrečenih tijekom dvosatnog duela. I Bernardić i Plenković pretežito su se, više ili manje precizno, držali onih činjenica koje im idu na ruku, a ostale su zanemarivali, preskačući širi kontekst.

> Plenković i Bernardić žestoko su se svađali oko INA-e. Provjerili smo jesu li se držali činjenica

Je li Hrvatska pobijedila koronu?

Andrej Plenković:

„Mi smo osigurali da je Hrvatska pobijedila Covid-19 u prvom valu, da je imala izrazito mali broj zaraženih zbog pravodobno uvedenih restriktivnih mjera, da je poduzela ključne mjere za zaštitu života i zdravlja naših sugrađana, da smo imali ogroman broj izliječenih, da smo imali, kada gledamo komparativno, vrlo mali broj umrlih sugrađana, puno manje nego brojne zemlje u našem okruženju i to puno veće zemlje, sa snažnijim zdravstvenim kapacitetima, s više sredstava na raspolaganju nego mi i tu bitku smo pobijedili“.

Iako su ispravne Plenkovićeve tvrdnje da je Hrvatska imala, komparirana i sa svojim okruženjem i s većim zemljama, izrazito mali broj zaraženih i umrlih zbog pravodobno uvedenih restriktivnih mjera, ta je konstatacija vrijedila do prije deset dana. Međutim, ovdje nije riječ o drugom valu zaraze, nakon što smo pobijedili u prvom, već o posljedicama otvaranja. Prije pet dana, 25. lipnja registrirano je 95 novozaraženih, što je drugi najgori rezultat od 1. travnja kada je novozaraženih registrirano 96.

Da se zaraza ponovo širi pa je neprimjereno govoriti o pobjedi, vidljivo je iz ove grafike sa stranice Worldometera

 

O ustavnosti rada stožera i Ustavnim sucima

Andrej Plenković:

„Vi ste od početka, zajedno s vašim kolegama, nastojali minirati sve što smo radili. Najprije vam je bio problem ustavna osnova Zakona o sustavu civilne zaštite pa Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pa ste izgubili obje te bitke“.

U nastavku sučeljavanja, Plenković se ponovo vratio na tu temu riječima:

„Ustavni suci, dio njih, su i prije nekoliko mjeseci pokušali biti među inicijatorima javne rasprave o ustavnosti i zakonitosti i Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Kada smo donijeli taj zakon, matirali kompletno opoziciju u Saboru, ta rasprava je jenjala. Danas su je valjda zbog sučeljavanja vratili u eter…”

Davor Bernardić mu je odgovorio:

„Činjenica je da je Stožer preuzeo ovlasti koje nije imao. Mi smo apelirali na to da se dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru proglasi pandemija, davali smo vam ruku, bili smo konstruktivni u tom procesu, sve mjere smo prihvatili za spas gospodarstva”.

Andrej Plenković je dodao:

„Oni su htjeli Hrvatsku u izvanrednom stanju“.

Na što je Davor Bernardić replicirao:

„A što nije Hrvatska bila u nekom vidu izvanrednog stanja? Pa ljudi se nisu smjeli kretati. Umirovljenici nisu smjeli na ulicu, a da ne kažem da si ne mogu priuštiti zaštitnu opremu“.

Istina je da su predstavnici opozicije, među kojima je najglasniji bio SDP-ov Peđa Grbin, apelirali tijekom početnog razbuktavanja krize i zatvaranja da se „zbog velike prirodne nepogode“ primijeni članak 17. Ustava RH, koji se odnosi na izvanredno stanje. Politička opozicija, međutim, nije u takvim stavovima bila osamljena. Slično su mišljenje za medije u više navrata izrazili i ustavni stručnjak Đorđe Gardašević (Faktograf), ali i ustavni sudac Andrej Abramović, na kojeg se, ne navodeći ime, referira Plenković, kritizirajući inicijative ustavnih sudaca. Sudac Abramović smatrao je, pojednostavljeno, da si je Stožer civilne zaštite pri ograničavanju pojedinih prava uzeo ovlasti koje mu ne pripadaju.

Netočna je Plenkovićeva konstatacija da je opozicija minirala početne napore Vlade da zauzda pandemiju. Kad je riječ o izmjenama Zakona o sustavnu civilne zaštite, on je donesen u jednom danu, 18. ožujka, po hitnom postupku, bez rasprave i uz potporu opozicije.

