Aktualno

HRT-ovo sučeljavanje bez lidera najvećih stranaka, ali s nekoliko zanimljivih replika

foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

Na HRT-u je održana zaključna debata predstavnika stranaka kojima anketa rađena za javnu televiziju predviđa ulazak u Sabor. Na debati su sudjelovali Krešimir Bubalo iz Domovinskog pokreta, Ivan Vilibor Sinčić iz koalicije Dosta pljačke, Tomislav Ćorić iz HDZ-a, Marija Selak Raspudić iz MOST-a, Tomislav Tomašević iz koalicije predvođene platformom Možemo te Rajko Ostojić iz Restart koalicije.

HRT je na sučeljavanje izvorno zvao predsjednike ovih stranaka, ali većina se nije odazvala. Dolazak na sučeljavanje najprije je odbio Andrej Plenković, a potom i Davor Bernardić i Miroslav Škoro.

Tijekom debate, kandidati su većim dijelom iznosili točne informacije, a sučeljavanje je bilo najzanimljivije u međusobnim replikama i dobacivanjima.

Škoro i revizija

Ivan Vilibor Sinčić (Krešimiru Bubalu iz Domovinskog pokreta):

„Trebali bi se zapitati zašto vašeg predsjednika i njegovu suprugu tuži Grad Zagreb zbog nelegalnog upisa na zemljište. (…) Dajte  molim Vas, kada govorite o Državnoj reviziji, sjetite se što je rekla za gospodina Miroslava Škoru koji je ovdje na Hrvatskoj televiziji radio. Rekla je da mora vratiti jedno 250 tisuća kuna. Je li on to napravio do danas?“

Točno je da je Grad Zagreb, odnosno njegov Ured za upravljanje imovinom, pokrenuo tužbu protiv Kim Ann Škoro koja se pokraj prošle godine uknjižila kao suvlasnica dviju parcela uz Čulinečku cestu, za koje Zagreb tvrdi da su od 2006. njegove. Priča je povezana s “aferom Merkur”, odnosno zemljištem na kojem je supruga Miroslava Škore s poslovnom partnericom otvorila parking kod bolnice Merkur na kojem se parkiranje plaća 15 kuna. Nakon otvaranja te priče u medijima, Škoro je prodao udjele u tvrtki koja je vodila parking (Jutarnji listtportal).

Državna revizija, sredinom 2000. godine, utvrdila je nepravilnosti analizirajući poslovne knjige HRT-a s kraja ’90-tih godina. No Sinčić nije bio sasvim precizan u iznošenju podataka. Sporni iznos koji je Škoro dobio od HRT-a čak je i veći nego što je rekao Sinčić. Kako su lani otkrile Novosti, Škoro je krajem 1990-ih od HRT-a dobio 350 tisuća kuna otpremnine na koju nije imao pravo jer je s pozicije direktora Orfeja, glazbene kuće u vlasništvu HRT-a razriješen na osobni zahtjev nakon što je dvije godine tamo radio. Nalazi revizije pokazali su i da je od HRT-a dobio povlašteni stambeni kredit, na koji nije imao pravo.

Krešimir Bubalo:

„Evidentno je da proteklih godina investitori zaobilaze Hrvatsku“.

Ta tvrdnja nije točna. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku lani je iznosio 1,24 milijarde eura, što je najviši iznos stranih ulaganja od krizne 2014. kada su bila na razini 2,3 milijarde eura, da bi u 2015. godini pale na 30,1 milijun eura. U 2016. godini Hrvatska je privukla 370 milijuna eura stranih ulaganja, 2017. godini 460 milijuna, da bi u 2018. taj iznos porastao na 1,04 milijarde eura, odnosno u prošloj godini na 1,24 milijarde eura (tportalHGK).

Pogrešno je svibanj uspoređivati s veljačom

Jedna od tema oko koje su se sporili sudionici debate bilo je pitanje kako sačuvati radna mjesta s obzirom na recesiju koja dolazi. Ta se tema provlačila kroz sučeljavanje u nekoliko navrata.

