Širi se infografika prepuna netočnosti o maskama

Margarita Perić

Facebookom se proteklih dana brzo širi infografika koja bez dokaza navodi da nošenje zaštitnih maski za lice uzrokuje niz zdravstvenih problema. U infografici se ne precizira kakve bi točno maske navodno uzrokovale ove tegobe niti se navode znanstvena istraživanja koja potvrđuju iznesene tvrdnje.

Infografika je podijeljena je na tisuće puta, a primjeri takve objave arhivirani su ovdje i ovdje. Riječ je o infografici koja je originalno objavljena na Instagram profilu naturopatske liječnice Ashton Joyce. S njenog profila vidljivo je da surađuje s Rashidom Buttarom, o čijim je neutemeljenim tvrdnjama o SARS-CoV-2 virusu Faktograf već pisao. Na njenoj web stranici poveznica naslova “Face Mask Studies” vodi na video Rashida Buttara.

Dezinformacije se brzo prevode

Kolaž infografika  niže prikazuje originalni, ali i prevedeni oblik dezinformirajućeg sadržaja. Među korisnicima Facebooka u Hrvatskoj uglavnom se dijelila desna, prevedena, infografika.

Analiza svake od tvrdnji infografike

Niže u tekstu analiziramo tvrdnje iz infografike o tome “što se događa kad nosiš masku za lice”, ali za početak napomenimo kako epidemiolozi jasno ističu kako tekstilne i medicinske/kirurške maske ne predstavljaju stopostotnu zaštitu od zaraze i prvenstveno se koriste za zaštitu drugih osoba od izlaganja potencijalno zaraznim kapljicama one osobe koja nosi masku.

 

“Smanjuje se kisik što dovodi do Hipoksije”

Tvrdnje da maske izazivaju hipoksiju i hiperkapniju počele su kružiti u više država svijeta unatrag par mjeseci i već su ih analizirali brojni fact-checking portali i mediji (1, 2, 3, 4, 5). Ove je tvrdnje analizirao i Faktograf, zaključujući kako kirurške i platnene maske nisu opasne za zdravlje.

Hipoksija je pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma.

“Ispravno postavljena maska neće izazvati hipoksiju”, rekla je za AFP doktorica Shelley Payne, direktorica Centra za zarazne bolesti LaMontagne na Sveučilištu u Teksasu u Austinu. “Ova dezinformacija može proizaći iz osjećaja nedostatka zraka zbog fizičke opstrukcije, ovisno o vrsti maske koju koristimo. No taj osjećaj imamo jer nismo navikli nositi masku. Ona sama neće nam uzrokovati hipoksiju”, rekao je dr. Daniel Pahua Díaz za meksički list Animal Político, a prenosi USA Today.

Na što treba obratiti pozornost kod nošenja maski

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da maske ne treba nositi pri vježbanju jer mogu smanjiti mogućnost komfornog disanja, dok američki Centar za suzbijanje i kontrolu bolesti navodi da maske ne bi trebale nositi djeca mlađa od dvije godine (jer ne mogu jasno artikulirati ako imaju problema), kao i osobe koje imaju poteškoće s disanjem, te bilo tko tko je u nesvjesti, onesposobljen ili drugačije onemogućen ukloniti masku bez pomoći. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da kod prve uporabe maske (pogotovo ako je domaće izrade) treba provjeriti propušta li maska dovoljno zraka kako bi što je manje moguće sprečavala normalno disanje.

 

“Povećava se CO2 što vodi do Hiperkapnije i respiratornog zatrovanja”

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da duže nošenje zaštitne maske može biti neugodno, no to ne dovodi do intoksikacije ugljik-dioksidom. Potrebno je paziti da se masku nosi ispravno, da nije prejako stegnuta odnosno da omogućava normalno disanje.

