Nošenje maske ne uzrokuje rak

Ana Benačić

Ispravak: U prvotnoj verziji teksta netočno smo naveli da je Stefano Montanari liječnik. On je doktor farmacije. Zahvaljujemo čitateljici koja nas je upozorila na propust i ispričavamo se na nenamjernoj pogreški.

Facebookom se dijeli video talijanskog doktora farmacije i vlasnika privatnog laboratorija Stefana Montanarija, protivnika cijepljenja protiv kojega je zbog izjava o Covidu-19 pokrenuta i inicijativa za kazneni progon.

U intervjuu za kanal Byoblu tvrdi da su maske štetne iz tri razloga. Pozabavit ćemo se sa svakim posebno, iako i sam liječnik kaže da nisu problematične ako ih se koristi povremeno. Podsjetimo, za širu javnost su maske preporučene u zatvorenim prostorima s više ljudi, kao i kada je teško držati distancu od ljudi van vlastitog kućanstva.

Razlozi koje navodi Montanari

Prvi razlog (prikazan u citatu niže) koji iznosi je to što izdišemo paru, pa onda navlaženi materijal postaje mrijestilište bakterija i virusa.

Vlažeći masku, stvaramo dobar teren za sve viruse, bakterije, gljivice i parazite koji se nalaze u zraku… i onda udišemo s njima milimetar od nosa.

Točno je da se maskama mora pravilno rukovati da se bi se izbjegla kontaminacija, kao i da se treba izbjegavati ponovno ili nepravilno postavljanje ili svlačenje dodirivanjem tkanine umjesto gume koja se postavlja iza ušiju.

Naime, jedna od deset maski korištena u bolnicama pozitivna je na viruse, pokazalo je istraživanje provedeno u tri pekinške bolnice. Veće šanse za pronalazak virusa imale su one maske na licima osoblja koje je liječilo više od 25 pacijenata ili koristilo masku dulje od 6 sati. Najveći rizik od kontaminacije korisnika događa se prilikom skidanja maske.

Zato maska može ponuditi i lažan osjećaj sigurnosti, ako se njome ne rukuje pravilno. No, kada govorimo o prinosu bakterija i virusa ustima i nosu, ne treba zaboraviti i na potpuno suprotan učinak. Osim što štite druge od respiratornih kapljica osobe koja ih nosi, maska istovremeno štiti tu osobu od slučajnih dodira sluznice vlastitim rukama. To je kod ljudi instinktivna i česta pojava, a nošenje maski u vrijeme epidemije predstavlja i fizičku barijeru i psihološki podsjetnik da se to ne radi.

Na videu Svjetske zdravstvene organizacije (niže u tekstu) prikazan je najsigurniji način za skidanje maske.

Hiperkapnija i ugljični “monoksid”

Drugi razlog koji navodi ovaj talijanski liječnik je taj što udišemo otpad disanja:

… nemamo slobodno disanje, ugljični monoksid se vraća u našu krv… To vodi do acidoze. To se zove hiperkapnia, ona znači da imamo previše ugljičnog monoksida u krvi. To vodi acidozi.

Ugljični monoksid (CO) nije nusprodukt disanja, već izgaranja, stoga je ovaj dio pogrešno preveden. Montanari je ovdje govorio o ugljičnom dioksidu (CO2). Pritom je netočno ustvrdio da hiperkapnija može nastati prilikom nošenja maske u trenucima kada su druge mjere distance onemogućene ili otežane. O tome da maske ne uzrokuju hiperkapniju, povećan unos CO2, ili hipoksiju, koja nastaje smanjenim unosom kisika, već smo pisali.

Maske se ne preporučuju osobama koje teško dišu, ali kod zdravih pojedinaca neće izazvati nikakve posljedice, pogotovo ako ih se nosi povremeno.

Virolog Ben Neuman izjavio je za portal PolitiFact kako je zagovaranje skidanja maski “opasna besmislica”. Virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Columbia navodi kako maske stvaraju “određeni otpor u procesu disanja, što znači da će možda trebati više napora za udisanje, ali neće fizički izmijeniti sastav zraka koji prolazi kroz masku”.

Navodno uzrokovanje raka

Udisanje CO2 vodi hiperkapniji, koja vodi acidozi, a acidoza vodi – raku, nastavlja Stefan Montanari svoj netočni niz.

Skoro svi kanceri, rekao bih svi, zadovoljni su stanjem acidoze… Tko je sklon kanceru, pomaže tim poludjelim ćelijama da polude još više.

Kako su već utvrdile španjolske kolege s Maldita.es u razgovoru s pulmologinjom Olgom Mediano, hiperkapnija može dovesti do kiselosti, odnosno povišenja pH vrijednosti krvi, što se zove i respiratornom acidozom, koja ima brojne uzroke povezane s otežanim disanjem. No, da bi se do nje došlo pukim nošenjem maske, treba proći puno vremena i simptoma. U principu, masku bi trebalo nositi jako dugo i pritom obavljati fizički zahtjevne poslove, a prije tog stanja prethodi i nesvjestica i dispneja, odnosno otežano disanje.

“Kod zdravih osoba, ovo se neće dogoditi zato što maske nisu potpuno zatvorene, već imaju određeni stupanj ventilacije”, objašnjava Mediano, pa bi komplikacije kod zdravih osoba bile rijetkost.

Moguće komplikacije respiratorne acidoze mogu uključivati probleme se radom pojedinih organa, zatajenje disanja ili šok, prema američkom Nacionalnom institutu zdravlja (National Institute of Health), ali nema dokaza da to povećava rizik od razvijanja bilo kojeg raka.

“Zaista ne postoji niti jedna studija koja dokazuje da korištenje maski uzrokuju rak, kao što tvrdi ovaj čovjek”, zaključuje Mediano.

O drugim zabludama vezanim za nošenje maski više možete pročitati ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"