Problematično je bilo što je taj zakon, a ne odgovarajući Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti korišten kao zakonska podloga za niz mjera koje je donosio Stožer civilne zaštite. Dodatni je problem iskrsnuo kada se shvatilo da ministar zdravstva Vili Beroš, koji je po tadašnjoj inačici Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti bio nadležan za sve mjere, formalno i nije član Stožera civilne zaštite. Da je pogriješila, Vlada je potvrdila kada je krenula u izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima je naknadno legalizirala ranije poduzete mjere Stožera, odnosno upustila se u retroaktivnu primjenu zakona. (Faktograf)

Cijena testova

Davor Bernardić:

„Kako je moguće da testiranje u Hrvatskoj košta 200 eura, dakle 1500 kuna, a u SAD-u samo 40 dolara?“

Točno je da se u Hrvatskoj bilo tko može testirati kako bi saznao je li zaražen novim koronavirusom. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar tu uslugu nudi po cijeni od 1506 kuna (Index.hr). Podatak da testiranje u SAD-u košta 40 dolara je, međutim, netočan. Cijene testiranja na Covid-19 u SAD-u jako variraju, što je tema kojoj se The New York Times bavio u članku od 16. lipnja. Ustanovili su da npr. samo u američkoj saveznoj državi Teksas cijene testova variraju od 27 dolara do 2315 dolara. Prosječna cijena testiranja u SAD-u, prema istom izvoru, je oko sto dolara.

Davor Bernardić:

„Olabavili ste mjere prerano, u tri faze ste otpuštali mjere u tjedan dana. Uostalom, o tome vam je sve rekao i glavni čovjek na klinici Fran Mihaljević Kutleša koji je rekao da su mjere prerano otpuštene upravo zbog parlamentarnih izbora i da je to dovelo upravo do novog vala epidemije Covidom-19“.

Točno je da je dr Marko Kutleša, glavni čovjek Intenzivne u Infektivnoj klinici Fran Mihaljević u intervjuu Jutarnjem listu koji je objavljen 28.lipnja rekao: „U popuštanje mjera je sigurno trebalo ići, ali da je to bilo prenaglo, jest i da se nisu tako lako trebale otvoriti granice, nisu. Sad se to pokazuje kao pogreška. Znam da treba balansirati između ekonomije i zdravlja ljudi, ali smatram da bi zdravlje trebalo biti na prvome mjestu. S druge strane, turistička sezona ionako će biti slaba i ne znam hoćemo li baš puno dobiti tim otvaranjem. Sad imamo situaciju kao da mjera nikad nije niti bilo, a bilo ih je. Prvi smo udar uspješno suzbili i epidemiološka je situacija bila dobra, a potom smo sve to profućkali. I sad smo opet na broju oboljelih kao na vrhuncu pandemije. Jučer je bio drugi najveći broj zaraženih od početka pandemije. I mislim da to neće tako brzo popustiti. Osobito jer sad imamo i lokalnu transmisiju“. U nastavku je konstatirao: „Stožer je na početku radio odličan posao, a kad su stvar stavili pod kontrolu, počelo se popuštati i na bolesti skupljati političke poene te situaciju koristiti za PR. To je moj dojam kao građanina. Teško da bi bilo koji epidemiolog sam išao na tako naglo otvaranje. Činjenica je da se sve manje pitalo struku, a pita ih se tek sad kad se situacija iznova zahuktala. U međuvremenu se radilo po čisto političkoj odluci“ . Dodao je i da se „politika same borbe s pandemijom promijenila zbog izbora“.

Andrej Plenković:

„Zahvaljujući našem angažmanu, mi ne samo da smo zaštitili živote u Hrvatskoj, ne samo da smo spasili zdravstveni sustav, ne samo da smo spasili gospodarstvo, nego smo bili prvi koji smo na razini Europske unije još 28. siječnja pokrenuli Intenzivni mehanizam kriznog odgovora na Covid“.

Kao što smo već gore konstatirali, Vlada je u prvom naletu doista zaštitila živote, zdravstveni sustav i gospodarstvo, ali zaraza se sada ponovo razbuktala i neizvjesno je kako će se situacija dalje razvijati. Također, prognozira se da će se osjetnije gospodarske posljedice korona krize manifestirati u drugoj polovici tekuće godine.

