Nema države u EU-u koja ima naziv ‘kultura i mediji’. Ima ‘kultura i kulturna baština’, ima ‘kultura i kulturno naslijeđe’, ima ‘kultura o Irskoj’, ima u Francuskoj za francusku dijasporu, ali ‘kultura i mediji’, to nema nigdje“, ustvrdio je SDP-o Rajko Ostojić tijekom rasprave o povjerenju novoj Vladi u Saboru, dodavši: “Znate li gdje to ima? U Vučićevoj Srbiji, Ministarstvo kulture i informisanja. Samo tamo i u Hrvatskoj“.
Andrej Plenković, u čijoj bi se novoj vladi Ministarstvu kulture u naziv trebali dodati i mediji, replicirao mu je kako i Njemačka ima Ministarstvo kulture i medija.
Niti jedan od njih dvojice, međutim, nije u potpunosti u pravu.
Plenković je bio neprecizan. Njemačka ima 14 ministarstava na saveznoj razini među kojima nema Ministarstva kulture. Rezultat je to shvaćanja kako se o kulturi i baštini treba voditi briga na lokalnoj razini. Postoji ipak povjerenica koja pri saveznoj vladi koordinira područje kulture i medija kada je riječ o pitanjima na nacionalnoj razini, a koja nosi titulu državne ministrice za medije i kulturu. Na toj je poziciji trenutačno CDU-ova Monika Grütters.
Također, nije točna Ostojićeva tvrdnja kako kombinacija „medija i kulture“ ne postoji nigdje, osim u Srbiji. Istina je da u Srbiji postoji Ministarstvo kulture i informisanja, ali ako već govorimo o zemljama koje formalno (više) nisu u EU i Velika Britanija ima zajedničko Ministarstvo za digitalni razvoj, kulturu, medije i sport. Kad je riječ o medijima, to je ministarstvo zaduženo za javni servis BBC.
Ako pogledamo samu EU, zajedničko ministarstvo postoji i u Irskoj. Oni imaju jedno ministarstvo zaduženo za medije, turizam, umjetnost, kulturu, sport i Gealtacht (zaštita regija u kojima se još govori irski jezik).
Rajko Ostojić iznio je točnu informaciju da Hrvatska stoji loše kada je riječ o stanju u medijima i medijskim slobodama, odnosno da smo po indeksu slobode medija Reportera bez granica na 59. mjestu. Međutim, samo spominjanje medija u nazivu ministarstva ne mora automatski značiti i veću državnu kontrolu nad radom medija.
U većini država mediji su upravo u domeni ministarstava kulture. U vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU ministrica Nina Obuljen Koržinek vodila je, nakon izbijanja korona krize, hitni sastanak ministara kulture i medija na kojem se razgovaralo o oblicima pomoći i za kulturni i za medijski sektor. Možda je Vladi i zbog tog europskog formata na pamet palo dodati „medije“ u naziv ministarstva.
Samostalna ministarstva informiranja ili ministarstva medija nalaze se u državama slabe demokratske tradicije, odnosno jače cenzure, poput Indije ili Saudijske Arabije.