“Povećava se simpatetički (bori se ili bježi) odgovor, što povećava kortizol”

Kortizol je hormon koji proizvodi nadbubrežna žlijezda, koji se prirodno oslobađa kada je osoba pod stresom. Ovu je tvrdnju analizirao portal La Silla Vacia, zaključujući da je lažna jer ne postoji znanstveno istraživanje o relaciji između nošenja maske i proizvodnje kortizola.

Budući da ovo krizno vrijeme generira stres kod stanovništva, Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Svjetske zdravstvene organizacije objavio je poruke koje ciljaju na različite skupine kako bi pružile podršku psihičkoj i psihosocijalnoj dobrobiti tijekom epidemije Covida-19, a možete ih pročitati ovdje.

“Suzbija se imuni sistem, što povećava prijemčivost za infekcije”

Ova tvrdnja pomalo je i konfuzna, s obzirom da se protivnici nošenja maski istodobno pozivaju i na činjenicu kako maske ne mogu sasvim spriječiti prolazak mikroba. Dakle, nošenje maske ne stvara sasvim sterilne uvjete – tako da će imuni sistem biti izložen vanjskim uvjetima i kad budete nosili masku. Nošenje maske jedan je u nizu alata koji mogu smanjiti rizik transmisije, zajedno s čestim pranjem ruku, izbjegavanjem diranja lica i držanjem socijalne distance.

Ponavljanje tvrdnji iz raskrinkanog dezinformirajućeg filma

“Za vrijeme pandemije kada se morate izolirati šest do osam tjedana, to neće naštetiti vašem imunološkom sustavu do točke da će uništiti vašu floru pa da ne možete zaštititi sebe od bolesti. Kada bi to bio slučaj, mi jednostavno ne bismo preživjeli kao ljudi”, rekao je dr. Mikhail Varshavski, a prenosi USA Today.

Podsjetimo, slična je tvrdnja iznesena i u osporenom “dokumentarcu” Plandemija, u kojem se tvrdilo da “karantenske mjere” umanjuju imunitet, o čemu je Faktograf već pisao.

“Povećava se krvni pritisak”
“Oni sa respiratornim ili srčanim problemima imaju povećanu prijemčivost za razvoj stanja životne ugroze”

Nije moguće naći znanstvene radove koji bi potkrijepili ove dvije tvrdnje. Štoviše, uzrok nastanka povišenog krvnog tlaka u 90% ljudi nije poznat.

Preporuke SZO-a o nošenju maski, ažurirane 5. lipnja, navode da osobe s astmom i kroničnim respiratornim problemima mogu imati poteškoće s nošenjem maski, kao i djeca, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe s duševnim bolestima, starije osobe s kognitivnim smetnjama, osobe koje su imale traumu lica ili nedavnu maksilofacijalnu operaciju te oni koji žive u vrućim i vlažnim sredinama. Kao ostale potencijalne nedostatke navode potencijalnu glavobolju i / ili teškoće s disanjem, ovisno o vrsti maske koja se koristi; potencijalni razvoj lezija kože lica, nadražujući dermatitis ili pogoršavajuće akne, ako se maske često koriste duže vrijeme; potencijalna nelagoda; te poteškoće u komunikaciji gluhim osobama koje se oslanjaju na čitanje s usana.

Konfuziji je doprinjela i Svjetska zdravstvena organizacija

Spomenimo da je konfuziji oko nošenja maski doprinjela i Svjetska zdravstvena organizacija, koja je ranije savjetovala da maske nose bolesni i oni koji za njih brinu. No, 5. lipnja na osnovu istraživanja ažurirali su preporuke i savjetovali vladama da potaknu stanovnike da nose maske, pogotovo u situacijama gdje je teško održati socijalnu distancu.

“Sada imamo dokaze da ako se postave ispravno (maske) mogu biti barijera potencijalno zaraznim kapljicama”, rekla je za Reuters Maria Van Kerkhove, tehnička voditeljica WHO-a za koronavirus. 

Sve dezinformacije u vezi koronavirusa koje je Faktograf raskrinkao možete pratiti ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"