Točno je, međutim, da je Hrvatsko predsjedništvo 28. siječnja odlučilo aktivirati aranžmane EU za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u obliku za razmjenu informacija, da bi 2. ožujka prešlo i na punu aktivaciju mehanizma IPCR-a. Riječ je o pokušaju koordiniranja djelovanja EU u trenutcima velikih kriza, a to što je mehanizam pokrenula Hrvatska nije neka posebna zasluga, već logično postupanje predsjedateljice.

Davor Bernardić:

„Po procjeni američkog IHME instituta, ukoliko se nastavi ovaj trend, ova nespremnost stožera koji je očito postao politički jer on dolazi po savjete u Banske dvore, onda će broj zaraženih tamo negdje početkom rujna biti 3.000 dnevno, ako se ništa ne poduzme“.

Američki IHME institut, nezavisni istraživački centar pri University of Washington,  kao što se vidi na sljedećoj poveznici, očekuje da će broj zaraženih u Hrvatskoj biti dnevno 3.000, ako ne budu postojale nikakve mjere, ali do početka listopada. Međutim, ni prognoze do početka rujna nisu puno utješnije jer sežu gotovo do 2.700 novozaraženih dnevno. S obaveznim nošenjem maski, broj zaraženih mogao bi se kretati na 210 dnevno. Isti institut predviđa da ćemo do 1. listopada imati gotovo 1.500 mrtvih.

Tko nam je ostavio veći javni dug, a tko manje europskog novca?

Andrej Plenković:

„Javni dug u našem mandatu, do prije Covida, je smanjen s 81 posto udjela u BDP-u na 73“.

Ta je tvrdnja točna. Dug opće države na razini 2016. godine bio je 80,8 posto BDP-a, dok je na razini 2019. godine pao na 73,3 posto BDP-a (hnb).  Procjena Hrvatske narodne banke iz prosinca 2019. bila je da će dug padati u 2020. te da bi na kraju godine on mogao pasti na 68,7 posto BDP-a.  Međutim, zbog izbijanja korona krize i povećanih potreba za zaduživanjem, sada Vlada procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti na 86,7 posto BDP-a. Tako ćemo godinu završiti s gorim dugom od trenutka u kojem je vlada Andreja Plenkovića preuzela vlast, ali do povećanja duga dolazi zbog okolnosti na koje Vlada RH objektivno nije mogla utjecati.

Davor Bernardić:

„Po iskorištavanju fondova Europske unije mi smo na žalost kao zemlja daleko najgori u EU. Hrvatska je iskoristila svega 30 posto iz financijske perspektive 2014-2020. S tim tempom, bez obzira na ugovorena sredstva, mi nećemo uspjeti iskoristiti sva sredstva. Mit o nekoj europskoj pomoći iz programa „Next generation“ je nešto što se budžetira do polovice 2018. godine. Dakle, to je program kojeg ako dobijemo dobit ćemo tek početkom 2022“.

Andrej Plenković:

“Next generation je nastao u zadnjih nekoliko mjeseci u kontekstu covid krize. Kakva 2018? Vidite ovaj graf koji je pokazivao gospodin Bernardić, za vrijeme ranije SDP-ove vlade ja sam zatekao, u listopadu 2016., 9 posto ugovorenih sredstava i isplaćenih 1 posto. Danas Hrvatska ima, iz ove financijske perspektive koja istječe ove godine, 96 posto ugovorenih sredstava i 36 isplaćenih, i to se rapidno isplaćuje i provodi“.

Davor Bernardić:

“2015 godine je bio početak proračunskog razdoblja i mi smo bili poravnati sa zemljama EU, dakle u prosjeku EU po broju ugovorenih projekata. Nakon toga, u vašem mandatu događa se gap između ugovorenih i isplaćenih sredstava, europskog prosjeka i Hrvatske. Dakle, mi smo na 30 posto. To je cijela istina”.

Uslijedilo je potom natezanje jesmo li na 36 ili 31 posto isplaćenih sredstava.

Potpuno je nejasno što je Bernardić htio reći kada je spominjao 2018. godinu u kontekstu programa Next generation, koji se, kako je to ispravno primijetio Plenković razvio u vrijeme korona krize (ostalo je nejasno je li riječ o Bernardićevu lapsusu ili neznanju).

