Nije točno da se testovima na koronavirus kreira Covid-19

Josipa Dika

„Ne dajte se testirati jer bez testa nema corone. Oni je testom kreiraju. Kad ćete to naučiti?!“, poručila je dr. Nada Jurinčić, umirovljena pedijatrica i poznata protivnica cijepljenja na svom Facebook profilu 14. srpnja.

Predmetna objava (arhivirana ovdje) u međuvremenu je podijeljena više od 400 puta na privatnim profilima korisnika, u grupama koje okupljaju pobornike prirodnog liječenja, ali i u grupama u kojima se često objavljuju teorije zavjere poput „Borba Protiv Okupacije”, „Glas Slobodne Srbije – Sima Radovanovic“ i „Info Radar“ koje zajedno okupljaju više od 20.000 članova.

Dr. Jurinčić redovito na društvenim mrežama objavljuje poruke sličnog sadržaja koje su dokazano netočne [1,2,3] te je nerijetko gošća-stručnjakinja rubnih portala na temu koronavirusa [1,2]. O njenim je tezama kako se radi o izmišljenoj bolesti iza koje stoje interesi svjetskih moćnika čija je agenda prisilno cijepljenje i čipiranje Faktograf pisao ovdje i ovdje.

Trumpova teza da testovi kreiraju virus

Provjerili smo spornu tvrdnju da testovi kreiraju koronavirus te nismo našli ni jedan znanstveno utemeljen izvor koji bi upućivao na takav zaključak.

Međutim, sličnu je tezu nedavno plasirao američki predsjednik Donald Trump, poznat upravo po plasiranju dezinformacija u javni prostor. Brojač The Washington Posta pokazuje da je Trump prošlog tjedna prebacio brojku od čak 20 tisuća činjenično netočnih ili obmanjujućih tvrdnji izrečenih tijekom predsjedničkog mandata.

„Testiranje je mač s dvije oštrice –  dobro ga je imati, ali istovremeno izgledamo loše (…) Testiramo više od drugih [država]. Kada testirate, kreirate slučajeve. Tako smo [testiranjem] kreirali slučajeve“, više je puta zaključio Trump (CNN), a u govoru pred svojim podržavateljima u lipnju u Oklahomi dodao je kako je zbog toga: „… rekao svojim ljudima da uspore testiranje.“

Nakon tog govora Bijela kuća pokušala je opravdati Trumpovu izjavu kao šalu, međutim američki predsjednik je više puta istakao kako je sklon testiranju manjeg broja ljudi kako bi se spriječio rast broja pozitivnih slučajeva (The Guardian).

Mediji specijalizirani za fact-checking reagirali su na te izjave, naglasivši kako je logički potpuno pogrešno zaključiti da bi testiranje stvaralo slučajeve te objasnili kako na podatke o broju zaraženih znatno utječu faktori poput opsega i dostupnosti testiranja, kao i stupnja popuštanja mjera prevencija u pojedinim državama što dovodi do porasta broja oboljelih (CNN, factcheck.org).

Koliko su testovi pouzdani?

„I testiranje i samoizolacija su alati kojima raspolažu epidemiolozi u suzbijanju širenja zaraze, ali svrha im nije ista. Testiranje ne služi obuzdavanju širenja zaraze, nego samo utvrđivanju da je netko zaražen,“ stoji u objašnjenju epidemioloških mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Testiranjem se može samo kod zaražene osobe potvrditi da je zaražena, bilo da je razvila simptome ili ne, ali za one koje su negativne nije jamstvo da neće kroz koji dan razviti bolest i postati zarazna. Zbog toga se provode preventivne mjere samoizolacije, kako bi se obuhvatile sve zaražene osobe kao i one koje su sa zaraženima bile u bliskom kontaktu ili postoji rizik od razvijanja zaraze – stoji u nastavku objašnjenja HZJZ-a.

Također, među poznatim scenarijima prijenosa virusa Covid-19 koje je nedavno objavila Svjetska zdravstvena organizacija navode se zaraze putem fizičkog kontakta, kapljičnim putem, zrakom, putem zaraženih površina, fekalno-oralnim putem, krvlju, te prijenos s majke na dijete i prijenos sa životinje na čovjeka. Spomenuti rad (dostupan ovdje) ne navodi niti jedan slučaj zaraze kojem bi uzrok bio testiranje.

Sigurnost testova za koronavirus se i ranije problematizirala. O testovima koji mogu dati lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate Faktograf  je već pisao ovdje, te upozorio na opasne objave o ignoriranju pozitivnih testova ovdje. Točno je i da su prva testiranja na koronavirus u SAD-u kasnila jer je u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC-u) došlo do kontaminacije testova, zbog čega su određene serije bile neupotrebljive (The Scientist), no ni u tom slučaju nema podataka da su sami testovi mogli biti štetni za osobe koje se testiralo.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"