Faktograf.hr

Samo činjenice

Plenković i Bernardić žestoko su se svađali oko INA-e. Provjerili smo jesu li se držali činjenica

RTL

Žestoka se rasprava u RTL-ovom sučeljavanju Andreja Plenkovića i Davora Bernardića razvila oko afera vezanih za poslovanje INA-e, hrvatske naftne kompanije. S obzirom da su lideri HDZ-a i SDP-a tijekom ove rasprave neprestano jedan drugome upadali u riječ, njihovu interakciju nije moguće smisleno transkribirati pa ćemo se stoga osvrnuti na glavne točke prijepora.

Izvoz nafte u Mađarsku

Bernardić je Plenkovića optužio za “izdaju nacionalnih interesa” zbog izvoza nafte iscrpljene u Hrvatskoj na rafinerijsku obradu u Mađarsku, a što je omogućeno memorandumom o sporazumijevanju između Janafa i INA-e. Plenković je tvrdio da se ne radi ni o kakvoj izdaji nacionalnih interesa, već o Ininoj poslovnoj odluci.

Točno je da se nafta koju INA crpi u Hrvatskoj prerađuje u MOL-ovim rafinerijama. Radi se o temi koju je otvorio tjednik Nacional početkom lipnja, objavivši Memorandum o sporazumijevanju INA-e i Janafa, kojem je svojim potpisom svjedočio Plenkovićev ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Da se INA-ina nafta izvozi iz Hrvatske na obradu vidljivo je i iz INA-inog izvješća za 2019. godinu. U njemu stoji da je “u 2019. godini uspostavljen kontinuirani transfer domaće nafte kroz dva kanala; željeznicom prema Rijeci te omogućavanjem prihvata nafte u Janafov sustav naftovoda na lokaciji Sisak”.

Iz citiranog navoda jasno je da se nafta koja se skladišti u Sisku prebacuje na rafinerijsku obradu van Hrvatske. Jadranski naftovod (Janaf) je, naime, jednosmjeran i njime je transport od Siska moguć samo prema Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji.

Iz perspektive MOL-a u pitanju je sasvim sigurno racionalna poslovna odluka. Njihove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj znatno su novije i modernije nego rafinerijska postrojenja INA-e u Rijeci i Sisku. Za to je, doduše, MOL izravno odgovoran. Mađarski suvlasnik se 2009. godine ugovorom obvezao da će modernizirati INA-ine hrvatske rafinerije, što nije učinjeno (Zarobljavanje plinom). Mađarima su tada ujedno i potpuno prepuštena upravljačka prava u INA-i.

Zbog starosti hrvatskih rafinerijskih postrojenja, MOL-u je isplativije prerađivati naftu u svojim rafinerijama jer će dobiti kvalitetniji proizvod. Veliko je, međutim, pitanje je li tako nešto i u najboljem interesu INA-e. Izvozeći naftu na obradu u MOL-ove rafinerije, INA uskraćuje poslovanje vlastitim rafinerijskim kapacitetima.

Odgovor na pitanje što je INA-i povoljnije se, međutim, ne može dobiti bez uvida u cijenu po kojoj je INA prodala svoju naftu MOL-u. Podatak o cijeni nije javno dostupan. Naftni konzultant Jadranko Umičević javno je tvrdio da je INA-ina nafta mađarskom suvlasniku MOL-u prodana ispod cijene (Nacional). Ako je to točno, onda nema sumnje da je INA poslovno oštećena izvozom nafte prema MOL-ovim rafinerijama.

Rafinerija u Sisku

Bernardić je optužio Plenkovića da je uništio i ugasio rafineriju u Sisku. Plenković je odgovorio da to nije točno, jer u Sisku radi 700 ljudi.

Točno je da je proizvodnja nafte u Rafineriji Sisak ugašena tijekom mandata Plenkovićeve vlade. To međutim ne znači da su nestala i sva radna mjesta. Rafinerija Sisak danas se koristi za skladištenje nafte iscrpljene iz polja na sjeveru i sjeveroistoku Hrvatske.

S obzirom da INA nema namjeru ulagati u obnovu Rafinerije Sisak, nafta se na tom mjestu vjerojatno više nikad neće obrađivati. Otvorena je mogućnost prenamjene ove lokacije, kako bi na mjestu nekadašnje rafinerija nikla bio-rafinerija, u kojoj bi se gorivo moglo proizvoditi od energetskih biljaka. INA je u izvješću za 2019. najavila da će konačnu odluku o tom ulaganju donijeti 2022. godine.

S obzirom da se prostor rafinerije i dalje koristi za skladištenje radnih mjesta, točno je i da nekadašnja Rafinerija nafte Sisak i dalje zapošljava određeni broj ljudi. U INA-inom zadnjem poslovnom izvješću ne može se naći podatak o broju očuvanih radnih mjesta u Rafineriji Sisak, ali primjetan je pad broja zaposlenih u INA-inom rafinerijskom poslovanju. U opadanju je i broj zaposlenih u INA-i d.d. kao i u čitavoj INA Grupi.

Prema medijskim izvještajima, INA-ino postrojenje u Sisku zapošljava oko 500 ljudi. Plenkovićev ministar energetike Tomislav Ćorić u prosincu 2018. je najavio da INA namjerava u Sisku zadržati 350 do 400 radnih mjesta (Poslovni.hr/Hina)

Otkup INA-e

Bernardić je tijekom debate rekao da se protivi otkupu INA-e jer to košta dvije milijarde eura. Plenković ga je pitao kako on to može znati te kazao da takva Bernardićeva tvrdnja pokazuje rupe u njegovom znanju. Među ostalim je šefu SDP-a predbacio da ne zna ni da se dionicama INA-e trguje na Zagrebačkoj burzi.

Međutim, Bernardić je približno točno naveo trenutnu tržišnu cijenu INA-inih dionica koje MOL ima u svom posjedu. Mađarska kompanija vlasnik je ukupno 4.908.207 INA-inih dionica. Cijena dionice INA-e na Zagrebačkoj burzi 24. lipnja 2020. iznosila je 2880 kuna. Tržišna vrijednost INA-inih dionica u vlasništvu MOL-a je, dakle, oko 14,1 milijardi kuna, što je nešto manje od dvije milijarde eura.

Upitno je, međutim, je li to stvarna vrijednost MOL-ovog udjela u INA-i. Vrijednost naftne kompanije prvenstveno se održava u količini rezervi fosilnih goriva kojima ta kompanija raspolaže. INA-ine rezerve nafte i plina su u opadanju i u narednim godinama će se sasvim iscrpiti, a znatnija istraživanja za obnovu rezervi pod MOL-ovom upravom se nisu provodila.

Vlasnik dionica, naravno, može prodati svoje dionice Vladi RH i ispod tržišne cijene, ako se u pregovaračkom procesu postigne takav dogovor. Plenković, međutim, nije objasnio zbog čega bi MOL pristao prodati Vladi RH dionice po cijeni nižoj od tržišne.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.