Na stranicama Europske komisije koja prati povlačenje EU sredstava, vidljivo je kako je Hrvatskoj do sada isplaćeno samo 36 posto sredstava (kako to ispravno navodi Plenković, a ne 30 ili 31 kako to kaže Bernardić) i da je to smješta na zadnje mjesto od svih zemalja EU. Bernardić je u pravu kada kaže da nije isto uspoređivati sam početak provedbe financijskog razdoblja, što je bilo vrijeme kada je 2015. SDP otišao s vlasti, s njegovim krajem.

Plaće, mirovine, naknade

Andrej Plenković:

„U vrijeme SDP-ove vlade  2011. -2015. godine, minimalna plaća je narasla za 252 kune, u mandatu naše vlade ona je narasla 754. Dakle, tri puta. Prosječna plaća u mandatu njihove Vlade narasla je 201 kunu, u mandatu naše vlade 1.147 kuna. Dakle šest puta više. Mirovine su u mandatu naše vlade u prosjeku narasle 12, najniže su narasle 15 kuna. Minimalna mirovina je narasla za 223 kune, u mandatu njihove vlade za 120 kuna. Roditeljska naknada je narasla za četiri tisuće kuna na 5.654 kune. U njihovom mandatu bila je nula. Osobna invalidnina nula kuna u njihovom mandatu, u našem 250 kuna. Status roditelja njegovatelja (…) mi smo povećali tu naknadu s 2.500 na 4.000 kuna“

SDP-ova Vlada na vlasti je bila od 23. prosinca 2011. do 22. siječnja 2016. godine (Vlada). Iznos minimalne plaće za 2011. godinu (za razdoblje od 1. lipnja 2011. do 31. svibnja 2012. godine) utvrdila je prethodna vlada HDZ-a koju je vodila Jadranka Kosor. Plenković je u pravu kada iznosi podatke o rastu minimalne plaće tijekom SDP-ove vlade. U 2011. godini ona je iznosila 2.244,32 kune neto da bi na kraju mandata ona 2016. bila utvrđena na 2.496 kuna, dakle narasla je za 251,68 kuna.

Vlada Andreja Plenkovića prvi puta je iznos minimalne plaće utvrdila za 2017. godinu i to na razini 2.620,80 kuna neto, dok je u tekućoj godini iznos minimalne plaće 3.250,01 kuna neto (vlada, isplate.info). Od početka do kraja Plenkovićeve vlade minimalna plaća jest narasla 754 kuna.

Kod prosječnih plaća Plenković je bio malo neprecizan. Neto plaća u prosincu 2011. godine iznosila je 5.493 kuna neto, a u siječnju 2016. godine, kada je završio mandat SDP-ove vlade, 5.646 kuna ili 153 kune više nego na početku mandata te vlade.

U listopadu 2016. kada je Plenkovićeva Vlada preuzela vlast, prosječna plaća iznosila je 5.642 kuna neto, međutim, prema zadnjim podacima, prosječna neto plaća za travanj iznosila je 6.622 kune neto iz čega proizlazi da je od početka do kraja mandata aktualne vlade prosječna plaća porasla 980 kuna (nhs, izvor DZS). Iako je Plenković rekao da „ako smo u mandatu ove Vlade mogli podići prosječnu plaću sa 5.600 na 6.700 kuna, onda do kraja idućeg sigurno možemo doći do tisuću eura, u prosjeku za cijelu Hrvatsku“, činjenica je da je trend trenutačno drugačiji. Prosječna plaća u travnju bila je 6.622 kune (nhs, dzs), odnosno na razini države u odnosu na mjesec ranije nominalno je pala 1,4 posto, dok je realni pad 1,2 posto.

Rast mirovina posljedica je zakonski propisanog usklađivanja mirovina. Tijekom 2010. i 2011. godine usklađivanja mirovina nije bilo, a od 2012. godine vraćeno je usklađivanje mirovina dva puta godišnje. Pritom je od siječnja 2015. godine u primjeni nova formula usklađivanja mirovina koja je izmijenjena kako bi se pri usklađivanju u obzir više uzimao onaj faktor koji je umirovljenicima povoljniji (Faktograf, mirovinsko).

Aktualna vrijednost mirovine na osnovu koje se mirovina određuje u trenutku kad je Vlada Andreja Plenkovića preuzela vlast iznosila je 61,59 kuna, dok je najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža iznosila 59,71 kunu (mirovinsko). Od siječnja ove godine aktualna vrijednost mirovine iznosi 68,45 kuna, a to je ujedno i iznos najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža (mirovinsko). Iz tih podataka proizlazi da je vrijednost mirovine u mandatu aktualne vlade porasla 6,86 kuna dok je najniža mirovina porasla 8,74 kune.