Tomislav Ćorić:

„Hrvatska je u ovu krizu ušla vrlo otporna. Samo bih podsjetio da smo u četiri godine mandata HDZ-a i naše Vlade doživjeli 109 tisuća više radnih mjesta u Hrvatskoj. (…) Imamo nekoliko tisuća zaposlenih više nego prije nekoliko mjeseci. (…) Vjerujem da smo na ovu krizu odgovorili fenomenalno, spasili smo 600 tisuća radnih mjesta“ (nešto kasnije, Ćorić je ustvrdio kako su u „ekonomskom smislu“ spasili „500 tisuća radnih mjesta)“.

„HDZ nakon četiri godine mandata ostavlja 109 tisuća radnih mjesta, 1.100 kuna veću prosječnu plaću, 300 kuna veću prosječnu mirovinu, 725 kuna veću minimalnu plaću“.

Iako neprecizne, te su brojke uglavnom točne. U listopadu 2016. godine kada je HDZ preuzeo mandat bilo je zaposleno 1.392.235 osoba, a prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u svibnju je ukupan broj zaposlenih bio nešto iznad 1,5 milijuna (DZS, priopćenje, statistika u nizu). Iz toga proizlazi da je broj zaposlenih porastao za 114.727 osoba. Prosječna plaća u mandatu aktualne vlade nije porasla 1,1 tisuća kuna već za 980 kuna. (Faktograf).

Prosječna mirovina isplaćena u listopadu 2016. iznosila je 2.692,73 kune dok je prosječna mirovina isplaćena u lipnju ove godine iznosila 3.058,24 kune (mirovinsko, 12) što znači da je prosječna mirovina rasla i više nego je to spomenuo Ćorić, za 365,51 kunu. Kako smo to ranije već objašnjavali, rezultat je to usklađivanja mirovina (Faktograf). 

Minimalna plaća u mandatu aktualne vlade rasla je 754 kune, a ne 725 kuna.

Što se tiče tvrdnje o broju radnih mjesta koja su spašena u epidemiji koronavirusa, točno je da je država poduzetnicima isplatila potpore za oko 600 tisuća radnih mjesta. Prema podacima Vlade, potpora za očuvanje radnih mjesta u ožujku, travnju i svibnju pokrila je 609.431 radnika (Vlada, točka 3.). Međutim, treba tek vidjeti što će biti s tim radnim mjestima u neposrednoj budućnosti, tj. hoće li dosadašnje mjere doista biti dovoljne da se ta radna mjesta i očuvaju.

Tvrdnju o nekoliko tisuća zaposlenih više nego u veljači ove godine već smo analizirali. HDZ netočno broj osiguranika prikazuje kao broj zaposlenih. Broj osiguranika koje prati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema prošlotjednim podacima je porastao, međutim svi osiguranici nisu zaposleni. Relevantan podatak o zaposlenosti iznosi DZS koji će lipanjsku statistiku objaviti za dva tjedna.

Mirovine rasle, ali njihov udio u prosječnoj plaći značajno je manji nego je bio 1990.

Tomislav Tomašević:

„Upozorio bih da mi još nismo došli na broj radnih mjesta koje smo imali prije krize 2008. godine“.

To je donekle točno. U prosincu 2008. godine bilo je zaposleno 1.518.937 osoba, što je za 12 tisuća osoba više nego u svibnju ove godine (DZS). Međutim, današnji podaci o broju zaposlenih nisu usporedivi s onima s početka krize. DZS je lani revidirao podatke o broju zaposlenih od 2016. godine na ovamo te su u administrativno praćenje uključeni izaslani radnici, ali i mladi do 30 godina života koji se zapošljavaju prvi put te su poslodavci na pet godina oslobođeni plaćanja doprinosa na njihove plaće. To znači da je od 2016. godine revizijom podataka povećan broj zaposlenih.

