Plenković ponovio Sanaderove izborne uspjehe, ali s puno manje glasova

Gabrijela Galić

Niti 24 sata od zatvaranja birališta Andrej Plenković, aktualni predsjednik Vlade i prema izbornim rezultatima ponovni mandatar, postigao je usmeni dogovor o sastavljanju nove vlade. Podržat će ga osam zastupnika manjina u Saboru te po jedan zastupnik HNS-a Predraga Štromara i Reformista Radimira Čačića (N1).

Iako se činilo da će ovogodišnji parlamentarni izbori biti neizvjesni, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pomela je konkurenciju, a vjetar u leđa dala joj je ispodpolovična izlaznost birača, dijelom vjerojatno zbog straha od epidemije novog koronavirusa.

Isto kao u Sanaderovo doba

HDZ zbog jake stranačke infrastrukture tradicionalno bolje motivira svoje biračko tijelo pa im nizak odaziv birača na izborima ide u korist, što potvrđuju i rezultati ovogodišnjih parlamentarnih izbora. Prema zadnjim podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), na izbore je izašlo 46,90 posto birača (DIP). To je najniža izlaznost dosad zabilježena na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima HDZ je osvojio 66 mandata. Jednak broj mandata osvojili su i na parlamentarnim izborima 2003. te 2007. godine (DIP Arhiva izbora, RTL), tada pod vodstvom Ive Sanadera.

U 2003. godini Sanader je Vladu sastavio uz podršku koalicijskih partnera – HSLS-a, HSU-a, DC-a i nacionalnih manjina, dok četiri godine kasnije sklapa koaliciju s HSS-om, HSLS-om, HSU-om i manjinskim zastupnicima (Vlada). Po istom obrascu, uz podršku manjih centrističkih stranaka i manjinskih zastupnika, vladajuću većinu sada sastavlja i Plenković.

U tri izborne jedinice na ovogodišnjim parlamentarnim izborima HDZ je izašao u koaliciji s HSLS-om (u prvoj i drugoj izbornoj jedinici), odnosno HDS-om (u desetoj izbornoj jedinici).

Uvjerljiva pobjeda s malo glasova

Ukupno je za Plenkovićev HDZ na ovogodišnjim izborima, prema trenutnim podacima, u deset hrvatskih izbornih jedinica glasalo 603 103 birača, što je u odnosu na 2007. godinu 231 tisuća birača manje, dok je u odnosu na 2003. godinu riječ o 197,4 tisuće birača manje.

Drugim riječima, dok je Sanaderov HDZ 66 saborskih mandata osvajao s preko 800 tisuća glasova, Plenkovićevom je to uspjelo s povjerenjem tek nešto više od 600 tisuća birača.

Pritom je bitan i element izlaznosti biračkog tijela na parlamentarne izbore. Tako je HDZ-ovih 66 mandata u 2003. godini „pratila“ izlaznost od 66,83 posto, dok je u 2007. godini ona bila 63,41 posto, a danas je ispodpolovična.

Usporedi li se aktualna izborna pobjeda HDZ-a s rezultatima s prošlih izvanrednih izbora, održanih netom nakon što je Plenković preuzeo tu stranku, evidentan je gubitak 79 584 glasova.

Naime, 2016. godine Plenkovićev HDZ (koji tada u svim izbornim jedinicama izašao s HSLS-om) privukao je 682 687 birača i osvojio pet mandata manje nego sada. No, izlaznost je bila bolja. Točnije, osvojili su 61 mandat uz izlaznost birača od 52,59 posto.

Samo jednom lošiji rezultat

Aktualna podrška birača HDZ-u, u apsolutnim brojkama, druga je najniža podrška toj stranci u ovom stoljeću.

Nižu potporu HDZ je osvojio jedino 2011. godine (kada su izgubili vlast) u jeku ekonomske krize. Tada je vladu vodila Jadranka Kosor kojoj je tu dužnost predao Sanader. On je 1. srpnja 2009., dvije godine nakon osvajanja drugog mandata, na iznenadnoj konferenciji za novinare dao ostavku na sve dužnosti poručujući kako je „svoju dionicu odradio“ te je „vrijeme da drugi nastave“ (Jutarnji list).

Te 2011. godine na parlamentarne izbore izašlo je 62 posto biračkog tijela. HDZ kojeg je vodila Jadranka Kosor privukao je 548 074 birača i osvojio 43 mandata u Saboru.

Četiri godine kasnije, 2015. godine, HDZ vodi Tomislav Karamarko, a na izbore izlaze s Domoljubnom koalicijom u koju su privukli HSP-AS, HSLS, HSS, Hrast, HDS, BUZ i ZDS. Zajedno osvajaju 59 mandata, od čega je 49 pripalo HDZ-u, a 10 koalicijskim partnerima.

Izlaznost je te 2015. godine pala na 60,82 posto, dok je HDZ-ova Domoljubna koalicija privukla 770 738 birača. Krhka vlada koju je HDZ-ova Domoljubna koalicija stvorila s Mostom, s nestranačkim predsjednikom Tihomirom Oreškovićem, raspala se nakon pola godine.

Izlaznost konstantno pada

Na izvanrednim izborima koji su uslijedili nakon niti godinu dana od redovnih izbora, izlaznost je naglo pala. Od 2003. godine kada je na razini 66,83 posto sa svakim izbornim krugom lagano je padala. U 2015. godini dosegnula je razinu od 60,82 posto da bi godinu dana kasnije pala na 52,59 posto, a oštriji pad nastavljen je i s netom završenim parlamentarnim izborima.

HDZ je na aktualnim izborima profitirao ne samo na lošoj izlaznosti već i na krizi uzrokovanoj koronavirusom. Vidljivo je to iz rezultata koje su ostvarili kandidati te stranke posljednjih mjeseci isturenih kroz Stožer civile zaštite.

Tako je, primjerice Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i šef Stožera civilne zaštite na izborima 2016. godine osvojio 26 puta manje preferencijalnih glasova nego danas. Na prošlim izborima on je bio kandidat u prvoj izbornoj jedinici, a dobio je za 475 glasova ili 0,76 posto podrške birača. Na aktualnim izborima kao prvi na listi u šestoj izbornoj jedinici osvojio je 12 390 preferencijalnih glasova (22,29 posto ukupno osvojenih glasova HDZ-a u toj jedinici).

U X jedinici HDZ je isturio Vilija Beroša, ministra zdravstva kao zamjenu za bivšeg ministra obrane Damira Krstičevića koji je tu jedinicu „nosio“ ranije, ali je početkom svibnja dao ostavku i za sada se oprostio s politikom. Beroš, koji na prošlim izborima nije bio kandidat, osvojio je 35 678 preferencijalnih glasova, što je tri tisuće više nego Krstičević na zadnjim izborima.

Treća članica Stožera, Maja Grba-Bujević, po prvi puta je bila kandidatkinja i to na posljednjoj poziciji u VII izbornoj jedinici. Iako nije prošla u Sabor, osvojila je nešto više od 3,6 tisuća glasova ili 5,28 posto od ukupno osvojenih glasova HDZ-a toj jedinici. Usporedbe radi, aktualni ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u toj je jedinici bio na drugoj poziciji na listi, a osvojio je 1 452 glasova manje od Grbe-Buljević, zadnje na listi.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"