U svibnju ove godine najniža prosječna mirovina stečena prema općim propisima iznosila je 1.692,62 kune, dok je u listopadu 2016. godine iznosila 1.448,34 kune (1, 2)  što je 244,28 kuna više nego na početku mandata aktualne vlade.

U prosincu 2011. najniža prosječna mirovina po općim propisima bila je 1.331,94 kune dok je u siječnju 2016. godine iznosila 1.430,12 kune te je u mandatu SDP-ove vlade porasla 98,18 kuna  (1, 2).

Roditeljska naknada, za drugih šest mjeseci djetetova života, od travnja ove godine podignuta je na 5.654 kune, ali nije rasla za četiri tisuće kuna kao što je to kazao Plenković, već za 1.663 kune (Novi list, teb).

Netočno je da je u mandatu SDP-ove vlade ta naknada „bila nula“. Ona je bila limitirana na 50 posto proračunske osnovice (hzzo, poslovni).

Osobna invalidnina je novčana potpora namijenjena osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju. Zakonom o socijalnoj skrbi koji je donesen 2012. godine, u mandatu SDP-ove vlade, a kasnije je mijenjan. Netočno je da je ona iznosila nula kuna, jer je u 2012. godini iznosila 1.250 kuna, a kasnije je propisana na razini 1.250 kuna (sjaj, PFZ). Od 2018. godine, osobna invalidnina porasla je na 1.500 kuna (vlada).

Točno je da je aktualna vlada povećala iznos naknade za roditelja njegovatelja s 2,5 tisuće kuna (koliko je iznosila još od 2008. godine) na četiri tisuće kuna. To povećanje naknade vlada je provela na sjednici 28. svibnja uredbom o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi (vlada, točka 3.).

Poskupljenje hrane i siromaštvo

Davor Bernardić:

„Vi ste smanjili PDV na meso, povrće i ribu. Hrana nije pojeftinila. Štoviše, hrana je poskupila“.

Izmjenama u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV) taj se porez od početka prošle godine plaća po sniženoj stopi od 13 posto na svježe i rashlađeno meso, ribu, svježe voće i povrće, jaja, isporuku živih životinja te dječje pelene. Tijekom prošle godine, međutim, građani nisu na cijenama proizvoda osjetili efekt snižavanja stope PDV-a (Faktograf, Novi list).

Prema indeksu potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku (DZS) u prvih pet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani hrana je skuplja 3,2 posto. Meso je u tom promatranom razdoblju skuplje 8,1 posto, riba i plodovi mora 0,8 posto, dok je povrće jeftinije 0,4 posto. Sveukupne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema podacima DZS-a, u svibnju su u odnosu na travanj ove godine, u prosjeku više za 0,1 posto. „U odnosu na svibanj 2019., tj. na godišnjoj razini, niže su za 0,6%, dok su u godišnjem prosjeku više za 0,8%“, naveo je DZS u priopćenju. Pritom su u DZS-u napomenuli kako se u „okolnostima pandemije bolesti COVID-19 podaci o maloprodajnim cijenama prikupljaju te se s cijenama koje se nisu mogle prikupiti postupa u skladu s Eurostatovim smjernicama za harmonizirani indeks potrošačkih cijena“.

Davor Bernardić:

„Na Doing Bussiness ljestvici pali smo na 51 mjesto“.

Hrvatska je na 51. mjestu, ali nije pala, kao što je to rekao Bernardić, nego rasla. Prema zadnjem izvješću Svjetske banke o lakoći poslovanja – Doing Business 2020. – Hrvatska je napredovala na listi te se s 58 pozicije smjestila na 51 poziciju među 190 zemalja koje su promatrane (telegram, arhivanalitika).

Davor Bernardić:

„Milijun ljudi živi na rubu siromaštva“.

Ta je Bernardićeva procjena uglavnom točna. Privremeni podaci DZS-a (pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti, statistika u nizu) kazuju da je u prošloj godini u riziku od siromaštva bilo 23,3 posto stanovnika. Prema procjenama DZS-a, lani je u Hrvatskoj živjelo 4,058 milijuna stanovnika, što znači da je nešto manje od milijun stanovnika bilo u riziku od siromaštva.