Krešimir Bubalo:

„Umjesto postignuća imamo potonuća, umjesto sigurnosti imamo nesigurnost i uvijek kada komparirate treba drugi mjesec s drugim mjesecom, šesti mjesec sa šestim mjesecom – onda ćete vidjeti gospodine Ćoriću da nezaposlenost raste“.

Točno je da realniju sliku stanja daje usporedba podataka na godišnjoj razini. A prema tim podacima u veljači ove godine bilo je 1.515.889 zaposlenih što je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, rast od jedan posto (DZS). Međutim, u svibnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine broj zaposlenih manji je 3,3 posto. Naime, lani je u svibnju bilo zaposleno gotovo 1,59 milijuna osoba, odnosno gotovo 52 tisuće osoba više nego ovog svibnja.

Tomislav Tomašević:

„Civilne mirovine, dakle, radom zarađene mirovine – njihov je prosjek nekoliko puta manji od mirovina po posebnim propisima koje dobiva 70 tisuća ljudi. (…) Imali smo omjer tri radnika na jednog umirovljenika prije samo tri desetljeća, sada smo spali gotovo na 1:1. To je neodrživo“.

Te su tvrdnje dijelom točne. Prosječna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle civilna mirovina kako je naziva Tomašević, u svibnju (isplata u lipnju) iznosila je 2.830,65 kuna. Istodobno je prosječna mirovina po posebnim propisima iznosila 4.312,39 kuna i u odnosu na mirovinu iz rada je 1,5 puta veća (mirovinsko).

Mirovinu po posebnim propisima prima 93,6 tisuća umirovljenika (braniteljske, HVO, policija, vojska, službene osobe).

Točno je da smo prije tri desetljeća imali omjer radnika i umirovljenika 3:1, a od tada do danas taj je omjer sve nepovoljniji i prema zadnjim podacima za svibanj taj je odnos 1:1,23 (mirovina.hrmirovinsko).

Ivan Vilibor Sinčić:

„Nekada je omjer plaće i mirovine bio 75 posto, sada je on 39 posto, s trendovima pada“.

Sinčić se neprecizno izrazio misleći na udio mirovine u prosječnoj plaći, ali je iznio uglavnom točan podatak. Prema zadnjim podacima, udio prosječne mirovine prema općim propisima u prosječnoj plaći iznosi 38,09 posto (mirovinsko), dok je taj udio 1990. bio 75 posto  (mirovinsko).

Korupcija ima ime i prezime i zove se HDZ

Tomislav Ćorić:

„Korupcija ima ime i prezime. Svaki onaj koji je u Republici Hrvatskoj osumnjičen za korupciju treba odgovarati. Bilo tko, u ovoj sobi, bilo gdje u Hrvatskoj“.

Replicirao mu je Tomašević:

„Da, korupcija ima ime i prezime i zove se HDZ. Dakle, stranka kojoj se sudi za korupciju“.

A Ćorić uzvratio:

“Dakle, korupcija ima svoje ime i prezime. HDZ je stranka koja je bila na čelu hrvatskog naroda kada je Hrvatska osnivana. HDZ je uveo Hrvatsku u EU. HDZ je stranka časnih ljudi. Ukoliko postoje ljudi koji su koruptivni, oni imaju svoje ime i prezime. I to je to!“

Točno je Tomašević ustvrdio da se HDZ našao na optuženičkoj klupi zbog korupcije, odnosno izvlačenja 70-tak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške tvrtke Fimi media. U tom je procesu, uz više privatnih osoba, optužen i HDZ kao pravna osoba, tj. čitava stranka je optužena za sudjelovanje u koruptivnim aktivnostima. Procesiranje afere Fimi-media još traje, dok je okončan slučaj Planinska u kojem je zbog korupcije na šestogodišnji zatvor osuđen Ivo Sanader, bivši predsjednik HDZ-a i Vlade (Novi listdnevnik).

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.