Davor Bernardić:

„Uzeli ste porez na reinvestiranu dobit. Mi smo ga imali na nula“.

Andrej Plenković:

„Mi smo smanjili porez na dobit s vaših 20 posto na 18 i na 12“.

Obojica su rekla točne tvrdnje. Točno je da je mjera oslobađanja od poreza na reinvestiranu dobit ukinuta od siječnja 2017. godine, kada je na snagu stupio prvi krug porezne reforme. Točno je i da je porez na dobit smanjen s 20 na 18 posto uz uvođenje snižene stope od 12 posto za obveznike koji ostvaruju godišnji prihod do tri milijuna kuna (poslovni).

Davor Bernardić:

„Porezno opterećenje za vrijeme vaše vlade poraslo je s 21 posto BDP-a na 22 posto BDP-a. Ubrali ste više poreza. Znate koliko? 15 milijardi, a vi pričate o poreznom rasterećenju“.

Ove Bernardićeve tvrdnje nisu baš precizne, ali su uglavnom točne. Prema podacima Europske komisije, udio poreza prikupljenih od strane centralne vlasti, iznosio je 22 posto BDP-a na razini 2018. godine, dok taj udio u 2016. bio na 21,3 posto BDP-a (Data on Taxation, tablica Taxes by level of government).

Na razini 2016. godine, prema podacima izvršenja proračuna, od poreza je prikupljeno 71,7 milijardi kuna (mfin). Ovogodišnjim proračunom planirani su prihodi od poreza u visini 84 milijarde kuna, što je u odnosu na izvršenje iz 2016. porast od 12 milijardi kuna. No, uslijed epidemije koronavirusa sredinom svibnja obavljen je rebalans proračuna kojim su očekivani porezni prihodi smanjeni za 18 milijardi kuna (mfin).

Davor Bernardić:

„Kako stojimo na indeksu percepcije korupcije? Nikada nismo bili lošiji. Mi smo najkorumpiranija zemlja u EU. Mi smo po percepciji korupcije na 63. mjestu, o tom je govorilo i izvješće Europske komisije“.

Prema Indeksu percepcije korupcije, istraživanju Transparency Internationala iz Berlina, Hrvatska je lani bila na 63. mjestu sa 47 bodova i u donosu na godinu ranije pala je za jedan bod i tri mjesta. Hrvatska se i dalje nalazi među korumpiranim državama Europske unije, a osim nje lošije su Rumunjska i Mađarska s 44 boda te Bugarska s 43 boda (N1, ministarstvo pravosuđa).

Rast plaće Andreja Plenkovića

Davor Bernardić:

„Niste podigli neoporezivi dio dohotka na pet tisuća kuna nego ste digli prag za najveću stopu dohotka i podigli ste plaće, između ostalog, onima koji imaju najviše plaće. To su menadžeri, to nisu oni koji su pod migracijskim pritiscima poput liječnika, medicinskih sestara, inženjera. To su menadžeri i ljudi poput gospodina Plenkovića kojemu je plaća narasla četiri tisuće kuna zadnjom poreznom reformom“.

HDZ nije niti najavljivao podizanje neoporezivog dijela dohotka na pet tisuća kuna. Svojim predizbornim programom 2016. godine govorili su da će neoporezivi dio dohotka podići na 3.750 kuna (hdz), a podignut je na četiri tisuće kuna.

Poreznom reformom, u dva navrata mijenjane su stope oporezivanja dohotka, odnosno osnovica za primjenu niže stope od 24 posto (od 1. siječnja 2017. i 1. prvi siječnja 2019.godine). Po stopi od 24 posto porez se plaćao na poreznu osnovicu do 17,5 tisuća kuna. Zakonskim izmjenama od lani je primjena te stope proširena na osnovicu do 30 tisuća kuna, dok se iznad tog iznosa porez na dohodak plaća po stopi do 36 posto. Točno je stoga, da su porezne izmjene pogodovale onima s višim plaćama (Novi list).

Prema podacima iz porezne kartice Andreja Plenkovića njegova plaća na početku mandata iznosila je 18.236 kuna neto, da bi u 2018. iznosila 21.655 kuna neto, a prema zadnjim izmjenama trenutno iznosi 22.004 kuna neto. U tri je godine tako rasla nešto više od 3,7 tisuća kuna (tportal, imovinske kartice: 1, 2, 3).

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.